Karadžiću odbačena optužba za genocid

Hag - Pretresno vijeće Haškog tribunala donijelo je danas oslobađajuću presudu po prvoj tački optužnice protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića koja ga je teretila za genocid u opštinama BiH 1992. godine, prenose agencije.

Tužilaštvo je tvrdilo da je kampanja progona dosegla razmjere genocida u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.

Vijeće je u potpunosti odbacilo preostali dio zahtjeva kojim je odbrana tražila da se donese oslobađajuća presuda po svih 11 tačaka optužnice.

Odluka je donesena u skladu sa Pravilom 98bis prema kojem sudsko vijeće može da donese oslobađajuću presudu po jednoj ili više tačaka optužnice ako utvrdi da za njih nema dovoljno dokaza.

Sudije su ukazale na to da odluka Međunarodnog suda pravde, koji je u sporu BiH protiv Srbije ranije zaključio da nije bilo genocida u opštinama BiH 1992. godine, nije obavezujuća za ovo pretresno vijeće, čak ni u svrhu rasprave po pravilu 98bis.

Za vijeće, kako je naglašeno, nije obavezujuća ni primjedba tužilaštva da u prethodnim predmetima pred ovim sudom odluka o oslobađanju od optužbe za genocid nije donesena u ovoj fazi postupka.

U skladu sa današnjom odlukom, Karadžić će u svom dokaznom postupku, čiji je početak zakazan za 16. oktobar, morati da se brani po preostalih deset tačaka optužnice: za genocid u Srebrenici 1995. godine, za progone, istrebljenje i ubistvo, deportacije i nehumana djela, terorisanje i protivpravne napade i za uzimanje talaca.

U vezi sa komponentom optužnice koja se odnosi na uzimanje pripadnika UN za taoce, sudsko vijeće je zaključilo da „ima dokaza da je postojao udruženi zločinački poduhvat čiji je cilj bio da se uzmu taoci kako bi se NATO prisilio da prestane da bombarduje Srbe” i da je optuženi „dijelio namjeru drugih učesnika udruženog zločinačkog poduhvata da se ostvari taj cilj”.

Karadžić je u raspravi tvrdio da su pripadnici UN bili borci na neprijateljskoj strani i da su tretirani kao ratni zarobljenici”. Ne ulazeći u pravne elemente po ovom pitanju, vijeće se oslonilo na odluku žalbenog vijeća od 2009. godine u kojoj je navedeno da „čak i da su bili borci prije zatočenja, oni imaju pravo da budu tretirani kao ratni zarobljenici od momenta prestanka učešća u vojnim operacijama”.

- Svjedoci su tvrdili da im je prijećeno smrću, ako NATO ne prestane da bombarduje Srbe - naveo je sudija Kvon.

Pretresno vijeće zaključilo je da postoje dokazi da je Karadžić “dijelio namjeru učesnika udruženog zločinačkog poduhvata o protivravnim napadima na civile u Sarajevu”.

 - Postoje dokazi da su civili često bili mjera vatre bosanskih snaga, da su one činile ubistva kao zločin protiv čovječnosti - rekao je predsjedavajući sudija O-Gon Kvon.

Iskazi svjedoka, kako je rekao, protivrječe tvrdnji optuženog da “Srbi nisu imali motiv da terorišu građane”.

Donoseći odluku u vezi sa srebreničkom komponentom, vijeće je zaključilo da „postoje dokazi na osnovu kojih može da se zaključi da su Srbi u BiH počinile genocid u Srebrenici”.

Karadžić je u raspravi od 11. juna osporavao i genocid i incidente koji su se dogodili, a tužilaštvo je u svom odgovoru dva dana kasnije, tvrdilo suprotno.

Sudija Kvon je rekao da je „pred ovim vijećem izvedeno puno dokaza da je veliki broj muslimanskih muškaraca ubijen na području Srebrenice”.

- Vijeće je saslušalo svjedoke o incidentima u Orahovcu, u dolini Cerske, u Sandićima i na poljoprivrednom dobru Branjevo, što osporava tvrdnje o tome zašto se dogodio incident u Kravici. Incident u dolini Jadra pokazuje, suprotno tvrdnji optuženog, da su se ubistva desila i prije ubistava u Kravici - naveo je Kvon.

U vezi sa pitanjem odgovornosti za genocid u Srebrenici, gdje je Karadžić tvrdio da nije postojala ni namjera da se uđe u Srebrenicu, a tužioci da je to bila „kulminacija napora da se etnički očisti istočna Bosna, vijeće je zaljučilo da je optuženi dobrovoljno učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se muslimani odstrane iz Srebrenice i da je dijelio namjeru da se počini genocid i diskriminacija.

Sudija Kvon je istakao da vijeće u ovoj fazi postupka ne ocjenjuje vjerodostojnost svjedoka, kao i da odluka donesena po pravilu 98bis ne znači da će na kraju suđenja biti donesena osuđujuća presuda.

