Marko Prelec: Teško istražiti zločine OVK, ali i Armije RBiH

Način i uspješnost rada UNMIK-a i KFOR-a na Kosovu bio je loš. Nije se mnogo uradilo u istrazi zločina, a iako se Haški tribunal zaista trudio da istjera te svari do kraja, slabo je uspijevao, jer postoji snažan pritisak na svjedoke u istrazi o zločinima OVK.

Izjavio je to u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Međunarodne krizne grupe (ICG) za Balkan Marko Prelec i istakao da se radi o poluorganizovanoj vojsci, zbog čega je teško istražiti ko je zapravo odgovoran za zločine.

- To isto je bilo i u BiH u prvim fazama rata, kada se radilo o Armiji RBiH i kada su oružane grupe bile manje organizovane. Te zločine je jako teško istražiti. Ono što je UNMIK radio nije bilo dobro, dok EULEX svoj posao radi sasvim zadovoljavajuće - kaže Prelec.

* GLAS: Između članica EU još nema jedinstvenog stava ko će i sa kakvim ovlašćenjima u ime EU djelovati u BiH. Čiji su različiti stavovi razlog odgađanja rasprave o BiH zakazane za kraj januara u Briselu?

PRELEC: Prvi razlog odgađanja rasprave je povećan broj svjetskih kriza, počevši od Tunisa, Egipta, pa do Obale Slonovače. Drugi razlog odgađanja je to što sve zemlje članice EU još uvijek nisu spremne za razgovor i raspravu o BiH, a ne znam ko je tu važniji. Rasprava o BiH u Savjetu ministara EU, koja je bila planirana za kraj januara, biće održana na jedom od sastanaka u februaru.

* GLAS: Rekli ste da je mogućnost sankcionisanja pojedinih političara u BiH, kako su mediji spekulisali, sasvim sporedna. Koji su to evropski uslovi za ono što BiH mora da učini?

PRELEC: Tu ima čitav niz tehničkih uslova koje BiH mora da ispuni. A ono što je tu još važnije, kako mi je jedan evropski diplomata rekao, očekuje se od BiH da liči i da se ponaša kao evropska zemlja, dakle kao ostale članice EU. Mislim da evropski mentalitet u nekom smislu ide nazad, u ona ranija proširenja kad su primali zemlje poput Austrije, Finske, koje su već bile dio njihovog miljea. Sad EU daje signale da nije spremna da prima zemlje koje tek moraju da puno toga nauče.

* GLAS: Kolika je prijetnja ekonomske i političke krize u BiH i kako se mogu prevazići suprotstavljeni zahtjevi za izmjene Dejtonskog sporazuma?

PRELEC: Te dvije stvari baš i nisu previše vezane. Mislim da se ideje o nekim suštinskim promjenama Dejtonskog sporazuma uglavnom koriste za mobilizaciju glasača. To nisu realne ideje, jer za tako nešto trebalo bi da postoji široki konsenzus, koji očigledno danas ne postoji u BiH. Jedino oko čega se ljudi mogu dogovoriti jesu ova sadašnja pravila. To znači da se ne može mnogo dalje ići sa reformama koje bi ojačale privredu BiH i entiteta i koje su apsolutno nužne. Posljednjih nekoliko godine sve vlade su pokušavale da kupuju vrijeme, a sad više ne mogu. Vrijeme je kupovano privatizacijama, korišćenjem novaca od privatizacija i zajmovima od MMF-a, Svjetske banke. Došli su do granice i taj sistem je počeo da puca. Treba započeti reforme loših ekonomija, tako da se izbjegnu socijalni nemiri i kolaps.

* GLAS: Kako, poslije usvajanja Rezolucije Savjeta Evrope o trgovini organima na Kosovu, doći do prava, pravde i zaštite svjedoka, na šta poziva i izvjestilac Parlamenta Savjeta Evrope Dik Marti, koji je podnio izvještaj o toj trgovini? Može li EULEX odgovoriti tom zadatku?

PRELEC: Jako je važno znati da se ne radi samo o trgovini organima nego o istrazi ratnih zločina, u kojoj je trgovina organima jedan mali pikantan detalj. Radi se o ubistvima, ilegalnom zatvaranju, mučenju. Dakle čitav niz ozbiljnih ratnih zločina, a javnost se fokusirala na tvrdnju Martija da je jedan broj tih žrtava dodatno imao nesreću da su im uzimani organi. EULEX sigurno to može da istraži. Ovo se uklapa u već poznatu priču zašto međunarodna zajednica, prvo kao UNMIK, sada kao EULEX, sve to vrijeme sa Haškim tribunalom nije efikasno odgovorila na pitanje ratnih zločina iz 1998. i 1999. godine. To je nešto na čemu je EULEX radio prije Martija, na čemu radi i radiće. Nije pitanje da li je EULEX sposoban, nego je to uglavnom pitanje resursa, da li ima dovoljno osoblja. Bilo bi dobro da se EULEX ojača sa nekoliko istražilaca, tužilaca, sudija. Naročito sudija i tužilaca nema dovoljno.

