Ljekarima prijećeno oružjem

Sarajevo - Grupe lica naoružanih pištoljima i "kalašnjikovim" maltretirale su ljekare u krugu bolnice "Koševo". Dočekivali su nas pred kapijom prilikom dolaska na posao, legitimisali na ulazu u bolnicu i pratili do radnog mjesta, a sve je to bilo nenormalno i suprotno humanizmu.

Ispričao je ovo "Glasu Srpske" direktor bolnice "Kasindo" u Istočnom Sarajevu prof. dr Slavko Ždrale, kojeg je početak rata u Sarajevu zatekao na Grudnoj hirurgiji sarajevske bolnice "Koševo".

Sjeća se da su se i prije samog početka rata u krugu bolnice "Koševo" pojavljivale grupe naoružanih ljudi, koji ni po čemu tu nisu pripadali, a koji su i prije bilo kakvih ratnih dejstava maltretirali ljekare.

- Dočekivali su nas na kapiji i pratili nas do radnog mjesta i do Traumatologije, gdje je ležao Juka Prazina. Nisu bili ni pripadnici MUP-a niti bilo kakve institucije, nego slobodni strijelci koji su prije samog rata sprovodili teror i represiju. Bilo je sve to nenormalno, neuobičajeno i nešto što nije bilo u skladu ni sa ustavnim poretkom, ni zakonom, ni humanizmom - sjeća se Ždrale.

Dodaje da je i sam doživio torturu na "Koševu". Tokom dežurstva 3. i 4. aprila 1992. godine u hodniku klinike pojavilo se više naoružanih ljudi.

- Bili su naoružani "kalašnjikovim" i pištoljima i kao da nisam bio član kolektiva, ispitivali me ko sam, šta sam, gdje idem. Tada sam shvatio da situacija nije normalna - kazao je on. Četiri dana poslije, 8. aprila, u ponoć na kliniku su upala tri naoružana lica sa puškama i pištoljima.

- Jedan od njih je uperio pištolj prema meni i pitao me odakle se daju signali četnicima iz bolnice. Niti sam znao za bilo kakve signale, niti je takvog čega bilo. Prvo su me gurali prema sobi kolege čija je kćerka bila ranjena i kod nas operisana, potom su me gurali hodnikom prema operacionom traktu sa uperenim pištoljem - ispričao je dr Ždrale.

Pored njega je, sjeća se, u jednom trenutku stajala sestra Vitomira, kada je jedan od naoružanih rekao: "Daj završi s njim!". Sestra je tada tog naoružanog uhvatila za ruku, odgurnula ga i sve se, na sreću, završilo bez posljedica.

Kaže da se poslije dežurstva 27. ili 28. aprila više nije mogao ni pješke kretati na posao i nazad kući na Dobrinju.

- Kolege sa "Koševa" javljale su mi da su ljekari srpske nacionalnosti odvođeni na informativne razgovore u novoformiranu upravu bolnice. Kliniku je preuzeo Faruk Konjhodžić. Dobio sam i informacije da nije baš preporučljivo da se pojavim na poslu - rekao je dr Ždrale.

U papučama je 6. maja 1992. sa još dvojicom ljudi krenuo kroz šljivik i ušao u Nedžariće. Odmah se pridružio dr Milanu Pejiću u bolnici "Žica Blažuj", koja je, kako kaže, u to doba više bila prihvatni centar za ranjenike, kojima se mogla pružiti samo prva pomoć, nego bolnica.

Zdravstveni radnici su u kesama, kako se ko snalazio, u "Žicu" donosili sanitetski materijal. Dodaje da su povrijeđene i ranjene slali sanitetskim kolima preko aerodromske piste do Lukavice. Postojao je sanitet u kasarni "Slobodan Princip Seljo", a odatle su neki transportovani helikopterom, a neki makadamskim putem preko Tilave i Tvrdimića prema Palama u novoformiranu bolnicu na Koranu, Sokolac ili prema beogradskim klinikama.

- Povrijeđene smo slali preko Vogošće, Visojevice, prema Vučijoj Luci, Knežini... zavisno od toga koja trasa makadamskog puta je mogla da se koristi. Slanje ranjenika više nije trajalo čas ili čas i po, nego po tri-četiri časa - rekao je dr Ždrale, dodajući da su zdravstveni radnici, u to ratno vrijeme, bili heroji.

Ljekari bez granica

Dr Ždrale se sjeća slučaja sa "Ljekarima bez granica".

- Čini mi se da su bili iz Francuske i ponašanje im je bilo poprilično sumnjivo. Kada ih je policija pretresla, u kolima su im našli šest pancira, šest toki-voki stanica i neki drugi ratni materijal koji nema nikakve veze sa medicinom. Sve to su pokušali unijeti u Sarajevo koje su kontrolisali muslimani. To je bilo u maju 1992. godine. Ko zna koliko su u Sarajevo, pod plaštom humanizma, unijeli ratnog materijala - pita se dr Ždrale.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.