Kongresmenka zatražila od OFAK-u da ispita Šmitovo miješanje u demokratske procese u Srpskoj

VAŠINGTON - Američka kongresmenka Selest Maloj poslala je pismo Kancelariji SAD za kontrolu strane imovine u kojem zahtijeva da ispita miješanje Kristijana Šmita i Centralne izborne komisije /CIK/ BiH u demokratske procese u Republici Srpskoj, skrenuvši pažnju na mogućnost da su u procesu smjenjivanja legitimno izabranog predsjednika Milorada Dodika učestvovali zvaničnici na nivou BiH.

"Pišem Vam u vezi sa informacijama koje su nedavno dostavljene OFAK-u u vezi sa postupcima Kristijana Šmita i CIK-a u vezi sa smjenjivanjem demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske", navela je Malojeva u pismu u koje je imala uvid Novinska fondacija "Dejli koler".

Malojeva, koja je kongresmen iz reda republikanaca, istakla je da je, prema njenim saznanjima, OFAK dobio materijale u kojima je navedeno da se postupci Šmita i CIK-a mogu okarakterisati kao miješanje u demokratski proces u Republici Srpskoj.

Ona je u pismu od 31. avgusta zatražila od OFAK-a detaljan pregled materijala, istakavši da čeka rezultate te istrage, prenosi Srna.

Kovačević: Stiže pravda

Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević izjavio je za Novinsku fondaciju "Dejli koler" da vrijeme za pravdu konačno dolazi za Republiku Srpsku i istakao da Vašington treba da kazni sve koji su učestvovali u sramnom, nedemokratskom, nepravednom i neustavnom krivičnom gonjenju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Kovačević je komentarišući pismo koje je OFAK-u poslala američka kongresmenka Selest Maloj istakao da je Šmit nepropisno mijenjao Krivični zakon BiH na osnovu kojeg je optužen legitimni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, a zatim i smijenjen sa funkcije na koju ga je izabrao narod Srpske.

On je odbacio pravnu osnovu procesa koji je vođen pred Sudom BiH i naglasio da su se Šmit i CIK-a miješali u izborni i demokratski proces u Republici Srpskoj.

Kovačević smatra da Vašington apsolutno treba da kazni sve koji su bili umiješani u smjenjivanje zakonito izabranog predsjednika Republike Srpske.

"Kristijana Šmita su, prvenstveno, pratili članovi CIK-a, ali i tužioci, sudije i svi oni koji su učestvovali u sramnom, nedemokratskom, nepravednom i neustavnom krivičnom gonjenju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika", istakao je Kovačević.

Kovačević je pozvao na ukidanje odluka koje je nametnuo Šmit, jer je to neophodno za vraćanje ustavnog poretka BiH.

Raniji Dodikov intervju

Dodik je za u intervjuu za "Dejli koler" u maju nazvao BiH "nemogućom zemljom" i direktno pozvao Trampa da podrži nezavisnu Republiku Srpsku.

"Mi smi narod kojem je potrebna naša sloboda. Mi zaslužujemo našu slobodu", rekao je tada Dodik.

Dodik je izjavio da bi Trampova podrška nezavisnosti Srpske bila "veliki, istorijski čin" i da bi ga učinila "jednom od najčuvenijih figura u srpskoj istoriji".

Dodik i Putin u američkim očima

"Dejli koler" podsjtio da se predsjednik Dodik sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom 9. maja u Moskvi, povodom proslave Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, te da je proslavi prisustvovala delegacija Republike Srpske.

Medijski servis podsjeća da je Dodik tokom sastanka sa Putinom rekao da Šmit nije legitiman i da njegove odluke treba proglasiti nevažećim. Putin je tokom sastanka naglasio da Rusija ostaje privržena nastavku saradnje sa Republikom Srpskom.

Iz Stejt departmenta su ponovili da SAD podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet BiH, te da Vašington nastavlja da koristi svoja diplomatska sredstva za podršku stabilnosti BiH i da se protivi postupcima koji podrivaju njenu stabilnost.

SAD su 2017. godine uvele sankcije Dodiku, koje su proširene 2022. godine. Trampova administracija ukinula je sankcije Dodiku u brojnim drugim zvaničnicima i pojedincima povezanim sa Republikom Srpskom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.