Kome je Hasanović prebacio milione?!

BANjALUKA, SARAJEVO - Centralna izborna komisija (CIK) BiH juče je, nakon ultimatuma Kristijana Šmita iz fotelje visokog predstavnika i propratnog potpisa koji je na akt Ministarstva finansija i trezora BiH stavio zamjenik ministra Muhamed Hasanović, osigurala ukupno 112,5 miliona KM za uvođenje novih tehnologija u izborni sistem, a taj potez je podigao nove tenzije.

• Centralna izborna komisija BiH obezbijedila je 112,5 miliona KM za uvođenje novih izbornih tehnologija.
• Sredstva su namijenjena nabavci skenera, uređaja za identifikaciju birača i druge opreme za modernizaciju izbornog procesa.
• Zamjenik ministra finansija Muhamed Hasanović potpisao je instrukciju za tehnički prenos sredstava iz ranije planiranog budžeta.
• Prema planu CIK BiH, skeneri i izborna oprema trebalo bi da budu operativni do oktobra, kada se održavaju izbori.
• Na raspisani tender za nabavku opreme prijavile su se četiri kompanije, ali konačna odluka o izboru izvođača još nije donesena.

Uvođenje modernih tehnologija u izborni sistem BiH, od skenera do uređaja za identifikaciju, je godinama predmet opsežnih rasprava koje je dodatno ojačao upravo Šmit kada je nametnuo odluku kojom je omogućio da ta oprema bude na biralištima širom BiH. 

Daljim intervencijama, uz studiju opravdanosti koju je uradio CIK BiH, je Šmit obezbjedio 112,5 miliona KM za nabavku modernih tehnologija, a da bi sve išlo po planu, ponovo se oglasio polovinom sedmice, tumačenjem da neutrošena sredstva za te namjene iz 2025. moraju da budu prebačena u ovu godinu i stavljena na raspolaganje CIK-u. 

Političke optužbe i reakcije zvaničnika

Po Šmitovom naređenju i ovaj put je, nakon što je izostao potpis resornog ministra Srđana Amidžića, postupio njegov zamjenik. 
Hasanović je juče saopštio da je Instrukcija o dodjeli sredstava za uvođenje novih izbornih tehnologija potpisana s njegove strane sredinom prošle godine, a sredstva su planirana u budžetu za 2025. godinu.

Kaže da su se nakon isteka 2025. pojavila različita tumačenja, uključujući tvrdnje da sredstva više nisu dostupna. Navodeći da je CIK u međuvremenu zatražila prenos sredstava u 2026. radi nastavka procesa javnih nabavki, bilo je potrebno, istakao je, izvršiti tehnički prenos.

- Ministar finansija je to svjesno odbio i direktno blokirao nastavak projekta koji treba da osigura fer i transparentne izbore. Građani treba da znaju da uvođenje savremenih tehnologija očigledno ne odgovara onima koji profitiraju od manipulacija i krađe glasova - naveo je Hasanović koji je pozvao i tužilaštvo da utvrdi odgovornost nepostupanja ministra.

Oglasio se i Amidžić riječima da su Hasanović i OHR ponovo pokazali da ne postoji pravni i finansijski sistem, te da je to možda i prava slika BiH.

Ukazao je da Hasanović ovog puta nije pustio novac na Kanalska ostrva, ali je 112,5 miliona KM usmjerio CIK-u. Tvrdi da je tako, osim 17 miliona za program i 52 miliona za opremu, plaćeno i 20 miliona KM za ugovore o djelu, ali da nije poznato kome.

- Plaćeno je i dva miliona za građevinske radove - kome i na kojoj zgradi nije poznato, 3,6 miliona KM za obrasce i papir bez preciznih podataka - naveo je Amidžić na „Iksu“ i naglasio da građani treba da znaju šta je Hasanović platio njihovim novcem i sami procijene da li je to sve „tehnologija“.

I dok sjevaju optužbe, CIK BiH priprema teren za uvođenje skenera i druge opreme, s namjerom da budu u funkciji već u oktobru kada su opšti izbori. 

Međutim, nije problem samo novac, već i neke postojeće odredbe u Izbornom zakonu jer treba promijeniti izgled glasačkog listića te, između ostalog, i prepoznati eletronski način brojanja glasova. 

CIK traži i da im bude obezbjeđen adekvatan prostor za skladištenje oko 6.000 skenera koje planiraju da nabave kako bi „pokrili“ sva biračka mjesta u BiH, ali i zeleno svjetlo za dodatna zapošljavanja usljed svega toga. 

Neke od tih stvari su nabrojali i u inicijativi za izmjene zakona koju su, uz opasku „hitno“, poslali još u oktobru u Parlamentarnu skupštinu BiH. 

Tender i stavovi o izbornim tehnologijama

Na raspisani tender za nabavku opreme javile su se četiri kompanije, ali još nije poznato da li će i koja od njih dobiti posao. 
Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“, koja posmatra izborni proces u BiH, očekuje da će taj posao biti brzo završen. 

- Za tehničke izmjene zakona nije prepreka to što smo ušli u izbornu godinu. Ipak, vidimo opstrukcije i to je normalno da se dešava u ovoj državi jer će uvođenje novih tehnologija spriječiti prevare - rekao je Šehić za „Glas Srpske“. 

Izborni zakon je, odlukama domaćih zvaničnika, ali i onim nametnutim iz OHR-a, mijenjan više od 20 puta. Neslavno su završili brojni pokušaji da kroz stručne i stranačke radne grupe, i uz posredovanje stranaca, dođu do rješenja, a demonstracija sile na ovom polju je samo raspirivala varnice.

Nametnute odluke 

Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika jer nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN-a, šest mjeseci prije lokalnih izbora 2024. nametnuo oko 100 odredaba u Izbornom zakonu kojima je ojačan CIK i kazne, otvorena vrata za uvođenje novih i modernih tehnologija u izborni proces, uvedena nova pravila za biračke odbore i tako dalje. U izbornoj noći 2022. je proglasio amandmane na zakon i Ustav FBiH koji se odnose na konstituisanje vlasti, a iduće godine proglasio izmjene federalnog Ustava da bi, navodno, bilo lakše formirati tamošnju Vladu kao i krivičnih zakona koje bi trebalo da preduprijede izborne prevare. Nametnutim izmjenama je milione za uvođenje novih tehnologija "uzeo" sa računa Centralne banke BiH. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.