Karadžić će pojaviti u sudnici 3. septembra za kada je zakazana konferencija o stanju u postupku.

Odluka daje elemente za “preispitivanje Srebrenice”

Odluka Haškog tribunala o odbacivanju optužbe za genocid prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću daje dovoljno elemenata da se preispita optužnica o takozvanom lokalnom genocidu u Srebrenici, smatra predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila RS Nedeljko Mitrović.

Mitrović je podsjetio da Institut za nestala lica BiH nije verifikovao spisak nestalih Bošnjaka u Srebrenici, iako je na to bio obavezan po Zakonu o nestalim licima BiH.

- Ovo je dovoljan pokazatelj da su ranije presude protiv srpskih generala za genocid u Srebrenici bile zasnovane na netačnim podacima što daje za pravo da se izvrši revizija takvih presuda - zaključio je Mitrović.

Zamjenik direktora Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Cvjetko Savić smatra da odluka Haškog tribunala ima veliki značaj za Karadžića, ali i za samu RS.

- Ono što je do sada bilo usmjereno ka tome da se u opštinama BiH 1992. godine dokaže genocid sada definitivno pada u vodu. Nije se moglo dokazivati nešto, jer genocida nije ni bilo - rekao je Savić.

Savić je istakao da je Haški tribunal ovom odlukom potvrdio politički stav Srpske da u RS nije bilo genocida.

- Moguće je očekivati da će na osnovu ove odluke Haškog tribunala reviziji biti podvrgnute i sve ranije presude u predmetima i protiv ljudi koji su optuženi za genocid - zaključio je Savić.

Predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić rekao je da ova odluka Haškog tribunala potvrđuje da Tribunal nakon 20 godina uočava da u BiH, u kojoj se vodio građanski rat, nije bilo agresije i da srpski naroda nije počinio genocid u BiH.

- Karadžić i rukovodstvo Srba u BiH tražilo je da ne dođe do rata u ovoj zemlji, ali, nažalost, Alija Izetbegović žrtvovao je mir zbog nastojanja da BiH pretvori u islamsku državu - rekao je Dukić.

Dukić, jedan od zatočenika muslimanskog logora u bivšij kasarni „Viktor Bubanj” u Sarajevu i svjedoka odbrane Radovana Karadžića pred Haškim tribunalom, očekuje da će Haški tribunal izvršiti reviziju svih ranije izrečenih presuda protiv Srba za navodno počinjeni genocid u opštinama BiH 1992. godine, uključujući i Srebrenicu.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić rekao je da je zadovoljan što optužba za genocid protiv nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića nije mogla biti utemeljena u bilo kom segmentu.

- To je dobar znak da Haški sud polako dolazi nekoj novoj dodatnoj pameti koju do sada nije imao u procesima protiv Srba - izjavio je Đokić.

On je ocijenio da je to i pozitivan znak generalnog odnosa koji međunarodna javnost pokazuje prema ratu u BiH, kada je riječ o razumijevanju pozicije Srba, da oni nisu bili zločinci u ratu, već da su branili pravo na život, borili se za slobodu i pravo svog naroda.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Pantelija Ćurguz rekao je da je Haški tribunal konačno počeo da sagledava događaje u BiH kako treba, a ne da se opravdava projekat prema kome su Srbi agresori u BiH i prema kome su samo oni krivi za zločine.

- Druga strana medalje polako isplivava na površinu i očito je da je tim za odbranu Radovana Karadžića radio planski i timski, te natjerao vijeće da donese ispravnu odluku - istakao je Ćurguz.

Prema njegovim riječima, što vrijeme više odmiče sve je jasnije da je druga strana na principu improvizacije i izmišljenih stvari pokušala da Srbe prikaže kao agresore.

Ćurguz je izrazio nadu da će takva slika biti promijenjena u budućnosti.

- Nadam se da će i u procesu protiv Radovana Karadžića, kao i Ratka Mladića istina isplivati na površinu i da će iskonstruisane laži biti eliminisane, a događaji iz devedesetih godina prošlog vijeka posmatrani na realističan način - smatra Ćurguz.

Predsjednik Opštinskog odbora SDS-a Srebrenica Momčilo Cvjetinović rekao je, povodom oslobađajuće presude za genocid Karadžiću, da je pravda ipak dostižna i da se, realno, samo takva odluka i mogla očekivati.

- Nadam se da će i ostale presude izrečene Srbima u Hagu biti revidirane i da će taj tribunal konačno prihvatiti činjenicu da je u BiH vođen građanski rat u kome su se Srbi branili i čuvali porodice i imanja u zemlji u kojoj vijekovima žive, a odakle su htjeli da nas protjeraju - naglasio je Cvjetinović.

Cvjetinović, koji je i odbornik u Skupštini opštine Srebrenica, izrazio je nadu da će Karadžić dokazati nevinost i biti oslobođen i ostalih tačaka optužbe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.