Kozmetičke izmjene u Sudu BiH

Banjaluka - Nacrtom zakona o sudovima BiH, koje je izradilo Ministarstvo pravde BiH, Sudu BiH ostavljene su iste nadležnosti, a umjesto apelacionog suda predviđeno formiranje višeg suda BiH, koji će imati skoro sve karakteristike vrhovnog suda.

Sve ovo u suprotnosti je sa zahtjevima Republike Srpske iznesenim u okviru strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa između BiH u EU.

Nacrt zakona već je upućen institucijama BiH koje treba da daju svoje mišljenje prije nego što dođe pred Savjet ministara BiH.

U Nacrtu zakona o sudovima, koji je u posjedu “Glasa Srpske”, definiše se da od 1. jula 2013. godine sudsku vlast BiH vrše Sud BiH i viši sud BiH koji bi preuzeo predmete koji se sada nalaze u Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Iako su predstavnici RS zahtijevali da Sud BiH odlučuje samo o djelima definisanim Krivičnim zakonom BiH, ovim Nacrtom, osim toga, Sud BiH ostaje nadležan da u prvom stepenu sudi i za krivična djela utvrđena drugim zakonima BiH.

- Sud BiH nadležan i za krivična djela utvrđena zakonima FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta - navedeno je u Nacrtu.

Predviđa se i da u slučaju da se pred novoosnovanim višim sudom izmijene okolnosti i utvrdi nadležnost drugog suda, predmet neće biti dostavljen nadležnom sudu, već će se postupak nastaviti i donijeti odluka.

Definisano je da Sud BiH čini najmanje po osam sudija iz svakog konstitutivnog naroda i odgovarajući broj sudija iz reda ostalih. Međutim, taj “odgovarajući” broj nije definisan.

Novi viši sud bio bi nadležan i da zauzima stavove i mišljenja u vezi s sprovođenjem zakona BiH i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta, a mogao bi da rješava i o prijedlogu za prenošenje nadležnosti sa Suda na drugi sud u entitetu ili Brčko distriktu.

Prema ovom Nacrtu, sjedište Suda BiH ostaje u Sarajevu, dok sjedište višeg suda BiH nije određeno i ostavljen je prazan prostor da se ono upiše.

Savjetnik ministra pravde Republike Srpske Nikola Kovačević rekao je “Glasu Srpske” da pojedine odredbe Nacrta zakona o sudovima nisu prihvatljive za RS.

- Neće se pristati na to da se retroaktivno primjenjuje Krivični zakon BiH, kao sada, a ni to da Sud BiH preuzima određena krivična djela iz nadležnosti entitetskih sudova - rekao je Kovačević.

Pravnik i član Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta BiH Petar Kunić smatra da je predloženi Nacrt zakona “trik Ministarstva pravde BiH koje očigledno nema jednake aršine prema svima”.

- Strukturalni dijalog ne ide onako kako je dogovoreno. Ne mogu se izvlačiti iz konteksta ostale reforme sudstva i formirati novi sud. To bi trebalo da bude u sklopu čitavog programa reforme, a ne da Ministarstvo pravde šalje parcijalno zakonske propise po svom ukusu, a ne kao izraz rasprava koje su vođene - istakao je Kunić.

Radnici i finansije

U Nacrtu nije izračunato ili procijenjeno trenutno stanje i broj, kao ni budući potreban broj zaposlenih sudija i drugog nesudijskog osoblja u Sudu BiH, kao ni potrebe novouposlenih sudija i drugog osoblja, smještaj i nabavka opreme za viši sud BiH.

Nije definisano ni koliko BiH treba da obezbijedi sredstava za opremu, zakup poslovnog prostora, redovne troškove, naknade, bruto plate i druge troškove višeg suda BiH. Nisu navedena ni ukupna finansijska sredstva potrebna za rad višeg suda BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.