Foto: Lider DF Milan Knežević za "Glas Srpske“: Sud u Strazburu nije ocjenjivao ustavnost zakona
BANjALUKA - Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je zahtjev beogradske advokatske kancelarije Radić da se zabrani provođenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti do donošenja odluke Ustavnog suda Crne Gore o ustavnosti zakona zato što je taj zahtjev preuranjen, a ne zato što smatra da zakon nije sporan, kaže za „Glas Srpske“ jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević.
On ističe da su u DF-u uvjereni da je riječ o još jednoj podvali crnogorskog režima.
- Ustavni sud Crne Gore nije se uopšte izjašnjavao o spornom zakona, tako da je jasno da je sud u Strazburu u skladu sa svojom praksom taj zahtjev odbacio kao preuranjen, a ne zato što smatra da zakon nije sporan. Sud dakle nije uopšte ocjenjivao ustavnost zakona - kaže Knežević.
On pita i zašto Vlada Crne Gore nije navela obrazloženje suda iz Strazbura zašto je tako postupio, već je na svoju ruku iznijela tumačenje da „odluka suda u Strazburu predstavlja još jedan dokaz da su primjedbe koje se iznose na račun Zakona o slobodi vjeroispovijesti isključivo političke i ideološke prirode i da nemaju utemeljanja ni u domaćem ni u međunarodnom pravu“.
- Poznajući politički profil advokata iz kancelarije koja je podnijela tu apelaciju, mi s pravom sumnjamo da je riječ o još jednoj podvali aktuelnog nedemokratskog režima u Crnoj Gori - kaže Knežević.
Vlada Crne Gore objavila je jutros na svom sajtu da je „Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je zahtjev beogradske advokatske kancelarije Radić da se Crnoj Gori zabrani provođenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti do donošenja odluke Ustavnog suda Crne Gore o ustavnosti Zakona ili do zaključenja temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom“.
U saopštenju se navodi da je 2012. godine Crna Gora dobila spor pred Evropskim sudom za ljudska prava po tužbi Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja je zahtijevala restituciju crkvene imovine u Crnoj Gori.
- Sud u Strazburu je tada odbacio tužbu SPC, kojoj se pridružila u svojstvu umješača i Republika Srbija, kao neosnovanu i neprihvatljivu, ustvrdivši da podnositelji tužbe nisu imali „postojeću imovinu“ niti „legitimno očekivanje“ za povraćaj imovine čiju su restituciju zahtijevali - navodi se u saopštenju.
- Najnovija odluka Suda u Strasbourgu predstavlja još jedan dokaz da su primjedbe koje se iznose na račun Zakona o slobodi vjeroispovijesti isključivo političke i ideološke prirode i da nemaju utemeljenja ni u domaćem ni u međunarodnom pravu - poručili su iz Vlade Crne Gore.
Podsjećamo, Crna Gora je krajem 2019. godine usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim se reguliše i pitanje vlasništva nad imovinom vjerskih zajednica. SPC taj zakon vidi kao paravan za otimanje njezine imovine u Crnoj Gori.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.