* GLAS: Kako procjenjujete način i uspješnost rada KFOR-a i UNMIK-a, čiji je prvi šef bio Bernar Kušner?

PRELEC: Taj rad je bio loš. Poznata je činjenica da se nije mnogo uradilo u istrazi tih zločina. Tu ima više razloga. Haški tribunal, koji se zaista trudio da istjera te svari do kraja, slabo je uspijevao. Postoji snažan pritisak na svjedoke u istrazi o zločinima OVK. Radi se o poluorganizovanoj vojsci, koja nije imala čvrsto utemeljen lanac komandovanja, koji klasična vojska ima. Uvijek je u takvim slučajevima teže istražiti ko je zapravo odgovoran. To isto je bilo i u BiH u prvim fazama rata, kad se radilo o Armiji RBiH i kad su oružane grupe bile manje organizovane. Te zločine je jako teško istražiti.

* GLAS: I "Hjuman rajts voč" predlaže uključenje u istragu nezavisnog tužioca. Ko bi to moglo da bude, Marti ili neko drugi?

PRELEC: Nije realno tražiti neko treće rješenje. Imamo EULEX, koji je polunezavisan, funkcioniše unutar kosovskog pravosudnog sistema, ali po svojim sopstvenim pravilima i sa mogućnošću da djeluje bez upliva sa strane. Ne vidim neke druge mogućnosti. Ne postoji međunarodna politička volja da se sada osniva neki novi istražni organ. Jedina realna varijanta je da to radi EULEX.

* GLAS: Koji je neophodan potez međunarodne zajednice u odbrani ljudskih prava i pokretanju istrage na Kosovu?

PRELEC: Trebalo bi dati snažnu političku podršku EULEX-u. Trebalo bi se pozabaviti pitanjem zaštite svjedoka. Važno je i da se ojača istražna sposobnost EULEX-a, tako da viši prioritet, koji bi se dao istragama ratnih zločina, ne bi oslabio važan rad na pitanjima organizovanog kriminala, koja nisu vezana za Martijev izvještaj. Za to će trebati dodatno osoblje a to bi trebalo da uradi Evropa.

* GLAS: Šta je to što bi sada Srbija trebalo da uradi?

PRELEC: Srbija je i do sada sarađivala dosta dobro i sa EULEX-om i sa Martijem. Vjerujem da će tako i da nastavi da dijeli dokaze i saznanja sa istragom.

* GLAS: Očekujete li da će istraga biti urađena profesionalno i da li je sada moguć dalji politički opstanak predsjednika samoproglašene vlade Kosova Hašima Tačija?

PRELEC: Nisam uvjeren da će rezultati ovog istraživanja zadovoljiti nade i očekivanja koja je Marti pobudio. Ovo su vrlo teške istrage, pa ne bismo smjeli doći do zaključka prije nego što one prođu sudsku provjeru. Predsjednik Srbije Boris Tadić ispravno je postupio izjavivši da dok ne postoji presuda protiv Tačija on je nevin i s njim se može pregovarati. Moramo računati s mogućnošću da na kraju neke stvari koje je Marti tvrdio nisu tačne, a da su neke moguće tačne, ali da se ne mogu dokazati. To je duga priča, koja može na kraju da ne zadovolji one koji očekuju senzacionalno otkriće. Najvažnije je da se pravni postupak, koliko je to moguće, sprovede profesionalno i do kraja. Sve ovo je ozbiljno uzdrmalo Tačijevu poziciju, naročito zbog optužbi da je on šef kriminalne grupe na Kosovu. On je još uvijek na čelu svoje stranke i vjerovatno najozbiljniji kandidat da bude premijer. Bojim se da bi to tada bila slaba vlada, a Kosovo u ovom trenutku treba jaku vladu.

OHR

* GLAS: U izvještaju ICG navedeno je da je BiH prerasla OHR. Kolike su šanse da OHR bude ukinut u ovoj godini?

PRELEC: Mislim da su relativno male. Sada smo u fazi gdje se uglavnom svi ponašaju kao da OHR-a nema, iako ima izuzetaka i u tome. Vidimo probleme sa budžetom u Federaciji BiH. S jedne strane, nažalost, lideri FBiH su se ostrvili na OHR i, opet nažalost, OHR je udovoljio njihovoj molbi. Ali na nivou države čini se da se više ne računa na intervenciju iz "bijele kuće". Očekujem da će proći još neko vrijeme, ne znam koliko, dok se svi unutar međunarodne zajednice i u BiH ne naviknu na ideju da BiH može da funkcioniše bez aktivnog učešća OHR-a. Kad se do toga dođe, biće lakše da se OHR tada i formalno zatvori.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.