Kameron potapa Ruse na Balkanu?

London, Banjaluka - Britanski premijer Dejvid Kameron osniva fond namijenjen za pomoć istočnoevropskim zemljama iza koga stoji namjera slabljenja ruskog uticaja u tim državama, ali i na Balkanu.

Britanski mediji su prenijeli da Kameron osniva fond s ciljem pomoći tim zemljama da se odupru pritisku iz Rusije. Fond za dobro upravljanje, kako je nazvan, u toku ove i iduće godine raspolagaće sa 20 miliona funti, odnosno oko 28 miliona evra. Novac će biti iskorišćen za jačanje demokratskih institucija u oblastima u kojima se strahuje od ruskog uticaja. Pet miliona funti iz Kameronovog fonda biće namijenjeno Ukrajini, a ostatak novca Moldaviji, Gruziji, BiH i Srbiji.

Zvaničnici Dauning strita rekli su da su ciljali na države za koje postoji opasnost da postanu nova Ukrajina i da bi fond trebalo posmatrati kao dugoročnu investiciju koja će štititi zemlje koje ruski predsjednik Vladimir Putin sada nadgleda.

Kameronove namjere, prema mišljenju političkih zvaničnika i stručnjaka iz BiH i Srbije, nisu dobrodošle zbog tradicionalnih veza srpskog i ruskog naroda, a posebno velikih ekonomskih i infrastrukturnih projekata čija vrijednost samo na teritoriji Srpske premašuje milijardu evra. To se, prije svega, odnosi na ulaganja u energetskom sektoru poput Rafinerije nafte Brod, Rafinerije ulja Modriča, lanca benzinskih pumpi "Nestro petrol", povoljnije isporuke gasa ruskog giganta "Gasproma", istraživanje nafte u Obudovcu kod Šamca. Domaći političari kažu da zbog ekonomske saradnje sa Rusijom i opredijeljenosti za integracije u EU BiH mora ostati neutralna i razvijati odnose sa obje strane.

Član Glavnog odbora SNSD-a Lazar Prodanović upozorava da velike zemlje ne treba da se igraju sa malim državama kakva je BiH.

- Ne treba nam nikakva pomoć koja će nas dovesti do sukobljavanja sa jednom od najvećih i najjačih zemalja na svijetu kakva je Ruska Federacija. Ne trebaju nam animoziteti nego prijateljski odnosi. Nikakva pomoć nije dobronamjerna ako će dovesti do drugih problema - istakao je Prodanović.

Dodao je da takve podjele ne doprinose bezbjednosti ni u svijetu, niti u zemljama koje bi dobile ovakvu vrstu pomoći.

- BiH treba da gradi dobre odnose i sa EU, Rusijom, SAD, Kinom i svim drugim zemljama. BiH ne treba da bude talac bilo čije politike i na ovaj način se ne može riješiti nijedna kriza pa ni ukrajinska. RS sa Rusijom ima posebnu vrstu saradnje, Rusija je jedan od najznačajnijih investitora i to ne smijemo gubiti iz vida bez obzira na to kakva se pomoć BiH nudila sa drugih adresa - rekao je Prodanović.

Lider DNS-a Marko Pavić kaže da ni Srpska ni BiH ne trebaju, niti smiju da se svrstavaju na bilo čiju stranu u sukobu Zapada i Rusije, niti da učestvuju u podjeli uticaja u globalnim interesnim sferama.

- To bi bilo pogubno. Mi smo mala zemlja koja se još oporavlja od rata i poplava. Ne smijemo biti ni na jednoj strani nego se držati neutralno i graditi dobre odnose sa svima. Kada nam neko nudi pomoć, to treba da bude pomoć za građane i poboljšanje njihovog života, a pomoć koju nam neko daje da bi nas ucjenjivao i svrstavao na neku stranu bila bi pogubna - rekao je Pavić.

Zamjenik predsjednika SDS-a Predrag Kovač rekao je da najave Kamerona ne želi da komentariše.

Politički analitičar iz Beograda Đorđe Vukadinović kaže da je sve očiglednije da na sceni oživljava atmosfera hladnog rata i da su Kameronove namjere samo jedan od dokaza koji to potvrđuju. Vukadinović je istakao da se vraćaju određene promjene i oživljavaju duhovi prošlosti, a naročito antiruski stereotipi.

- Najava britanskog premijera je slična, ali on meša babe i žabe, jer pominje da se prvo radi o novcu koji će biti namenjen jačanju demokratskih institucija, a zatim da je za oblasti u kojima se strahuje od ruskog uticaja. Ovi koraci pokušaće da se pravdaju demokratskom retorikom i brigom za ljudska prava i demokratiju, a samim pominjanjem Rusije i ruskog uticaja jasno se stavlja do znanja šta je u suštini - rekao je Vukadinović.

Iskrice iz Britanije bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da, u neku ruku, ožive ruske interese i natjeraju Moskvu da više pažnje posveti područjima Balkana i zaštiti svoje interese.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Banjaluka Goran Radivojac smatra da je ovo pitanje, prije svega, geopolitičko i podsjetio da Rusija ima značajne investicije u Srbiji i Srpskoj.

- Rusi su do krize u Ukrajini bili najozbiljniji pregovarači za kupovinu dijela mađarskog MOL-a u hrvatskoj "Ini", a time bi poklopili čitav dio Balkana s obzirom na to da imaju i izlaz na Jadransko more, uključujući i Crnu Goru - istakao je Radivojac.

On je kazao da je bilo prirodno očekivati reakciju Zapada.

- Tu nas niko ništa neće pitati, to je jednostavno globalno preslagivanje ekonomskog uticaja. To su imperijalne sile i mi kao mali narod možemo samo da gledamo šta se na pozornici dešava - istakao je Radivojac i dodao da će milioni iz britanskog fonda biti usmjereni na Balkan bez obzira na to što Srbe s Rusima vežu velike kulturne, istorijske i nacionalne veze.

Uzor

Uzor za program Dejvida Kamerona je, kako su prenijeli mediji, fond britanskog premijera Margaret Tačer iz 1989. godine. On je bio namijenjen razvoju privrede, upravljanja i institucija u zemljama iz sovjetske sfere uticaja, kao što su bile tadašnja Čehoslovačka, Mađarska i Poljska.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.