Mandat potrošen u tumaranju

SARAJEVO, BANjALUKA - Struktura vlasti na nivou BiH, skrojena nakon izbora 2022, zagazila je u posljednju godinu mandata, a analitičari upozoravaju da je njihova šansa za vidljiviji iskorak do narednih izbora u rangu nemoguće misije.

Vlast na nivou BiH je poslije tih izbora formirana ekspresno. Kao nikada ranije stranke okupljene oko SNSD-a, HDZ-a i bošnjačke "trojke", iako je SDA u tom korpusu odnijela izbornu pobjedu, dogovorile su se o principima na kojima su krenule da funkcionišu institucije. 

Sa svih strana su tvrdili da niko nikome neće blokirati projekte, da će o svemu otvoreno razgovarati te kroz rad konkretnih međupartijskih radnih grupa nastojati da, na bazi pregovara i konsenzusa, dođu do rješenja koja će oslikavati strukturu BiH dogovorene u Dejtonu. 

A otvorenih pitanja je bilo. Od projekata koji nisu prolazili na nivou BiH, a za koje je bila zainteresovana srpska strana, te strukture sudija Ustavnog suda BiH, potom izmjena Izbornog zakona BiH koje najviše potencira HDZ i stvari koje su od interesa za bošnjačku stranu. 
Određeni pomaci, pa čak i na evropskom putu, su napravljeni. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, partnerstvo je počelo da slabi, a sve otvoreniji sukobi su isplivali na površinu početkom 2025. godine. 

Direktan povod za raskol unutar vladajuće strukture bio je, kako su to tvrdili iz "trojke" (SDP, NiP i NS), koja je i pokrenula raskol kada je inicirala smjenu kadrova SNSD-a, to što je partija Milorada Dodika blokirala evropski put BiH, što su demantovali, prilažući i dokaze u vidu zakona. 

Nakon smjene Nebojše Radmanovića (SNSD) u Kolegijumu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i nakon izvjesnog vremena imenovanja Darka Babalja (SDS) na tu poziciju glasovima "trojke" i drugih stranaka sa mahom bošnjačkim predznakom, počeo je proces uvođenja opozicije u vlast. 

Uz SDS, bošnjačka stranka je vidjela i danas vidi partnere i u PDP-u te u Listi za pravdu i red Nebojše Vukanovića. Međutim, imajući u vidu snagu, koja se odslikava u broju delegata koje u Domu naroda ima SNSD, kao i HDZ-a BiH, a to su tri, od čega zavisi i sam kvorum, nijedna od smjena, među kojima su bile i one ministara iz SNSD-a izglasane u Predstavničkom domu, nisu prošle u Domu naroda. 

Stvari ni u novoj koaliciji nisu išle kako su očekivali, a u međuvremenu su stranke okupljene oko SNSD-a pozivale da se sjedne za sto, smire tenzije i vrate stvari na dejtonske principe, naročito nakon što je iz BiH otišao američki ambasador Majkl Marfi i priznanja lidera SDP-a Nermina Nikšića da je tačno da su radili i po njegovim nalozima. 

Nemogućnost dogovora dodatno je poljuljana presudom kojom je Dodik osuđen u svojstvu predsjednika Republike zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita te nastojanjima "trojki" da većinu stvari, mimo Savjeta ministara,  završe u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine u kojem mogu da obezbijede većinu, za razliku od Doma naroda. 

Druga polovina 2025. je, s druge strane, uz već viđene političke bitke bila i u znaku EU, odnosno briselskih obaveza koje su izdiktirane BiH kao uslov za dalji napredak na njenom evropskom putu. Ipak, pokazale su se kao jak alat za "zaključavanje" institucija. 

Političke razmirice su kulminirale kada je, među posljednjim, na dnevni red, a usljed urgencije iz Brisela, došlo usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH i Sudu BiH te formiranje kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU. 

To je unijelo pometnju čak i među nove partnere, a kada se podvuče crta, oni koji pomno prate domaće procese smatraju da teško može biti napravljen iskorak jer su na jesen u kalendaru već novi opšti izbori. 

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski kaže da se teško moći stići sve propušteno. 

- Ovaj mandat je tokom 2023. i 2024. godine bio jedan od najuspješnijih. Neko je bilo osvježenje, da li zbog toga što prvi put poslije 20 godina SDA nije bila u vlasti, ne znam, ali je kombinacija "trojka", HDZ, SNSD prilično dobro funkcionisala. Ali negdje od kraja 2024. i početka 2025. tenzije na relaciji Banjaluka - Sarajevo, odnosno na relaciji "trojka" - SNSD toliko su eskalirale, tako da se došlo do potpuno drugačije slike u odnosu na prvi dio mandata, kao da su se trudili da pokvare ono dobro što je u tom periodu urađeno - izjavio je Sitarski za "Glas".
Ambicije i jednih i drugih su, smatra, nerealne. 

- Mandat koji je počeo kao jedan od najboljih, može da se pretvori u jedan od najgorih. Bojim se, kako vrijeme odmiče, da su sve manje šanse da se popravi, ali nada umire posljednja - zaključio je Sitarski. 

Pravnik iz Sarajeva Damir Sakić podsjeća da je vlast funkcionisala sve dok "trojka", lišena političkog i demokratskog kapaciteta, nije pokušala smjenu najjače stranke u vlasti na nivou BiH. 

- I, logično, nastale su smetnje i za to je jedini i isključivi krivac "trojka" i Elmedin Konaković - izjavio je Sakić za "Glas". 

Smatra da je ponavljanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske najvažniji politički događaj u prvoj polovini godine, a potom i oni opšti na jesen. 

- Na državnom nivou očekujem da SNSD nastavi sa odgovornom politikom koja ima smjer i pravac, "trojka" će nastaviti da tumara kao i do sada nakon što su izgubili političkog mentora Majkla Marfija te će biti najveća smetnja za neki iskorak na političkom polju - zaključio je Sakić.

Kompromis i poštovanje 

Politikolog Dragana Delić za "Glas" je ocijenila da i aktuelna dešavanja u radu Parlamentarne skupštine BiH pokazuju koliko su politički odnosi i dalje u dubokoj krizi. Kaže da su optužbe u vezi sa tim ko je odgovoran za zastoj na putu ka EU samo dodatno razotkrile duboke strukturne probleme u funkcionisanju institucija. 

- Ključne odluke se često uslovljavaju dnevnopolitičkim interesima, a ne jasno definisanim zajedničkim ciljevima. Umjesto da se traže kompromisi i održava minimum međusobnog poštovanja, sve češće svjedočimo ponašanju koje podsjeća na  pokušaje centralizovanja, što za Srpsku nije i neće biti nikada opcija. Takav pristup vodi samo dodatnim tenzijama i udaljava zemlju od bilo kakvog realnog napretka - kako unutrašnjeg, tako i na spoljnopolitičkom planu - rekla je Delićeva. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.