Ko može slomiti bonsku batinu

BANjALUKA - Do sada najveća saglasnost svjetskih sila - Rusije, Kine i SAD o mandatu Kristijana Šmita i daljoj sudbini Kancelarije visokog predstavnika u BiH, koja je pokazana u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), trebalo bi da u praksi dovede do postepenog smanjivanja međunarodnog protektorata, ali ostaje otvoreno pitanje tzv. bonskih ovlašćenja, koja, kao Damoklov mač, vise iznad BiH.

• U Savjetu bezbjednosti UN sve više se govori o smanjivanju uloge OHR-a u BiH i postepenom okončanju međunarodnog protektorata.
• Posebno sporno ostaju tzv. bonska ovlašćenja, koja omogućavaju visokom predstavniku da nameće odluke, mijenja zakone i smjenjuje funkcionere.
• Ta ovlašćenja su nastala nakon Bonske konferencije 1997. godine i korišćena su za donošenje velikog broja odluka u BiH.
• Predstavnici iz Republike Srpske tvrde da je primjena bonskih ovlašćenja bila u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom i da su narušila ustavni poredak BiH.
• Navodi se da je moguće ukidanje ili ograničavanje bonskih ovlašćenja političkom odlukom međunarodne zajednice ili zatvaranjem OHR-a, ali ne postoji jedinstven stav o načinu njihovog poništavanja.

Debata u SB UN, održana u utorak u Njujorku, potvrdila je da se širi stav da OHR-u i međunarodnom protektoratu ističe vrijeme, s obzirom na to da se prvi put otvoreno govorilo o ograničavanju uloge visokog predstavnika te da ta kancelarija ne može biti trajni mehanizam upravljanja, jer procese treba sve više prepuštati na domaće institucije i lidere. 

Prve promjene mogle bi da budu vidljive već u junu, u vidu novog diplomate koji bi trebalo da zasjedne u fotelju visokog predstavnika nakon što je Šmit, koji nije imao podršku Srpske, ali ni svih u UN, podnio ostavku na mjesto koje, prema tvrdnjama republičkog vrha, uzurpira od polovine 2021, kada je i došao u BiH kao izbor Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIK), koji nije ni dejtonska kategorija. 

Međutim, ni to ga nije spriječilo da daleko češće od prethodnika koristi takozvana ovlašćenja iz Bona te da ode čak i korak dalje, proglašavajući i krivičnim djelom nepoštovanje odluka visokih predstavnika. 

Čelnici OHR-a su, kako je navedeno iz Srpske u danima oko sjednice, mahom primjenom sile, donijeli 913 odluka kojima su rušili Dejtonski sporazum i Ustav BiH, stvarajući paralelni, antidejtonski sistem u BiH

Šmitovo ime i prezime je na više od 20 akata. Analitičari i zvaničnici ističu da treba da budu poništene odluke koje je nametnuo, iako nemaju svi isti stav o tome ko može da ih poništi, ali su saglasni u tome da ništa neće imati puni smisao sve dok su "živa" tzv. bonska ovlašćenja. 
Uloga OHR-a je, naime, definisana u Dejtonu u novembru 1995. Nedugo zatim, u Londonu je 8. i 9. decembra zasjedala Konferencija za sprovođenje mira s ciljem da mobiliše međunarodnu zajednicu. Jedan od zaključaka bio je formiranje Savjeta za sprovođenje mira (PIK). 

Savjet se na ministarskom nivou sastao još pet puta. Najpoznatija je Bonska konferencija u decembru 1997, odakle korijene vuku ta bonska ovlašćenja, koja su visoki predstavnici koristili da donose amandmane na ustave, zakone i njihove izmjene i dopune, smjenjuju funkcionere i zabranjuju im učešće na izborima, oduzimaju prava i lična dokumenta bez prava na žalbu. 

U međuvremenu su i pojedini bivši visoki predstavnici jasno priznali da to i nije u skladu sa Dejtonom, a među prvima koja je nakon zasjedanja SB UN upozorila da se treba pozabaviti tom Šmitovom i drugom zaostavštinom bila je vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Srpske Ana Trišić Babić. 

- Ako u Krivičnom zakonu BiH ostaje djelo - nepoštovanje odluka visokog predstavnika - nema tu suvereniteta - navela je Trišić Babić. 
Međutim, umjesto da se, kako tvrde iz Srpske, teži ka suverenitetu BiH, iz bošnjačkog bloka su, otkako je saopštio da na vlastiti zahtjev ide iz OHR-a, ali da ostaje do izbora novog visokog predstavnika, od Šmita u nekoliko navrata zatražili da posegne za bonskim ovlašćenjima i nametne zakon o državnoj imovini, o čemu godinama nema saglasnosti Srpske i FBiH. 

Posljednji u nizu koji je poslao tu poruku je lider SDA Bakir Izetbegović, potvrđujući kandidaturu za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. 
Milan Petković, pravnik i član Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kaže da su svjetske sile poslale jasnu poruku iz SB UN, a to je da bilo kakav intervencionizam u BiH mora da bude završen te da lideri treba da preuzmu odgovornost. 

- Pozivi pojedinih bošnjačkih političara ka odlazećem Šmitu potpuno su neprihvatljivi. On je činio najbrutalnije pravno nasilje, grubo kršeći i međunarodno pravo te politički i ustavni poredak. Nadamo se da BiH ulazi u novi period i da odluke moraju biti donošene u domaćim institucijama - rekao je juče Petković za "Glas". 

Smatra da je odluke Šmita moguće poništiti i u institucijama BiH, a među njima je Ustavni sud BiH. 

- Komisija za ustavna pitanja ima usvojen zaključak da visoki predstavnici nemaju pravo da nameću zakone i mijenjaju Ustav. Ustavni sud to mora da poštuje - podsjetio je Petković (Ujedinjena Srpska). 

U jednoj analizi republičkog parlamenta, u dijelu koji se odnosi na to kako je "pozdravljanje namjere" postalo diktatorsko ovlašćenje iz Bona, piše da je tada rečeno da se mogu koristiti, između ostalog, u slučaju "privremene mjere koje stupaju na snagu kad strane nisu u mogućnosti da se dogovore i koje ostaju važeće dok Predsjedništvo ili Savjet ministara BiH ne usvoji odluku o tom pitanju u skladu sa Mirovnim sporazumom". 
-
 Dakle, ovo se ne odnosi na aktivnosti Parlamentarne skupštine koja je zakonodavni organ, što znači da čak ni ta ovlašćenja nisu dala pravo nametanja zakona, jer visoki predstavnik nije čak ni po tim ovlašćenjima mogao supstituisati zakonodavni organ. Zato su u OHR-u smislili formulu - visoki predstavnik donosi odluku o nametanju zakona, da ne bi ispalo da donosi zakon - stav je Skupštine Srpske.

Volja i način 

Profesor ustavnog prava Mile Dmičić ranije je za "Glas Srpske" naglasio da podvlači da konstituisanje i odlučivanje Savjeta za primjenu mira u BiH nije predviđeno nijednim izvorom međunarodnog prava. Na pitanje na koji način je moguće poništiti bonska ovlašćenja isticao je da je to složen proces zbog njihovog dubokog i dugogodišnjeg ukorjenjivanja u pravni i politički sistem BiH i njenih entiteta. 

- To će, u prvom redu, zavisiti od volje i jedinstvenog stava međunarodne zajednice i saglasnosti i jedinstvenog djelovanja organa i institucija u BiH. Poništavanje je moguće samo političkom odlukom Savjeta za primjenu mira u BiH ili zatvaranjem OHR-a - kazao je Dmičić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.