Mijo Krešić, zamjenik ministra bezbjednosti BiH: Sumnjivi novac i fiktivne firme niko ne istražuje

Niko ne zna sigurno koliko je fiktivnih firmi osnovano u BiH i koliko je kroz nju prošlo novca bez jasnog porijekla, niti to iko ozbiljno istražuje, kaže zamjenik ministra bezbjednosti BiH Mijo Krešić.

* GLAS Nedavno je na jednom skupu istaknuto da je u BiH ušla značajna količina novca sumnjivog porijekla. Da li se zna kako je taj novac došao i da li je dovoljno rađeno na rješavanju tog problema?

KREŠIĆ:  Naglašavam da se ne koristi sav kapital koji je ušao u BiH u kriminalne ili terorističke svrhe. BiH je otvorena i spremna da prihvati investicije, ali je evidentno da je jedna grupa ljudi zloupotrijebila tu otvorenost i nesmotrenost agencija za sprovođenje zakona u BiH. Tako je u BiH ušao značajan dio novca sumnjivog porijekla, a vlasnici tog novca odjednom nisu imali obavezu da dokažu njegovo porijeklo niti se iko bavio ozbiljno porijeklom tog novca. Imamo i rast prometa nekretninama u BiH. Nisu sporne ni gradnja ni prometovanje nekretninama, ali je potrebno jasno utvrditi porijeklo novca koji se za to koristi. Svi kažemo da smo opredijeljeni za borbu protiv svakog oblika kriminala, ali se plašim da vrlo često ta opredijeljenost ostane samo verbalna.

* GLAS: Činjenica je da u BiH bivaju registrovane fiktivne firme i da putem njih dolazi novac uglavnom iz arapskog svijeta, a zatim one kupuju nekretnine mimo zakona. Da li BiH može da spriječi te pojave?

KREŠIĆ: Nedvosmisleno želim reći da je islamski kapital dobrodošao u BiH, ali kapital koji je došao sumnjivim tokovima i čije je porijeklo nepoznato mora biti predmet opservacije i nadzora agencija za provođenje zakona. Niko se nije ozbiljno fokusirao na tu problematiku i prema onome što znam ne postoje nikakve ozbiljne istrage koje se sprovode, niti pokušaji da bude utvrđeno porijeklo novca ili pak da se konstatuje da je novac čist.

* GLAS: Da li je onda moguće govoriti o iznosu prljavog novca koji je ušao u BiH i broju fiktivnih firmi?

KREŠIĆ: Niko ne zna sigurno koliko je fiktivnih firmi osnovano i koliko je novca bez jasnog porijekla prošlo kroz BiH. Nisu ovdje sporne samo fiktivne firme. Postoje i humanitarne organizacije koje su dobijale značajan novac bez logičnog objašnjenja. To je definitivno segment koji mora biti predmet opservacija na svim nivoima.

* GLAS: Očito je da je BiH plodno tlo za aktivnosti koje se mogu dovesti u vezu sa terorizmom i njegovim finansiranjem?

KREŠIĆ: Činjenica je da određene aktivnosti povezane sa terorizmom i njegovim finansiranjem vrlo često budu povezane i sa BiH. Osobe koje su sklone terorističkim aktivnostima ili su bile ovdje ili imaju državljanstvo BiH ili su povezane sa nekim finansijskim transakcijama sa BiH. Da bismo se kvalitetno borili protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, agencije za sprovođenje zakona moraju se tijesno povezati ne samo sa bankarskim nego i ukupnim finansijskim sektorom u BiH.

* GLAS: Kako komentarišete činjenicu da se mnogi teroristički napadi u svijetu na direktan ili indirektan način vežu za BiH i da mnogi mladi ljudi sa ovih prostora idu da ratuju za Islamsku državu?

KREŠIĆ: BiH je imala rat i mi i danas živimo kao taoci tog perioda. Očigledno je i da su i određene obavještajne službe ostavile trag u BiH i da su i danas tu prisutne, a ne misle baš dobro BiH niti je vide kao demokratsku, evropsku i državu prosperiteta i napretka. Mislim da su te snage i danas izuzetno jake u BiH. Prije desetak godina priča o borbi protiv terorizma u BiH je bila na nivou greške. Ignorisali smo terorističke napade koji su se događali po BiH. Tek kada je to postalo nesnošljivo, svi su se uključili i prihvatili da to nije negdje na Bliskom istoku nego naša realnost i da je terorizam došao pred naša vrata. Tek smo tada krenuli sa ozbiljnijim potezima. Međutim to još nije dovoljno da bi stvari krenule pravim smjerom.

* GLAS: Jeste li zadovoljni saradnjom bezbjednosne agencija unutar BiH i u regionu?

KREŠIĆ. Ta saradnja je na nivou koliko se mora, a ne koliko je zakonom propisano i unutar BiH i sa susjedima. Često sam zabrinut.

Državljanstva

* GLAS: Da li ja kod revizije tokom rata dodijeljenih državljanstava urađeno dovoljno i da li ima snaga koje ne žele da taj posao bude urađen kako treba?

KREŠIĆ: Imali smo strane ratnike u BiH i tokom rata je svako sebi uzimao za pravo da može dodjeljivati državljanstva i to je zloupotrijebljeno. Određena etnička ili politička grupa pokušala je da zaštiti te ljude i učinila napore da to do kraja ne bude raščišćeno. Kao posljedicu takvog odnosa imamo stanje da smo u fokusu stranih institucija kada je riječ o finansiranju terorističkih i drugih sumnjivih aktivnosti i pranju novca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.