Ko je Darijana Filipović, novo lice u Predsjedništvu BiH

SARAJEVO - Darijana Filipović, kandidat HDZ-a BiH, prema rezultatima Opštih izbora 2026. godine, novi je član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Ovo predstavlja povratak HDZ-a BiH u Predsjedništvo nakon osam godina.

Filipovićeva je u izbornoj trci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ostvarila prednost u odnosu na kandidata Demokratske fronte Slavena Kovačevića i nezavisnog kandidata Zdenka Lučića.

Prema najnovijem dostupnom presjeku Centralne izborne komisije BiH, nakon obrađenih 95,52 odsto biračkih mjesta, Filipovićeva je osvojila 109.168 glasova, odnosno 46,56 odsto.

Kovačević je osvojio 71.568 glasova, dok je Lučić dobio 53.724 glasa.

Izborni rezultat

• 109.168 glasova – 46,56%: Darijana Filipović
• 71.568 glasova: Slaven Kovačević
• 53.724 glasa: Zdenko Lučić
• 95,52% – obrađena biračka mjesta

Tako je, nakon dva uzastopna mandata Željka Komšića, na poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH došlo novo lice – 39-godišnja Darijana Filipović.

Od Stoca do Mostara

Darijana Filipović rođena je 26. januara 1987. godine u Mostaru, dok je porijeklom iz Stoca, gdje je završila osnovnu i srednju školu.

Prema službenim podacima Parlamentarne skupštine BiH, završila je Opštu gimnaziju u Stocu, a potom Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, smjer poslovna ekonomija – menadžment.

U javnim istupima često govori upravo o Stocu i Mostaru kao važnim tačkama svog životnog puta.

U jednom od predizbornih intervjua navela je da je iz Stoca, dok danas sa suprugom živi u Mostaru .

U politiku ušla kroz Mladež HDZ-a BiH

Njen politički angažman nije počeo kandidaturom za neku od visokih funkcija.

Prema biografiji koju je objavio HDZ BiH, Filipovićeva je politički put počela kroz Mladež HDZ-a BiH.

Od 2011. do 2015. godine bila je sekretar Mladeži HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a od 2012. do 2015. godine obavljala je i funkciju sekretara Kantonalnog odbora HDZ-a BiH HNK, prenosi Kliks.

U tom periodu dodatno je gradila političko obrazovanje. Završila je Političku akademiju HDZ-a BiH 2011. godine, a 2014. godine i Političku školu Savjeta Evrope.

Od 2015. do 2019. godine bila je članica Predsjedništva HDZ-a BiH i sekretar za organizaciju i članstvo, a 2019. godine postala je potpredsjednica stranke.

Na toj funkciji ostala je i u narednom periodu.

Oko 15 godina u politici

Filipovićeva nije političarka koja se pojavila neposredno pred izbore za Predsjedništvo.

Njena karijera u HDZ-u BiH traje oko 15 godina i obuhvata različite nivoe stranačkog i institucionalnog rada.

Prvi izborni mandat osvojila 2014. godine

Na Opštim izborima 2014. godine Filipovićeva je izabrana u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.

Prema dostupnim podacima, tada je osvojila 4.054 glasa.

Četiri godine kasnije napravila je novi korak.

Na Opštim izborima 2018. godine postala je poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

U parlamentu je vremenom preuzimala sve značajnije uloge, uključujući rad u Komisiji za spoljne poslove i Zajedničkoj komisiji za ljudska prava.

Bila je i zamjenica predsjedavajućeg Delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.

Na izborima 2022. godine ponovo je osvojila mandat u državnom parlamentu, a kao nosilac liste u svojoj izbornoj jedinici dobila je 24.653 glasa.

U aktuelnom sazivu Parlamentarne skupštine BiH bila je predsjedavajuća Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma.

Ta pozicija joj je omogućila da bude direktno uključena u pitanja međunarodnih odnosa, evropskih integracija i diplomatskih kontakata BiH.

Zašto je HDZ BiH izabrao upravo nju?

HDZ BiH je u aprilu ove godine jednoglasno odlučio da Darijana Filipović bude kandidatkinja stranke za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH.

Njen izbor unutar stranke predstavljao je i generacijsku promjenu.

