Marko Prelec: Dogovor o pravosuđu BiH model za rješenje krize

Dogovor koji su postigli predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton o referendumu u RS i analizi rada Suda i Tužilaštva BiH prebacio je situaciju iz slijepe ulice u evropski proces koji pruža nadu za uspjeh.

Izjavio je to u intervjuu za "Glas Srpske" direktor projekta za Balkan i viši analitičar Međunarodne krizne grupe (MKG) Marko Prelec.

- Dogovor o reformi pravosuđa može se primijeniti i to bi trebalo učiniti i u slučaju drugih spornih pitanja u državnoj upravi. Tim pitanjima trebalo bi pristupiti što više depolitizovano i u kontekstu evropskih integracija - rekao je Prelec.

* GLAS: Kako ocjenjujete dogovor koji su u Banjaluci postigli predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton?

PRELEC: Izuzetno dobar dogovor koji su postigli Milorad Dodik i Ketrin Ešton o referendumu u RS i analizi rada Suda i Tužilaštva BiH prebacio je situaciju iz slijepe ulice u evropski proces koji pruža nadu za uspjeh. Ipak, još nisu izbjegnute sve opasnosti. To bi prilično lako moglo da padne u vodu ukoliko se oni koji su doveli do te situacije opet počnu ponašati onako kako su se ponašali prije posljednjeg dogovora. Tu mislim i na faktore u RS i na međunarodnu zajednicu.

* GLAS: U prvoj reakciji na dogovor u Banjaluci kazali ste da je dijalog jedino rješenje koje je bilo na raspolaganju?

PRELEC: Jeste. Zapravo govorim o strukturalnom dijalogu, odnosno organizovanom dijalogu.Dogovor o reformi pravosuđa može se primijeniti i to bi trebalo učiniti i u slučaju drugih spornih pitanja u državnoj upravi. Tim pitanjima trebalo bi pristupiti što više depolitizovano i u kontekstu evropskih integracija.

* GLAS: Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko prije dolaska visoke delegacije EU u Banjaluku prijetio je sankcijama. Kako to komentarišete?

PRELEC: Ne bih komentarisao šta bi on radio da nije uslijedio dogovor u Banjaluci. Dao je izjave kakve je dao. Bilo bi zanimljivo vidjeti kakva bi bila reakcija na to u Narodnoj skupštini RS.

* GLAS: Da li je poslije sastanka i dogovora najviših zvaničnika EU i RS koje je OHR pokušao minirati diskreditovana uloga visokog predstavnika i izgubljen dio argumenata za postojanje OHR-a?

PRELEC: Mislim da u ovom trenutku ne postoji politička volja za zatvaranje OHR-a. Najviše o čemu međunarodna zajednica razmišlja je micanje OHR-a u treću zemlju.

* GLAS: Šta je poslije prošlosedmičnog sastanka najvažnije za RS?

PRELEC: Za RS je ključno da se ovakva priča u vezi sa referendumom ne ponovi, a ako do nje dođe ona bi trebalo da bude mnogo jasnija. RS ne može sebi da dopusti da postavlja pitanje u kojem se miješa kritika rada i napad na visokog predstavnika, neke državne ustanove i pitanje tehničke reforme pravosuđa. Zbog toga se dogodilo da pojedinci zapravo ne znaju o čemu se traži mišljenje stanovnika RS. To je otvorilo prostor irelevantnih napada na RS i optužbi da raspisivanjem referenduma ruši Dejtonski sporazum. Zato ukoliko se ponovo posegne za tim instrumentima sve to treba biti mnogo jasnije.

* GLAS: Slažete li se sa tvrdnjama u pojedinim medijima da SAD nisu zadovoljne načinom na koji je EU riješila pitanje referenduma i postigla dogovor sa zvaničnicima u RS?

PRELEC: Oko tog procesa vođene su konsultacije tako da nije bilo nikakvih iznenađenja ni problema. Konsultacije su obavljene iako je sve ovo od početka do kraja bila evropska inicijativa.

* GLAS: Poslije dogovora o referendumu mogle su se čuti ocjene da se kriza ponovo vraća u Sarajevo?

PRELEC: Očekujem inicijative u vezi sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH. To će takođe biti prilično napeto. Uprava je formirana na propisan način i uz saglasnost RS, ali je Banjaluka zatražila uspostavljanje podračuna na jedinstvenom računu na kojem se prikuplja novac od indirektnih poreza. Osim toga traje i višegodišnji spor oko koeficijenta za raspodjelu novca u toj instituciji.

Pismo

* GLAS: Kako komentarišete ocjene u FBiH da je pismo direktora MKG Luiz Arbur zvaničnicima EU sastavljeno u Banjaluci?

PRELEC: Mislim da su problemi tačno precizirani i analitički obrađeni. Smatram da će se pokazati da tu nije bilo greške i da je situacija sasvim tačno procijenjena. Apsolutno je netačno da pismo, ili ijedna njegova riječ, imaju veze sa Banjalukom ili da je to urađeno u nekom kontaktu sa vlastima RS jer ga i nije bilo. Te tvrdnje su tragikomične.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.