Medicinski kartoni igraju za optužene u Sudu BiH

BANjALUKA, SARAJEVO - Iako su od završetka sukoba u BiH prošle više od tri decenije, brojni predmeti ratnih zločina nisu dobili epilog u pravosudnim institucijama, a republički zvaničnici i pojedinci koji govore u ime porodica ubijenih i nestalih srpske nacionalnosti upozoravaju na to da postoji opravdana sumnja da se, uz pomoć, i zdravstvenih kartona nastoje procesi odvući u nedogled.

Predstavnici udruženja i organizacija iz Srpske godinama upiru prst u pravosuđe na nivou BiH, tvrdeći da su posebno ažurni u predmetima gdje su Srbi na optuženičkoj klupi, dok se s druge strane, u sprezi sa politikom, na sve načine pokušavaju odgovornosti amnestirati prije svih oni koji se sumnjiče za zločine nad Srbima devedesetih godina u BiH.

Jedan od osumnjičenih iz te grupe je i Hamed Lukomirak kome se sudi za ratne zločine nad srpskim civilima na području Konjica.

Vještak medicinske struke Severin Žujo je, naime, utvrdio da Lukomirak, koji je prije nekoliko godina ranjen, nije sposoban da šest mjeseci dolazi na ročište zbog zdravstvenih razloga.

Praksa

Žujo smatra da bi dolazak optuženog bio rizičan i uz medicinsku pomoć, jer prebacivanje i transport predstavljaju mogućnost za nastanak povrede.

Na statusnoj konferenciji rečeno je i da se zbog smrti razdvaja postupak protiv Željka Šimunovića, a predsjedavajuća Vijeća Enida Hadžiomerović rekla je da je u ovom predmetu ročište posljednji put održano 25. februara i da je Šimunović u međuvremenu preminuo.

Za zločine u Konjicu, s Lukomirkom su optuženi još i Esad Ramić, Omer Borić, Šefik Nikšić, Adnan Alikadić, Mitko Pirkić, Safaudin Ćosić, Muhamed Cakić i Ismet Hebibović, a na teret im je stavljeno da su od maja 1992. do maja 1993. počinili progon srpskih civila ubistvima, silovanjem, zatvaranjem, mučenjima i drugim nečovječnim djelima.

Među predmetima koji godinama intrigira javnost jeste onaj u kojem se sudi Atifu Dudakoviću i saoptuženim pripadnicima Petog korpusa tzv. Armije RBiH.

Protiv Dudakovića i ostalih optužnica je potvrđena još u oktobru 2018. godine. Dudakoviću se sudi od aprila 2019. za zločine nad srpskim borcima i civilima na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta, ali je sudski postupak prvo odgođen zbog pandemije virusa korona, a onda i zbog navodne bolesti Dudakovića. Kako je tada saopšteno, on tada nije bio u stanju da dolazi i prati suđenje, ali ga ta "bolest" nije spriječila da sjedne za volan, pa čak i da učestvuje u saobraćajnoj nesreći.

Početkom godine je specijalista radioterapije i onkologije Hasan Osmić izjavio je da bi fizički bilo veoma rizično za Dudakovića, koji je na banjskom liječenju, da prisustvuje sudskom procesu, dok je neuropsihijatar Rusmir Softić ustvrdio da Dudaković nije sposoban aktivno učestvovati u postupku niti u pripremanju odbrane.

Slučajevi

Zbog bolesti optuženih i drugih razloga odgađano je, između ostalog, suđenje Ejupu Ganiću i još devetorici optuženih za ratni zločin nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine. Suđenje u junu ove godine je odgođeno nakon što se ispostavilo da je svjedok, čije je saslušanje bilo planirano za tada, imao mjere zaštite u Haškom tribunalu, iako on to nije bio naveo u istrazi.

Odugovlačenje

Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić je ponovio da, između ostalih, predmet protiv Dudakovića i drugih, odavno nema nikakve veze sa pravom i pravičnošću, jer se procesuiranje odugovlači na sve moguće načine i u nedogled.

- Iste scenarije mogli smo vidjeti i u sudskom predmetu "Dobrovoljačka", pa i "Čemerno" i drugi. Tu je i slučaj "Mahmuljin". Kada su porodice srpskih žrtava sa Vozuće i Ozrena konačno dočekale da neko bude i presuđen za stravične zločine počinjene na ovom području, glavni osumnjičeni Sakib Mahmuljin je umjesto u zatvor otišao u Tursku opet na "liječenje". I dalje je nedostupan organima u BiH - istakao je Nuždić za "Glas".

Ponovio je da su iz Srpske nebrojeno puta upozoravali i javno apelovali da se prekine sramotno odugovlačenje pravosudnih procesa, jer je svima jasno da protok vremena direktno ide u korist počiniocima zločina.

- Svjedoci nestaju, a odgovorni se izvlače od pravde. Ni sada ne želim da ulazim u pitanje da li je Dudaković sposoban ili nije sposoban za suđenje, jer je to isključivo posao ljekara. Međutim, ključno pitanje ostaje zašto je 25 godina pravosuđu trebalo da podigne optužnicu i zbog čega se suđenje razvlači godinama bez opravdanja - naveo je Nuždić, naglašavajući da su činjenice da suđenja traju unedogled, procesi sistematski obesmišljavaju, a žrtve i njihove porodice ponižavaju.

- Time se Srbima šalje nedvosmislena poruka da pravosuđe na nivou BiH nema volje ni namjere da obezbijedi pravdu za njihove stradale - zaključio je Nuždić.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina u BiH je usvojena još 2008. godine, ali posao nije završen u dogovorenom roku. Plan je tada bio da najsloženiji predmeti budu procesuirani u roku od sedam godina, a svi ostali prebačeni na entitetski nivo i budu završeni do 2023.

Međutim, ponovo je u januaru 2024. njen rok trajanja produžen do kraja 2025. godine, ali usljed činjenice da zadaci opet nisu izvršeni "dobila" je još tri godine života.

Statistika

Sud BiH je, prema ažuriranim podacima, u prvoj polovini 2026. godine potvrdio sedam optužnica kojima se 20 lica tereti za ratne zločine.

- Na dan 30. jun 2026, ukupan broj predmeta ratnih zločina i optuženih lica nedostupnih za dalje procesuiranje iznosio je 55 predmeta u odnosu na 62 lica. Ukupan broj neriješenih predmeta iznosio je 132 u odnosu na 342 lica – navedeno je na zvaničnom sajtu Suda BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.