Nakon Dragana Čovića, koji je bio kandidat HDZ-a BiH za ovu funkciju 2014. i 2018. godine, te Borjane Krišto, koja je 2022. godine izgubila od Željka Komšića, stranka se odlučila za političarku mlađe generacije koja je već imala iskustvo u državnom parlamentu.

Filipovićeva je u trenutku kandidature već bila jedna od istaknutijih žena unutar HDZ-a BiH i članica stranačkog rukovodstva.

Njena kandidatura zato je bila rezultat višegodišnjeg političkog napredovanja.

Šta je govorila tokom kampanje?

Centralna politička poruka Darijane Filipović bila je ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH i pitanje načina izbora članova Predsjedništva.

Tokom kampanje često je govorila o tome da Hrvati, prema njenom političkom stavu, treba da imaju mogućnost da sami biraju svoje političke predstavnike.

Istovremeno je pokušavala kampanju proširiti i na teme koje prevazilaze isključivo nacionalna pitanja.

Govorila je o evropskom putu BiH, ekonomiji, odlasku mladih, odnosima sa susjednim državama, NATO-u, međunarodnoj zajednici i funkcionisanju državnih institucija.

U intervjuu neposredno pred izbore posebno je naglašavala da od Predsjedništva ne treba očekivati ono za šta nema ustavne nadležnosti.

- Neću u sto dana obećavati stvari za koje su potrebne četiri godine - poručila je govoreći o eventualnom početku mandata.

Govorila i o mladima i odlasku ljudi

Jedna od tema koje je otvarala jeste i odlazak mladih iz BiH.

Iako je njena kampanja dominantno bila vezana za politički položaj Hrvata i reformu izbornog sistema, Filipovićeva je problem demografskog pada predstavljala kao pitanje koje prevazilazi nacionalne podjele.

U javnim istupima govorila je o potrebi stvaranja društva u kojem će mladi ljudi moći da planiraju život u BiH.

Upravo je to jedan od aspekata njenog političkog profila: s jedne strane nastupa kao stranačka političarka HDZ-a BiH, dok s druge svoju poruku predstavlja i kroz pitanja koja se odnose na svakodnevni život građana – posao, ekonomiju, evropske integracije i ostanak mladih.

Žena koja je karijeru gradila unutar stranke

Za razumijevanje Darijane Filipović važno je i to da je gotovo cijelu političku karijeru provela unutar HDZ-a BiH.

Od Mladeži, preko kantonalne stranačke strukture i Predsjedništva HDZ-a BiH, stigla je do pozicije potpredsjednice stranke, a potom i do najviše državne funkcije.

To istovremeno znači da u Predsjedništvo dolazi sa značajnim stranačkim i institucionalnim iskustvom.

Činjenica da dolazi iz najjače hrvatske stranke u BiH znači i da će njen rad u Predsjedništvu biti posmatran kroz odnos prema HDZ-u BiH i njegovom dugogodišnjem predsjedniku Draganu Čoviću.

Tokom kampanje nastojala je naglasiti da ima vlastiti politički identitet, iako nije skrivala pripadnost politici koju HDZ BiH zastupa.

Odnos prema Draganu Čoviću

Čović je bio jedan od ključnih ljudi koji su podržali njenu kandidaturu.

Ipak, Filipovićeva je tokom kampanje nastojala poslati poruku da njena eventualna uloga u Predsjedništvu neće biti samo nastavak Čovićeve politike.

To će biti jedna od tema njenog mandata.

HDZ BiH je godinama jedna od centralnih političkih stranaka među Hrvatima u BiH, a Čović je tokom prethodnih decenija bio jedna od najistaknutijih figura hrvatske politike na državnom nivou.

Dolazak Filipovićeve zato otvara prostor za novu generaciju političara unutar stranke, iako je rano govoriti o tome kakvu će ulogu ona u budućnosti imati u HDZ-u BiH.

Povratak HDZ-a BiH u Predsjedništvo nakon osam godina

Izbor Darijane Filipović ima i šire stranačko značenje.

HDZ BiH se u Predsjedništvo BiH vraća nakon osam godina.

Dragan Čović posljednji put je bio član Predsjedništva nakon izbora 2014. godine. Na izborima 2018. godine pobijedio ga je Željko Komšić, koji je potom osvojio i drugi mandat 2022. godine, kada je porazio kandidatkinju HDZ-a BiH Borjanu Krišto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.