Manje novca za 11 ministara

Banjaluka - Vlada RS i poslovna zajednica otklonili su juče dio nesuglasica u vezi sa predloženim rješenjima u ekonomskoj politici i budžetu RS za iduću godinu.

Predloženim budžetom, kojim su predviđene uštede na velikom broju stavki, iznos novca smanjen je za 11 ministarstava, dok će ih pet dobiti veću sumu nego ove godine.

Budžet

Pojedinim ministarstvima budžet je skoro prepolovljen, a najveće umanjenje je za Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite koji je smanjen za gotovo 30 miliona KM.

Izdvajanja za bruto plate biće povećana sa 676,4 miliona na 690,1 milion, dok su naknade smanjene sa 17,6 miliona na 11,3 miliona KM. Smanjeni su i rashodi po osnovu korišćenja robe i usluga sa 93,9 miliona na 87,7 miliona, a najveće smanjenje na ovoj poziciji je na rashodima za putovanja, smještaj i reprezentaciju. Predviđeno je i manje novca za stručno usavršavanje nastavnika i zaposlenih i za aktivnosti suzbijanja nasilja u porodici. Grantovi su smanjeni sa 25,4 miliona na 18,3 miliona KM, a manje novca dobiće i poslanički klubovi, neprofitne organizacije i spomen-područje Donja Gradina. Smanjene su i doznake na ime socijalne zaštite sa 251,6 miliona na 242,9 miliona KM. Smanjenje su pretrpjeli i izdaci za zalihe materijala, robe i sitnog inventara i ambalaže sa 11,8 miliona na 3,9 miliona KM, dok su izdaci za otplatu dugova manji za oko 45 miliona KM. Sredstva su potpuno ukinuta Istorijskom projektu Srebrenica.

Rashodi finansiranja i drugi finansijski troškovi povećani su sa 45,5 miliona na 61,2 miliona KM, a najviše za kamate na hartije od vrijednosti i na zajmove iz inostranstva. Subvencije su povećane sa 98,2 miliona na 99,8 miliona KM. Veći iznos planiran je za subvencionisanje kamatnih stopa za stambeno kreditiranje mladih i mladih bračnih parova i za razvoj prerađivačke industrije. Isti iznosi kao i ove godine biće za Institut za javno zdravstvo, zavode za transfuzijsku i sudsku medicinu, razvoj poljoprivrede i sela, "Željeznice RS" i "Aerodrome RS".

Ekonomska politika

U Prijedlogu ekonomske politike za 2015. godinu navedeno je da su ključne reforme usmjerene na oporavak privrede i privredni rast, reformu javnog sektora, fiskalnu konsolidaciju, očuvanje socijalne sigurnosti i evropski put RS. Očekuju se pojačane investicije Vlade u saniranje štete na infrastrukturi u područjima ugroženim poplavama. Rast BDP-a projektovan je na 1,9 odsto, a očekuje se smanjenje stope nezaposlenosti i rast prosječne plate.

Vlada se obavezala i na kreiranje efikasnije javne uprave, jačanje fiskalne discipline kroz unapređenje procesa naplate svih javnih prihoda i uštede kroz pojačanu kontrolu trošenja novca.

- Dodatnu podršku privredi i povećanju zaposlenosti obezbijedićemo ukidanjem parafiskalnih davanja i rasterećenjem poslodavaca kada su u pitanju novozaposleni radnici. Reformama na tržištu rada, kroz novi zakon o radu i novi zakon o državnim službenicima, omogućićemo veću fleksibilnost, što će povećati produktivnost rada - istaknuto je u predloženoj ekonomskoj politici.

Ministarstvo finansija RS saopštilo je juče da je na sastanku sa predstavnicima poslovne zajednice postignut visok stepen saglasnosti o prijedlozima ekonomske politike i budžeta RS za 2015. godinu. Ministar finansija Zoran Tegeltija je kazao da će Vlada nastaviti konsultacije s ciljem donošenja što adekvatnijih rješenja koja bi trebalo da imaju cilj ekonomski razvoj RS, uz istovremeno poštovanje svih stečenih prava socijalnih kategorija i svih budžetskih korisnika.

Predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić rekao je da su približili stavove i da su dobili obećanje da će Vlada učiniti sve da udovolji zahtjevima privrednika koji se odnose na rasterećenje privrede u pogledu fiskalnih i parafiskalnih opterećenja.

- Međutim, teško je reći u kojoj mjeri će to biti definisano. O tom pitanju još ne mogu da se izjasnim dok u pisanoj formi ne dobijem odgovor Vlade kako će to uraditi - rekao je Đurić.

On je ponovio da privrednici prioritetno traže smanjenje poreza i doprinosa i da bude povećan neoporezivi dio plate.

- Tražili smo od Vlade da u mjere ekonomske politike bude unesena obaveza da će akcionim planom biti jasno definisan način na koji će našim zahtjevima biti udovoljeno - kazao je Đurić ponovivši da ekonomska politika neće dobiti podršku poslovne zajednice ako njihovi prijedlozi ne budu uvaženi.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Predrag Zgonjanin rekao je da su dobili obećanje da će se više raditi na zaštiti domaće proizvodnje i kontroli PDV-a, što je jedan od zahtjeva poslovne zajednice. Kazao je da su dobili i uvjeravanja da će se raditi na donošenju novog zakona o radu.

- Mi se zalažemo za to da se otvori što više javnih tendera i da nisu unaprijed dogovoreni. Oko 30 odsto javnih nabavki je javno, a ostatak je dogovorno, a mi tražimo da to bude obrnuto - kazao je Zgonjanin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.