Zločincima sude samo da ih oslobode

BANjALUKA, SARAJEVO - U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu je počinjen ratni zločin nad vojnicima JNA i to svi znaju, kao što znaju i za strahote nad srpskim civilima i vojnicima iz Vozuće i Zavidovića, o kojima je svjedočeno na suđenju bivšem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu, ali sve je u rukama Suda BiH, kojem srpski narod s razlogom ne može da vjeruje.

Stav je to sagovornika “Glasa Srpske” uoči današnje drugostepene presude Mahmuljinu i odluke Tužilaštva BiH koje je u utorak podiglo optužnicu protiv deset lica u predmetu “Dobrovoljačka”, a o kojoj će posljednju riječ dati Sud BiH.

Mahmuljin je prvo osuđen na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora jer nije spriječio zločine i nečovječna postupanja pripadnika odreda “El mudžahedin” nad Srbima Vozuće i Zavidovića 1995. godine. Apelaciono vijeće je potom tu presudu poništilo i oslobodilo ga optužbi, ali i odredilo novo suđenje, koje bi, prema objavi na stranici Suda BiH, trebalo danas da dobije epilog objavom Apelacionog vijeća o drugostepenoj presudi.

Predsjednik Zavičajnog udruženja Zavidovićana u Doboju Zoran Blagojević za “Glas Srpske” kaže da, ako bude pravde, biće i pravične kazne za Mahmuljina, te druge,  ali ne očekuje ništa.

- Ako je Rasim Delić nepravosnažno osuđen u Hagu na tri godine, a ta dva predmeta su usko vezana, i u ovom slučaju bi Mahmuljin morao da odgovara. Odrubljivane su glave, a zatvorenike su vukli po Zavidovićima. Imaju snimci, slučaj se razvlači 20 i nešto godina jer oni štite svoje kadrove. Nisu oni kao mi i učiniće sve da budu oslobođeni - kaže Blagojević.

Ne krije da mu je teško pričati o svemu tome, posebno jer zna da vjerovatno neće biti prave kazne u ovom predmetu, kao ni za zločin u Dobrovoljačkoj.

- Naši borci i saborci se osuđuju za šamaranje ratnih zarobljenika, a za komandante i egzekutore, koji su pokazivali odrubljene srpske glave, nema nikakve kazne. O čemu pričamo? Oni su svjesno ušli u ovaj sudski proces s ciljem da dokažu da nema krivice i stave tačku na zločine na Vozući. Tu su jasne sprege Suda i Tužilaštva - istakao je Blagojević.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić kaže da zločin na Vozući i Ozrenu, ako se zna njegov karakter i obimnost, zaslužuje maksimalnu kaznu, ali da sve ukazuje na to da bi Mahmuljin mogao biti oslobođen.

- Sud BiH je na bezbroj primjera dokazao da je njihova uloga da peru ratne, prljave, krvave biografije pripadnika takozvane Armije BiH, policijskog i političkog rukovodstva i to na način da neko prođe kroz sudski proces i na kraju bude pravosnažno oslobođen, te da u skladu sa zakonom ne može ponovo biti suđen za to isto krivično djelo. To je klasičan primjer pranja ratnih biografija i u tom smislu, potpuno opravdano, postoji sumnja u iskrene namjere pravosuđa - istakao je Kojić.

Veoma je teško, kaže, očekivati od onih koji su već odlučivali u predmetu “Mahmuljin” da sada zauzmu potpuno drugačiji stav.

- Teško je očekivati pravedniju kaznu - kazao je Kojić.

Govoreći o optužnici za Dobrovoljačku, protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahta, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiška, kojima se stavlja na teret da su u okviru funkcija i ovlašćenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, sa podređenima, planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN, Kojić kaže da je Srpska dostavila značajan broj dokaza.

- Na osnovu dokaza jasno je da postoje svi elementi za tu optužnicu, a na kraju krajeva, jasno je cjelokupnoj javnosti na osnovu dostupnih video-materijala. Sada su na redu oni prema kojima postoji potpuno nepovjerenje u Srpskoj, a to je Sud BiH, u kojem optužnica treba da bude na kraju potvrđena i gdje treba da bude izrečena konačna presuda - naglasio je Kojić za “Glas”.

Optužnica Tužilaštva BiH odnosi se na događaje od 3. maja 1992. godine, a predloženo je saslušanje 277 svjedoka, više vještaka, kao i više od 500 materijalnih dokaza kojima se potkrepljuju navodi optužnice. Istraga o događajima u Dobrovoljačkoj ulici je obustavljena 17. januara 2012. godine, ali je otvorena ponovo zbog sumnje da je počinjen ratni zločin.

U BiH još brojni slučajevi, koji se odnose na rat devedesetih godina, nisu dobili epilog. Iz izvještaja o radu Tužilaštva BiH za 2021. godinu jasno je da je u radu stotine prijava, kojima je obuhvaćeno nekoliko hiljada lica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.