Foto: Mihailo Crnobrnja: Nova svjetska ekonomska kriza pogodiće region krajem godine
Nova ekonomska kriza u svetskim razmerama, koju su uzrokovali dužnički problemi u SAD i mnogim zemljama evrozone, može se očekivati krajem godine, a zatim vrlo brzo i u regionu. Kriza poverenja u SAD i veliki problemi sa kojima se suočava evrozona gotovo neminovno moraju da proizvedu bar recesiju, ako ne i ozbiljniju krizu od one koju smo videli 2008. godine.
Rekao je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" profesor na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju u Beogradu Mihailo Crnobrnja.
On smatra da zemlje regiona nemaju mnogo instrumenata da bi se odbranile od negativnog uticaja nove globalne ekonomske krize.
- U eri globalizacije gotovo je nemoguće izolovati se od efekata globalne krize. Nema dobrog načina da se održi visok izvoz ako pada tražnja na zapadnim tržištima, da se zadrže investicije ako strani investitori gube interes i motiv za ulaganje ili da se zadrži kapital inostranih banaka u regionu ako njihove centrale donesu odluku da se novac preusmeri na druga tržišta - istakao je Crnobrnja.
* GLAS: Kakve posljedice kriza u SAD i nekoliko zemalja evrozone može da ostavi na ekonomije zemalja u regionu? Hoće li biti skuplji krediti, da li će biti manje investicija, trebaju li radnici da strahuju za svoja radna mjesta?
CRNOBRNjA: U eri globalizacije gotovo je nemoguće izolovati se od efekata krize u svetu. To je pokazala kriza iz 2008. godine i sasvim sigurno je da će isti slučaj biti i sa nastupajućom krizom. Moguće njene posledice u regionu su usporavanje ili čak pad rasta bruto društvenog proizvoda, stagnacija ili pad životnog standarda i rast nezaposlenosti.
* GLAS: Koliko je strah od nove recesije opravdan?
CRNOBRNjA: Strah je opravdan. Istovremena kriza poverenja u SAD i veliki problemi sa kojima se suočava evrozona gotovo neminovno moraju da proizvedu bar recesiju, ako ne i ozbiljniju krizu. Veliki broj uglednih ekonomista ispoljava bojazan da bi nastupajuća kriza mogla biti i žešća od one iz 2008. godine.
* GLAS: Kada i kako bi se kriza iz SAD i Evrope mogla odraziti na region?
CRNOBRNjA: Teško je predvideti kada, pošto ni zapadne zemlje još nisu počele da osećaju žešće efekte krize. Mislim da se kriza u svetskim razmerama može očekivati krajem ove godine, a zatim vrlo brzo i u regionu.
* GLAS: Šta smo naučili od krize iz 2008. godine koja je u region došla sa određenim zakašnjenjem. Može li se već sada reagovati da se nesigurnost sa svjetskih tržišta ne preseli na domaća?
CRNOBRNjA: Teško. Nastupajuća kriza je uslovljena prevelikim trošenjem, odnosno rastućim dugovima sa kojima se mnoge zemlje suočavaju. Za razliku od krize iz 2008. godine krivac nije bankarski sektor, već države. Iz budžeta se troši mnogo više nego što oni prihoduju i došao je trenutak suočavanja sa istinom u SAD, Grčkoj, Portugaliji, Španiji, Irskoj i Italiji. Nažalost, i u regionu se uglavnom troši više nego što se prihoduje. Nama je teško da se zaštitimo ako su instrumenti u rukama drugih. Nema dobrog načina da se održi visok izvoz ako pada tražnja na zapadnim tržištima, da se zadrže investicije ako strani investitori gube interes i motiv za ulaganje ili da se zadrži kapital inostranih banaka u regionu ako njihove centrale donesu odluku da se novac preusmeri na druga tržišta.
* GLAS: Šta vlade zemalja u regionu mogu da preduzmu ako imamo u vidu taj lanac uticaja?
CRNOBRNjA: Sve zemlje u regionu su toliko povezane sa svetskim tržištem preko izvoza, investicija i bankarskog sistema da je teško videti efikasan način za izolaciju od negativnih efekata. Svetska ekonomija nije samoposluga pa da uzmete samo ono što vam treba, a ostalo vas se ne tiče. Prelivanja i pozitivnih i negativnih efekata su neizbežna. Zbog toga države u regionu zbog svojih specifičnih socijalno političkih prilika treba da usmere pažnju na pravednu socijalnu distribuciju negativnih efekata nastupajuće krize.
* GLAS: Panika sa svjetskih berzi stigla je i na tržišta kapitala u regionu gdje su indeksi danima u padu. Kakve su posljedice ukoliko bi ta situacija potrajala?
CRNOBRNjA: Suočili bismo se pre svega sa nedolaskom novih, a moguće i povlačenjem postojećih inostranih investicija. Drugo, sve berze u regionu, sa mogućim izuzetkom Zagrebačke, su nerazvijene i "plitke". Kriza bi produžila vreme u kojem se očekuje da i berze u regionu postanu razvijene institucije alokacije stranog i domaćeg kapitala.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.