Karadžić: Primorajte Krstića da svjedoči

Hag - Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od Haškog tribunala da generala u penziji Vojske RS Radislava Krstića, osuđenog za genocid u Srebrenici, prinudi da svjedoči u njegovu odbranu, prenosi RTS.

Karadžić je u podnesku zatražio da Tribunal posebnim nalogom obaveže generala Krstića da svjedoči tokom dokaznog postupka Karadžićeve odbrane, čiji je početak zakazan za 16. oktobar.

U podnesku je Karadžić, koji se brani sam, obrazložio da je general Krstić odbio njegov poziv da dobrovoljno svjedoči.

Krstića, bivšeg komandanta Drinskog korpusa VRS, Tribunal je osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida nad više od 7.000 muslimana iz Srebrenice u julu 1995. godine.

Krstić je bio prebačen na izdržavanje kazne u Veliku Britaniju, ali je, nakon što je u zatvoru bio napadnut nožem, vraćen u sudski pritvor u Hagu, dok ne bude odlučeno u koju će drugu evropsku zemlju biti upućen na izdržavanje kazne.

U obrazloženju se zahteva da sudije obavežu generala Krstića da svjedoči, a Karadžić navodi da Krstić “ima informacije relevante za odbranu”.

Od generala Krstića očekuje se da posvjedoči da nikada nije informisao Karadžića da bi zarobljenici iz Srebenice trebalo da budu streljani, da se streljaju ili da su streljani.

Odbrana bivšeg predsjednika RS od generala Krstića, ako bude svjedočio, očekuje i da kaže da je cilj ofanzive na Srebrenicu, o kojoj je razgovarao s Karadžićem prije njenog početka, “bio ograničen na planirano razdvajanje Srebrenice od druge enklave Žepe”.

Svjedočenjem generala Krstića, odbrana želi da se suprotstavi tužilaštvu “koje se oslanja na Karadžićeve riječi iz jednog televizijskog intervjua da je Krstić pred njim planirao operaciju Srebrenica”, kao i na Karadžićevu izjavu da žali što Krstić nije mogao da “sve završi” u Srebrenici.

Svjedočenje generala Krstića neophodno je za utvrđivanje da kontakt između njega i Karadžića nije imao ništa s ratnim zločinima i da Krstić i Karadžić nikada nisu diskutovali o ratnim zločinima niti ih osmišljavali.

Odluku o Karadžićevom zahtjevu doneće pretresno vijeće predsjedavajućeg O Gon Kvona.

Karadžić je optužen i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i za uzimanje “plavih šlemova” UN za taoce, od 1992 do 1995. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.