Ključno rješavanje vojne imovine u BiH

Mirioslav Filipović
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Ključno rješavanje vojne imovine u BiH

TALIN, BANjA LUKA - BiH je primljena u Akcioni plan o članstvu u NATO-u (MAP), ali je od nje zatraženo da tokom ovog procesa bude riješeno ključno pitanje raspolaganja vojnom imovinom, izjavio je portparol NATO-a Džejms Apaturaj.

Ovu odluku donijeli su u četvrtak uveče u Talinu ministri inostranih poslova zemalja članica NATO-a.

Apaturaj je kazao da su ministri dodali "ključan uslov za primjenu Akcionog plana", koji se smatra prvim korakom ka ulasku u najveći vojni savez na svijetu.

- Oni su i dalje zabrinuti, jer nije riješeno pitanje vojne imovine - rekao je Apaturaj.

Predsjednika NATO koordinacionog tima BiH Ana Trišić-Babić kazala je da je odobravanje MAP-a dobra poruka za građane BiH.

- Suština te poruke je da treba da sprovedemo sve važne procese bez nametanja nekakvih rješenja. Ova odluka pokazuje da BiH, i pored svih problema, ide naprijed na putu ka NATO-u i EU - rekla je Trišić-Babić.

Dodala je da period od MAP-a do punopravnog članstva u NATO-u u prosjeku traje između šest i devet godina.

Šef Misije BiH pri NATO-u Nikola Radovanović izjavio je da je ulazak u MAP najkraći i najefikasniji put da BiH ostvari strateški spoljnopolitički cilj ulaska u NATO.

- BiH je postala članica MAP-a, ali su zaduženi ambasadori država članica NATO-a da aktiviraju Prvi godišnji program za članstvo tek nakon što se nađe rješenje za takozvanu perspektivnu nepokretnu vojnu imovinu - rekao je Radovanović.

Kazao je da je u Talinu konstatovano da je ostvaren napredak po pitanjima rješavanja viškova naoružanja i municije i u vezi sa angažovanjem u operaciji ISAF u Avganistanu.

- MAP je prvi korak na putu ka punopravnom članstvu koji traje čitav niz godina. Hrvatska je država koja je najbrže prošla kroz taj proces za sedam godina, ali imamo slučaj Makedonije koja je 12 godina u MAP-u, a njena aplikacija nije još prihvaćena - rekao je Radovanović.

Zemlje koje žele da uđu u NATO moraju da sprovedu političke, demokratske i vojne reforme, kao i da imaju dobre odnose sa svojim susjedima. Građani ovih država takođe moraju da podrže njihovu kandidaturu.

Članstvo mora da bude potvrđeno jednoglasno, a realizacija MAP-a može da potraje godinama.

Albanija i Hrvatska zvanično su pozvane u punopravno članstvo NATO-a u aprilu 2009. godine, a Crnoj Gori je odobren MAP u decembru prošle godine.

Program MAP-a je fokusiran na stvaranje sistema bezbjednosti u BiH koji je kompatibilan sa sličnim sistemima u savremenim demokratskim državama.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić zahvalio je svim zemljama članicama koje su dale podršku BiH za ulazak u MAP, uz ocjenu da je to jako dobra poruka ne samo za BiH, nego za mir, stabilnost i prosperitet regiona.

Ministar odbrane u Savjetu ministara BiH Selmo Cikotić rekao je da je poziv BiH da se priključi u NATO potvrda ozbiljnog i odgovornog rada institucija BiH.

Špirić

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić rekao je da je odobravanje MAP-a poziv svima koji rade u interesu građana BiH da nastave sa dijalogom kako bi se nastavio napredak BiH.

- Iako to još uvijek ne znači da smo postali punopravna članica NATO-a, ovo je jedna stepenica više na putu BiH ka evroatlantskim bezbjednosnim sistemima - rekao je Špirić.

Hilari Klinton

Poslije sastanaka šefova diplomatije NATO-a američki državni sekretar Hilari Klinton pojasnila je razloge kojima su se rukovodile članice Alijanse da daju zeleno svjetlo BiH na putu prema savezu.

- NATO se složio da se odobri zahtjev BiH za prijem u Akcioni plan za članstvo. Taj korak smo preduzeli u nadi da će to pomoći važnim reformama koje će omogućiti jačanje institucija i omogućiti da BiH postane funkcionalnija država - rekla je Klinton.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.