Koliko je jak Obama?

Prilike na Krimu, koje Zapad vidi kao rusku opsadu ukrajinskog poluostrva, dovele su predsjednika SAD u tešku situaciju. Biće to veliki izazov za Obamu, posebno zbog činjenice da je kod kuće pod velikim pritiskom.

Nema sumnje: ruska opsada Krima do sada je najveći spoljnopolitički izazov za Baraka Obamu. Mnogi mu zamjeraju da je nedovoljno odlučan u sporu sa Iranom i Sirijom i smatraju da se, kao krizni menadžer u gorućim svjetskim pitanjima, aktuelni predsjednik SAD nije baš proslavio. „Da li je Obama dovoljno čvrst, kako bi na kraj izašao sa bivšim agentom KGB-a, u Kremlju?", zapitao se američki dnevnik „Njujork tajms".

Mekejn: Obamina spoljna politika je „beskorisna"

Kritike na unutrašnje-političkom terenu stižu sa svih strana. „Obamin spoljna politika je beskorisna, što je i dovelo do trenutno krize", poručuje republikanski senator Džon Mekejn. On je uvjeren da aktuelna administracija u Vašingtonu na bezbjednosnom planu nema nikakvu strategiju. Kao dokaz za to, taj republikanac navodi primjer vođenja politike „iz drugog reda" u sporovima sa Iranom i Sirijom. U međuvremenu je i Rusija zbog neodlučnosti američkog predsjednika profitirala. Još jedan primjer za to jeste slučaj Edvarda Snoudena.

Kako bi uopšte trebalo da izgleda američko liderstvo?

Bivši ambasador SAD u Poljskoj, Li Endru Fajnstajn, brani politiku predsjednika Obame. „U ovakvim okolnostima morate biti fer. Naš predsjednik i šef diplomatije prilično su oštro odreagovali na provokacije Rusije. Keri je ponašanje Moskve nazvao međunarodnom agresijom. Obama je jasno poručio da je riječ o kršenju međunarodnog prava." Tek par dana nakon toga, oglasili su se i Evropljani, iznoseći slične ocene. Za Fajnstajna je to dokaz da „američko liderstvo" postoji. Nekadašnji američki diplomata tvrde je Putinu sada neophodno omogućiti da pronađe izlaz, ako je moguće, bez posljedica.

„Omča za Putinovu Rusiju"

Neki o tome izgleda ne žele mnogo da znaju. Prije svega među savjetnicima predsjednika. „Položite demokratsku omču oko Putinove Rusije", poručuje Lindzi Grajam, republikanski senator. Njegov partijski drug sa Floride, mogući predsjednički kandidat, senator Marko Rubio, uporno govori o „raketnom sistemu odbrane", ali bez detalja o tome da je taj sistem već dobrim dijelom instaliran. Drugi pozivaju na političke sankcije, kojim bi Putin, pored ostalog bio izbačen iz Grupe 8 (grupe sedam najrazvijenijih zemalja i Rusije).

Kornblum: Obamin manevarski prostor je ograničen

Odmah po dolasku ruskih vojnih jedinica na Krim, bivši ambasador SAD u Njemačkoj Džon Kornblum u razgovoru za Dojče vele je iznio tvrdnje da američki predsjednik nema mnogo manevarskog prostora na raspolaganju i dodao da je od suštinskog značaja odbrana teritorijalnog integriteta. „Ali kada zauzmete takav stav, postavlja se pitanje, šta to konkretno znači? Trebalo da bude jasno da nije riječ o vojnim akcijama, već o političkim i privrednim", rekao je Kornblum.

Upravo zbog toga Obamina administracija govori o mogućim privrednim sankcijama. Jer to bi mogao da bude početak međunarodne izolacije Putinove Rusije. I sam šef američke diplomatije Džon Keri, potvrdio je taj kurs nedavnom izjavom u Kijevu u kojoj kaže da će Moskva biti politički, diplomatski i privredno izolovana.

Istovremeno, američki zvaničnik najavio je finansijsku pomoć Kijevu u iznosu od milijardu dolara. Time je Vašington povukao dva poteza. Da izvrši diplomatski i ekonomski pritisak na Rusiju, ali istovremeno i da pruži podršku Ukrajini. O vojnim akcijama (u vladi SAD) trenutno niko ne govori.

Ukoliko situacija eskalira i u slučaju da dođe do zvanične aneksije Krima, SAD će sigurno biti dosljedne u zahtjevima da se blokiraju posjedi i imovina Rusije, i ograniči pristup međunarodnom finansijskom tržištu, tvrdi Fajnstajn. „Imajte u vidu da to nije više Rusija koja je svojevremeno umarširala u Avganistan, već Rusija koja je danas integrisana u svjetske privredne tokove."

Savez sa EU od izuzetnog značaja

Obama nije slučajno zabrinut za narušene odnosi sa Njemačkom i Evropskom unijom. Jer bez EU, privredne sankcije za Rusiju, bile bi uzaludne. Trgovinska razmjena Evropljana sa Rusima je deset puta veća, nego sa Amerikancima. Ipak, Evropa je trenutno suzdržana i obazriva.

Priča o „sistematskim mjerama, privrednom pritisku i diplomatskoj izolaciji", podsjeća na retoriku od prije šest godina, kada je Rusija okupirala teritoriju Gruzije. Moskva u međuvremenu nije značajnije promjenila svoje pozicije. I te 2008. godine je predsjednik Džordž V. Buš bio u sličnoj poziciji, mogućnosti su i tada bile ograničene.

„Zbog toga je takoreći postalo popularno govoriti o ograničenim mjerama Amerikanaca i Evropljana", smatra Fajnstajn i dodaje: „Ali ukoliko budu govorili jednim glasom, to su već drugačije okolnosti." Bivši američki diplomata uvjeren je da bi privredne sankcije mogla da se odrazi na moć Vladimira Putina, jer Rusija nije izolovano ostrvo. Uprkos prirodnim resursima i novcu, Rusija ne može opstati bez privredne saradnja sa ostatkom svijeta.

Iako o vojnim opcijama još uvijek niko ne govori, NATO pomno prati prilike na Krimu. „Još uvijek je o tome rano govoriti i ali taj savez je naš zajednički odbrambeni mehanizam. Nadamo se da nećemo morati da krenemo tim putem", rekao je Fajnstajn za Dojče vele.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.