Komisija put za osnivanje novog ministarstva na nivou BiH?

SARAJEVO - Dosadašnji pokušaji da na nivou BiH bude formirano novo ministarstvo koje bi bilo nadležno za dijasporu, a iza kojih su stajali mahom bošnjački političari, nisu urodili plodom zbog protivljenja predstavnika iz Srpske. Međutim, u parlamentarnu proceduru stigao je novi prijedlog za koji se sumnja da je zapravo pokušaj da se ta ideja, na mala vrata, pokuša ponovo sprovesti u djelo.

Pitanjima koja se tiču dijaspore, odnosno vezama sa iseljeništvom, bave se za to nadležni sektori pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske, ali predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić, koji je funkcioner NiP-a, smatra da je na tom polju potrebna i parlamentarna komisija.

On je, naime, pripremio prijedlog dopune poslovnika Predstavničkog doma u kojem predlaže formiranje komisije u Parlamentu BiH i to za saradnju sa iseljeništvom koja treba da, između ostalog, predlaže mjere za unapređenje saradnje institucija sa iseljeništvom, razvijanje međuinstitucionalne koordinacije za saradnju te ostvarivanje i održavanje redovnih kontakata sa "svim državnim organima BiH i onim najnižim nivoima vlasti koji se bave tim pitanjem".

Ističe se i da Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Albanija imaju parlamentarna tijela, odnosno komisije, odbore, savjetodavna tijela, komitete i slično za saradnju, odnosno povezivanje svojih parlamenata sa svojom dijasporom.

- BiH još nema parlamentarno tijelo koje bi se bavilo ovim pitanjima,  pored ustavnog osnova koji postoji. Uspostavljanje ovog tijela je bitno zbog činjenice da dijaspora BiH nema stalno tijelo koje bi se na sveobuhvatan način bavilo zaštitom položaja i interesa iseljeništva kao važne kategorije građana koji imaju pravo na održavanje kontakata sa državom porijekla - piše u obrazloženju.

Smatra da bi trebalo da se omogući saradnja sa onima koji imaju veliki investicioni i ljudski potencijal za razvoj BiH, jer iz dijaspore godišnje stiže, kako piše, između dvije i tri milijarde maraka u BiH.

- Postojanjem parlamentarnog tijela poslala bi se poruka građanima BiH u inostranstvu da država BiH želi institucionalnu saradnju, a ne samo iskazivanje verbalne podrške bez konkretnih rezultata. I drugo, iseljeništvo se u smislu ovih dopuna ne posmatra ni kao bošnjačko, ni kao srpsko, ni kao hrvatsko, već isključivo kao bosanskohercegovačko - poručio je Zvizdić.

O predloženim dopunama danas će se izjasniti Kolegijum Predstavničkog doma, a šefica Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Sanja Vulić za "Glas" kaže da Dejtonski sporazum ukazuje ko je za šta nadležan.

- Držimo se isključivo slova, a ne duha Dejtona i zalagaćemo se za interese Srpske i srpskog naroda, a to što on predlaže nije dobro. Parlamentarne komisije nemaju moć u pogledu nametanja nekih odluka i zakonskih rješenja, ali i te kako imaju moć u smislu da daju stavove i pravac daljeg djelovanja - kazala je Vulićeva.

Potezi i takve inicijative su, naglašava, krajnje nekorektne, licemjerne i nisu u skladu sa dogovorom lidera koji su partneri na nivou BiH.

- To još jednom pokazuje koliko je Zvidić jednim dijelom na povratku u SDA. Ipak, šta je krajnji cilj, to zna Zvizdić i šta su mu mentori dali, ali dok smo mi u institucijama, držaćemo se Dejtona, a toga u tom dokumentu nema - naglasila je Vulićeva.

Strategija

Denis Zvizdić podsjeća da je Savjet ministara donio odluku o usvajanju politike o saradnji sa iseljeništvom, a da slijedi i Strategija o saradnji te na kraju i zakon koji će, kako navodi, regulisati tu materiju.

- To su jasne obaveze i zadaci Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice koje u svom sastavu ima sektor koji se bavi ovim pitanjem, a Predstavnički dom će, vjerujemo, biti partner u ovom procesu - navodi Zvizdić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.