Karmelo Agijus, predsjednik MKSJ, za Glas Srpske: Sudovi u regionu moraju da omoguće pravdu žrtvama

Od najvećeg značaja je da svi državni organi i sudovi u regionu sarađuju radi donošenja pravde žrtvama nekih od najtežih zločina koje možemo zamisliti.

Državni pravosudni sistemi imaju pred sobom značajan i izazovan zadatak, kaže predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu Karmelo Agijus.

* GLAS: Da li je Haški tribunal ispunio ulogu zbog koje je osnovan?

AGIJUS: Da. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija povjerio mu je da sudi osobama najodgovornijim za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena u bivšoj Jugoslaviji od 1991. godine i da doprinese obnovi i održavanju mira u regionu. Čvrsto vjerujem da je MKSJ ispunio taj mandat. U okviru toga, sud je podigao optužnice protiv 161 osobe za zločine počinjene nad žrtvama na teritoriji bivše Jugoslavije i oni su svi pozvani na odgovornost. Neizmjerno sam ponosan na ono što smo zajedno postigli od osnivanja suda 1993. godine. Ništa od toga nije se činilo mogućim tada i, kao prvi međunarodni krivični sud modernog doba, MKSJ je predstavljao eksperiment od ogromnog značaja. Pored uloge koja mu je povjerena mandatom, MKSJ je dao ključni doprinos jačanju i izgradnji kapaciteta lokalnih sudova, sudija, tužilaca i advokata odbrane na području bivše Jugoslavije. On je takođe utvrdio ključne činjenice o zločinima počinjenim tokom ratova devedesetih godina prošlog vijeka i prikupio je ogromnu količinu dokaza, koji će omogućiti regionu da nastavi borbu protiv nekažnjivosti i suoči se sa prošlošću. Nacionalni pravosudni sistemi, vlade, naučni radnici i civilno društvo imaće u budućnosti značajnu i nezamjenjivu ulogu u tom procesu.

* GLAS: Nisu rijetke ocjene da je MKSJ politički sud i da je pravio mnoge greške.

AGIJUS: Takve kritike su neosnovane i same po sebi su veoma često politički motivisane. One se često zasnivaju na temeljnom neshvatanju sudskog procesa i na dezinformacijama. MKSJ je sud i njegove odluke donose nezavisne i visokoprofesionalne sudije. Te odluke donose se nakon pažljivog razmatranja argumenata koje su iznijele strane u postupku i dokaza predočenih u sudnici, uključujući iskaze svjedoka, forenzičke podatke i druge dokazne predmete i dokumenta. Sudije mogu osuditi optuženu osobu samo ukoliko je njena krivica dokazana van razumne sumnje. Laici povremeno to teško mogu da shvate. Iz tog razloga, MKSJ je nastojao da postigne maksimalnu transparentnost u svojim postupcima i osnovao je program outreach da svoje presude učini pristupačnijim široj javnosti. Ipak, još ima ljudi koji bi radije da pogrešno predstavljaju MKSJ i njegove odluke. Nadalje, za razliku od međunarodnih sudova u Tokiju i Nirnbergu, koje su uspostavili "pobjednici" Drugog svjetskog rata, MKSJ su uspostavile Ujedinjene nacije i on je presuđivao o zločinima koje su počinile sve strane u sukobima devedesetih godina prošlog vijeka i sudio je optuženima svih nacionalnosti. Čini se da se kritike na račun MKSJ često neposredno tiču nacionalnosti optuženih, a takođe i nacionalnosti onih koji kritikuju MKSJ.

* GLAS: Mnogi predmeti proslijeđeni su iz Haga pravosuđu BiH. Kako gledate na činjenicu da ti predmeti još nisu zaključeni i da žrtve i dalje čekaju pravdu?

AGIJUS: U skladu sa svojim mandatom i strategijom okončanja rada, MKSJ se usredsrijedio na to da krivično goni vođe koje su zauzimale najviše položaje i sudi im, dok je ostale predmete koji se odnose na optužene srednjeg i nižeg ranga proslijedio domicilnim sudovima. U tim predmetima se sudi u skladu s zakonima dotičnih država i ja nisam u poziciji da komentarišem predmete u kojima se postupci vode pred lokalnim sudovima. Naravno, od najvećeg je značaja da svi državni organi i sudovi u regionu sarađuju radi donošenja pravde žrtvama nekih od najtežih zločina koje možemo zamisliti.

* GLAS: Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju, odnosno sudija Džoana Korner, obavila je analizu rada Suda i Tužilaštva BiH i uočila brojne propuste - nepotrebno cijepanje predmeta, zastoj u radu na najznačajnijim predmetima i druge nepravilnosti, ali te nalaze ove institucije ne prihvataju. Kako to komentarišete i šta bi trebalo da bude učinjeno?

AGIJUS: Kao predsjednik MKSJ nisam u poziciji da komentarišem rad lokalnih sudova i tužilaca. Mogu samo reći da državni pravosudni sistemi imaju pred sobom značajan i izazovan zadatak i da MKSJ mnogo godina podržava njihov razvoj.

Karadžić i Mladić

* GLAS: Kada će predmeti protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića biti zaključeni i može li se desiti da oni djelimično budu proslijeđeni sudovima u Srbiji ili BiH?

AGIJUS: Očekuje se da će pretresno vijeće donijeti prvostepenu presudu u Mladićevom predmetu prije kraja novembra ove godine. Žalbeni postupak u predmetu protiv Karadžića vodi se pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, koji je osnovao Savjet bezbjednosti UN i koji ima mandat da obavlja rezidualne funkcije MKSJ nakon što MKSJ bude zatvoren. Ako se jedna od strana u postupku bude željela žaliti na predstojeću prvostepenu presudu Mladiću, taj postupak bi se takođe vodio pred mehanizmom. Budući da se radi o predmetima u kojima su postupci u toku i u kojima je riječ o visokorangiranim vođama, ni Mladićev ni Karadžićev predmet neće biti vođeni pred lokalnim sudovima. U svakom slučaju, u ovom trenutku, u svjetlu kontinuiranog propusta Srbije da sarađuje s MKSJ u sprovođenju neizvršenih naloga za hapšenje u predmetu nepoštovanja suda, teško je zamisliti da bi bilo koji od tih predmeta mogao biti proslijeđen sudovima u Srbiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.