Legalizovano otimanje srpske imovine u FBiH

Sarajevo - Ustavni sud BiH utvrdio je juče da su osporavane odredbe Zakona o zemljišnim knjigama FBiH u skladu s Ustavom BiH Evropskom konvencijom u vezi sa pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, potvrdio je “Glasu Srpske” registrar Ustavnog suda Zvonko Mijan.

Sudije su ovu odluku donijele nakon razmatranja zahtjeva Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS za ocjenu ustavnosti Zakona o zemljišnim knjigama FBiH. Poslanici su podnijeli zahtjev smatrajući da su Zakonom o zemljišnim knjigama FBiH onemogućeni građani u korišćenju imovine. Prilikom formiranja zemljišnih knjiga u FBiH, za razliku od RS, utvrđivanje podataka o vlasnicima vrši se bez pozivanja ljudi koji su višegodišnji vlasnici imovine. Ostavljan je rok od 30 dana za pribavljanje podataka, a da pri tome nisu pozivani ljudi koji imaju imovinu. Postoji bojazan da na taj način Srbi mogu da ostanu bez imovine u FBiH.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Radovan Višković rekao je da je razočaran odlukom Ustavnog suda BiH.

- Neka im je na čast tvrdnja da je Zakon o zemljišnim knjigama FBiH u skladu s Ustavom. Ne treba ići na pravni fakultet i ne treba biti pravnik, a ne sudija Ustavnog suda, da se vidi da tu nešto nije u redu. Ne bih da koristim neki drugi izraz. Nemoguće je obezbijediti da vlasnici imovine učestvuju u procesu uspostavljanja zemljišnih knjiga jer o tome nisu obavještavani na adekvatan način - rekao je Višković.

Dodao je da je na sceni pokušaj otimačine imovine u FBiH, naročito u vlasništvu Srba koji tamo ne žive.

- Ovdje je riječ o tihoj i “legalnoj” otimačini imovine. Zbog toga je Vlada RS, ne čekajući odluku Ustavnog suda, sa Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove formirala pet terenskih kancelarija u područnim jedinicama Istočno Sarajevo, Trebinje, Banjaluka, Bijeljina i Doboj kako bi pomogli građanima i osujetili namjeru da im otmu imovinu. To što rade je više nego apsurdno jer je vlasničko pravo najstarije pravo koje se ne smije brisati administrativnim radnjama. Očito to može u FBiH i s ovakvim Ustavnim sudom - rekao je Višković.

Ustavni sud je konstatovao i da nije izvršena njegova odluka i da nisu izmijenjeni Zakon o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji i Zakon o krivičnom postupku. Sud, međutim, nije stavio van snage sporne odredbe, iako je sudija Zlatko Knežević ranije najavio takav scenario.

- Ustavni sud je zaključio da će do konačnog izvršenja njegove odluke osporene odredbe Zakona o krivičnom postupku biti primjenjivane sa standardima iz odluke kojom je utvrđena njihova neustavnost i u skladu s opštim standardima ljudskih prava i sloboda iz Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda koje se odnose na tu oblast. Takođe, primjenjivaće se u skladu sa praksom Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na ovu oblast - rekao je Mijan.

Odredbe Zakona o krivičnom postupku se odnose na posebne mjere prisluškivanja i praćenja u najtežim slučajevima organizovanog kriminala i terorizma. Odluka Ustavnog suda BiH nije ispoštovana jer ne postoji konsenzus u vezi s izmjenama zakona ni u Savjetu ministara, niti u Parlamentu BiH.

OHR, OEBS i ambasadori SAD, Kanade, Francuske, Njemačke, Japana, Holandije, Španije, Turske i Velike Britanije su za neusvajanje izmjena Zakona o krivičnom postupku optužili HDZ BiH i opozicioni SNSD. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da to predstavlja najbrutalnije miješanje u unutrašnja pitanja u BiH i da nije dopustivo ni u jednoj suverenoj zemlji svijeta.

- SNSD nije dio većine u Parlamentu BiH i nema nikakvu obavezu da kao opoziciona partija podržava izmjene pomenutog zakona, a koju zagovara većina koju su upravo predstavnici tih ambasada sastavili. Zbog slijepe podrške tih ambasada SDA, mi smo danas u slijepoj ulici - rekao je Dodik.

Zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto odbacila je kao neutemeljene kritike pojedinih ambasada, OHR-a i OEBS-a.

- Sadašnja situacija je i nastala zbog odluka međunarodne zajednice. Šta drugo i očekivati od pojedinih ambasada nego da stoje iza svojih odluka. Njih nije briga ni za BiH niti da ona funkcioniše kao pravna država. Ništa se u ovoj BiH ne radi nego se samo traži neki krivac, a krivce traže i konstruišu oni koji misle da na takav način rade dobro BiH. Možda se zajedno svi moramo upitati gdje se nalazimo sa takvom situacijom - rekla je Krišto.

U parlamentarnoj proceduri u ovom trenutku se nalaze najmanje četiri verzije izmjena Zakona o krivičnom postupku.

Knežević novi predsjednik

Ustavni sud BiH je za svog predsjednika izabrao Zlatka Kneževića umjesto dosadašnjeg Mirsada Ćemana, kome je istekao mandat. Knežević je do sada bio potpredsjednik Ustavnog suda BiH.

Ćeman će u naredne tri godine biti potpredsjednik Ustavnog suda BiH iz bošnjačkog naroda, a na iste pozicije izabrani su i Mato Tadić iz hrvatskog naroda i Margarita - Caca Nikolovska iz reda međunarodnih sudija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.