Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH: Put prema EU ne traži izmjenu zareza u Ustavu

Ovih dana se mnogo priča o promjeni Dejtonskog sporazuma, ali većina stvari koje se tiču primjene evropskih standarda i propisa ima malo ili nema nikakve veze sa ustavnim rješenjem u BiH.

Najveći dio tih standarda može se uvesti bez izmjene zareza u Ustavu BiH, rekao je šef Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunar Vigemark ističući da u BiH postoji zajednička vizija za ulazak u EU.

* GLAS: BiH je stalno pod nekom vrstom tenzija. Da li takva može koračati prema EU?

VIGEMARK: Razumijemo probleme i različite izvore tenzija u ovoj zemlji, ali ne osjetim tenzije između političkih lidera kada je riječ o EU. Svi imaju zajedničku viziju, barem se nadam da je tako, da jednog dana BiH postane članica EU i da svi zajednički rade na ispunjavanju tog cilja. To će zahtijevati kontinuirano opredjeljenje za reforme i moraće donositi teške odluke. Još sam optimista i čini mi se da zemlja još ide u pravom pravcu. Ne vidim tenzije na lokalnom nivou, one dolaze sa drugih strana. Moj utisak je da većina naroda želi bolja radna mjesta, bolje obrazovanje, ukratko, žele bolji život. Članstvo u EU nije samo sebi cilj, ono ima suštinu, a to je kako unaprijediti život običnog čovjeka.

* GLAS: Kako ocjenjujete tempo i kvalitet reformi u BiH?

VIGEMARK: Većina ljudi čeka da vidi rezultate reformi, odnosno da vidi napredak u svakodnevnom životu. Otisnuli ste se na zahtjevno putovanje, za koje će trebati vremena. Nakon samo godinu, kada je riječ o Reformskoj agendi, EU je rekla da vidimo napredak. Tu mislimo da su vlasti, pogotovo na entitetskom nivou, donijele teške odluke. RS i FBiH su usvojile zakone o radu, a RS pokušava da riješi probleme u bankarskom sektoru. Vidimo smanjenje stope nezaposlenosti, iako to još nije značajno, ali je nesporno da postoji više radnih mjesta i da zemlja bilježi privredni rast. Privreda u ovoj zemlji raste brže nego i u jednoj zemlji u regionu. Potvrda da je BiH na pravom putu i da ste donijeli potrebne odluke leži u činjenici da je MMF odobrio novi aranžman, a on je važna i nezavisna institucija i oni neće učiniti nešto samo zato što je EU to tražila.

* GLAS: Šta to EU može da ponudi BiH kada ni sama poslije "bregzita" nije sigurna u svoju sudbinu?

VIGEMARK: Mislim da su to kruške i jabuke. Uvijek je postojala ambivalentnost Velike Britanije što se tiče članstva. Kada se pogleda starosna struktura onih koji su se izjasnili za izlazak iz EU, vidimo da su za to uglavnom bili stariji stanovnici. Starije generacije su odrasle u vrijeme kada Velika Britanija nije bila članica EU i nikada nisu prihvatile da ova zemlja bude dio neke velike porodice. Mlađi ljudi koji su mogli koristiti putovanja, zapošljavanja, učenje drugih jezika i vidjeli drugi dio Evrope bili su za ostanak. "Bregzit" je za mene veliko razočarenje, ali ima i glasova koji tvrde da sada možemo ići sa mnogo snažnijom integracijom i snažnijim reformama nego sa Velikom Britanijom. Mi i dalje ostajemo najveće tržište u svijetu i najveći strani investitori. Ni u BiH, ni u regionu nisam primijetio da iko kaže da ga ne zanima pridruživanje zbog "bregzita". Zemlje koje žele da postanu članice moraju imati u vidu da se kod pristupanja EU ne može reći ovo mi se sviđa, a ovo ne. To je jedan paket.

