Karan: Institucije Srpske sposobne da se odupru svakom pritisku

BANjALUKA- Generalni sekretar Vlade Republike Srpske Siniša Karan izjavio je da se institucije Republike Srpske mogu oduprijeti svakom pritisku međunarodne zajednice u bilo kakvom pravcu promjene ustavno-pravne pozicije Republike Srpske.

Karan je istakao da se 29 godina od nastanka Republike Srpske i 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma može posmatrati sa dva aspekta.

"Generalno 25 godina, prije svega međunarodna zajednica, oličena uglavnom u visokom predstavniku, te bošnjačka politička elita, usmjereni su na trajnu, sistematsku i plansku razgradnju i udar na Republiku Srpsku", rekao je Karan za Radio Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, taj udar je trajan i sistematski od prvog dana potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

"Potpuno je iskristalisana činjenica da svi udari u proteklih 25 godina nisu bili ad hok i pojedinačni. Oni su bili potpuno sinhronizovani i, nažalost, trajaće i dalje", smatra Karan.

Prema njegovim riječima, drugi aspekt je to što 25 godina bitisanja ovakve BiH, Republika Srpska ima svoje snažne institucije.

Karan je podsjetio da je bilo perioda u kojima zbog moćnog i jakog pritiska međunarodne zajednice, pogotovo 1997. i 1998. godine, te 2001, 2002. i 2003. godine, kada su visoki predstavnici odlučivali o životu i smrti najviših funkcionera Republike Srpske, istitucije nisu bile dovoljno moćne i snažne.

"Nemam nikakvu dilemu da su svi pritisci o kojima se danas priča, a ima ih mnogo, isključivo u političkom domenu, te da su samo prepadanja lažnim oružjem i po meni ništa više od toga. To samo učvršćuju snagu institucija Republike Srpske i one adekvatno odgovaraju i reaguje na sve takve nasrtaje, počevši od 2006. godine i aprilskog paketa, preko butmirskih procesa, reforme policije, do odluka Ustavnog suda o Danu Republike", poručio je Karan.

On je naglasio da je referendum o Danu Republike dao snagu svim institucijama Srpske.

"Čini se da danas taj referendum dobija još veću snagu. Ona govori da ćemo svima onima koji se drznu da bilo šta urade, kao što su tad pokušali da ukinu Dan Republike, pokazati ne samo snagu institucija, nego i naših građana", rekao je Karan, dodajući da je Dan Republike tada podržalo oko 700.000 građana.

Komentarišući to što bošnjački političari često prizivaju djelovanje međunarodnog faktora u BiH, Karan je naveo da je nevjerovatno da bošnjačka politička i akademska elita lažu svoje građane i ubjeđuju ih u nešto što ne može biti.

"BiH niti je suverena niti ima međunarodni subjektivitet i političku nezavisnost uz prizivanje međunarodnog faktora. Upravo zbog činjenice da i danas imamo aktivan Aneks 10, koji je trebao biti ugašen, BiH je po svojoj definiciji nesuverena, nesamostalna, zemlja pod klasičnim tutorstvom i protektoratom, kakav nije viđen u modernoj ljudskoj istoriji, čak ni ranije", istakao je Karan.

Prema njegovim riječima, instuticija visokog predstavnika, koja je trebalo samo da pomaže u sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, pretvorila se u najneustavniju i instituciju koja najviše krši Dejtonski sporazum.

Karan je naglasio da je nevjerovatno da u Federaciji BiH ni danas ne razumiju šta je suština federalnih država, kakva je i BiH u kojoj su dominantna tri konstitutivna naroda i dva entiteta.

"Ne postoji nikakav ustavni mehanizam u kojem može da se okrnji milimetar nadležnosti i ustavno-pravne pozicije Republike Srpske, koja je dostignuta 25 godina nakon Dejtonskog sporazuma", rekao je Karan.

Karan je naglasio da će Republika Srpske sve nadživjeti, da će ona i njene institucije nastaviti da jačaju u budućnosti, ali i da, nažalost, pritisci na Srpsku neće prestati.

"Ali, Srpska je u prednosti u odnosu na one koji su protiv nje. Mi se samo štitimo Ustavom, pravom, Dejtonskim sporazumom i ponašamo se onako kako je to Ustav propisao. Svi drugi krše Ustav, Dejton, osnovne norme i principe zajedničkog djelovanja i života u jednoj federalnoj državi. Krše i principe dobroljnosti, konsenzusa i pariteta", rekao je Karan.

Govoreći o radu Ustavnog suda BiH, Karan je istakao da je to jedini organ koji funkcioniše bez ikakvog učešća entiteta i konstitutivnih naroda.

"Jedna od njih je i Dan Republike. Oni nisu odlučivali ni o kakvoj normi, nije prekršena nikakva ustavna norma oko 9. januara. To je urađeno i kada je riječ o drugim brojnim ključnim odlukama, koje čine važnu strukturu BiH", naveo je Karan i dodao da je obrazloženje odluke o 9. januaru "pamflet političke partije".

Prema njegovim riječima, tri stranca u Ustavnom sudu BiH, uz bošnjačke sudije, preglasavanjem ruše temelje na kojima počiva BiH i oni definitivno postaju faktor nestabilnosti u BiH.

Karan je rekao da su nosioci suvereniteta u BiH tri konstitutivna naroda i dva entiteta.

"To je razlika između konstitutivnog naroda i naroda. Ključno što sada žele da urade u BiH jeste da umjesto konstitutivnih budu samo narodi kao kulturološka činjenica. Zbog toga /hrvatski član Predsjedništva BiH/ Željko Komšić nije predstavnik konstitutivnog naroda, on ne predstavlja nikoga", smatra Karan.

Govoreći o OHR-u, Karan je istakao da on sam sebe ukida već duže vrijeme, te da su i u OHR-u svjesni da približavanje BiH Evropskoj uniji nije kompatibilno sa postojanjem visokog predstavnika.

"Oni u stvari imaju finkciju, a to je razgradnja BiH, njena nestabilnost i njihov doprnos BiH nije pozitivan niti je ikada to i bio. Sada nas visoki predstavik ne može ni prevariti kao što je to činio nekada kada je govorio da kada usvojimo njegove uredbe sa zakonskom snagom u parlamentu BiH, da ćemo ih moći promijeniti", naveo je Karan.

Karan je naveo da ne vjeruje ni u kakvu snagu visokog predstavnika sem političkih pritisaka, dodavši da sve što urade nije trajno, legalno, ustavno, već je antidejtonski, te da će se Srpska i narednih 25 godina boriti protiv takvih odluka.

Govoreći o pandemiji virusa korona, Karan je podsjetio da je Republika Srpska imala niz prilagođavanja, prije svega u zakonodavnoj sferi, ali i u samom operativnom djelovanju svih institucija.

On je podsjetio da je Vlada 16. marta prva u regionu proglasila vanrednu situaciju na svojoj teritoriji, koja je i danas na snazi, te da je Republički štab za vanredne situacije održao 65 sjednica i donio više od 300 različitih zaključaka s ciljem sprečavanja negativnih posljedica pandemije.

Karan je podsjetio i da je Republika Srpska izdvojila više od 300 miliona KM za borbu protiv virusa korona u svim sektorima.

"O značaju mjera u privredni najbolje govori podatak da je od marta prošle godine do danas bez posla po različitim osnovama ostala 21.000 radnika, dok je zaposleno 23.500 radnika", rekao je Karan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.