* GLAS: Da li je BiH spremna da odgovori na pitanja koja će biti u upitniku Evropske komisije?

VIGEMARK: I to je neka vrsta testa. Upitnik ima cilj da se stekne razumijevanje šta je potrebno uraditi u ovoj zemlji da bi bio napravljen iskorak ka članstvu u EU. Postoje i ustavna pitanja koja su važna u tom procesu, a najpoznatije je "Sejdić i Finci". Postoji puno detaljnih pitanja koja se tiču zdravstvenih, fitosanitarnih, obrazovnih, standarda u industriji, ekologiji, energetskom sektoru... Kada je riječ o slobodi izražavanja, stvari u BiH ne idu u dobrom pravcu i zato je bitno sprovođenje pomenute presude. BiH ima sistem gdje su bitna prava konstitutivnih naroda, ali mi u EU smatramo da prava konstitutivnih naroda ne smiju ići na uštrb pojedinaca, što je suština presude. Znam da i predsjednik RS Milorad Dodik i Vlada RS žele da vide napredak ka EU jednako kao i opozicija.

* GLAS: Domaći zvaničnici tvrde da bi BiH mogla naredne godine dobiti kandidatski status. Da li je to realno?

VIGEMARK: Ne bih spekulisao o vremenskoj dinamici. Iz ranijih iskustava znamo koliko proces traje, ali je svaki jedinstven. Nisam od onih koji smatraju da je BiH izuzetak u nečemu iako je svaka zemlja specifična. Ako nastavite da radite na svim nivoima, ako lideri budu ozbiljno radili u pravcu članstva, što nije nemoguće i nerealno, onda vjerujem da možemo da se nađemo negdje na pola puta. Mi vjerujemo da ova zemlja pripada EU kao i svi u ovoj zemlji i niko nam to ne može oduzeti. Ovo je širi i istorijski proces koji nema veze sa pojedinačnim liderima.

Popis

* GLAS: U BiH nema saglasnosti u vezi sa popisom. Kako komentarišete činjenicu da je i Evrostat potvrdio da je popisano oko 200.000 stanovnika više nego što je trebalo?

VIGEMARK: Ovo pitanje ne treba politizovati. Pitanja koja su bila kontroverzna su ona o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i maternjem jeziku koja nisu bila obavezna. Prije šest mjeseci rekli smo da za nas ta pitanja nisu bitna. Za nas je bitno koliko ljudi živi u BiH, koja im je starosna struktura, bračno stanje, gdje žive, šta rade. Jedan od rezultata je i da BiH ima najmlađu strukturu stanovništva u regionu. Nije bilo suštinske rasprave o tome. Međunarodna misija je prema zakonu i metodologiji rezultate ocijenila prihvatljivim. Ako je sporan zakon ili metodologija popisa, koja je osporavana u RS, razgovarajmo i o tome i unaprijedimo to. Što se tiče 200.000 ljudi koji su popisani, oni se redovno vraćaju u BiH i računaju se kao njeni stanovnici. Ono što tvrdi monitoring misija je u redu.

Srebrenica

* GLAS: Kako komentarišete pokušaje da bude srušen izbor građana za načelnika Srebrenice? U čemu je problem da mlad čovjek iz reda srpskog naroda pokuša da ovu lokalnu zajednicu okrene budućnosti i razvoju?

VIGEMARK: Ključna je snažna i objektivna Centralna izborna komisija BiH. Nekome se mogu sviđati ili ne izborni rezultati, ali oni moraju biti prihvaćeni. U slučaju Srebrenice je ključno da život svakog čovjeka bude unaprijeđen. EU će pažljivo pratiti šta se tamo dešava i ako budemo stava da se tamo dešava nešto što nije u skladu sa standardima, ako se budu kršili propisi, biće posljedica. Nadam se konstruktivnom pristupu sa svih strana, jer je tema pomirenja vrlo teška, pogotovo u ovoj zemlji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.