Kako se najsigurnije zaštititi od gripa

Na trebinjskoj regiji vlada epidemija gripa... Povećanje broja oboljelih u Srpskoj se očekuje početkom drugog polugodišta... Najviše ljudi oboli od gripa krajem januara i početkom februara

OD gripa mogu da obole svi, ali mlađi i zdraviji ljudi s njom se lakše izbore. Na udaru su osjetljiviji, oni koji već imaju neke zdravstvene probleme, pogotovo respiratornog trakta. - Hronični plućni bolesnici, oni sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća, srčani bolesnici, dijabetičari, svi stariji od 65 godina spadaju u rizičnu grupu. Njima se preporučuje vakcinacija svake godine - istakla je načelnica Službe za epidemiologiju republičkog Instituta za zaštitu zdravlja u Banjoj Luci i specijalista epidemiolog dr sci. med Janja Bojanić. Gripa sporadično ima u svim regionima Republike Srpske, dok je u Trebinju i Prijedoru povećan broj oboljelih. - Trenutno je u epidemijskom obliku grip u Srpskoj za sada registrovan samo na području regiona Trebinje. Tamošnji regionalni Zavod za zaštitu zdravlja prijavio je 4. januara grip sa 152 boljelih, da bi sa 11. januarom taj broj iznosio 448 - rekla je dr Bojanić. Od 24. do 31. decembra prošle godine u prijedorskoj opštini registrovano je 77 oboljelih, a od 1. do 10. januara ove godine 155, među kojima je njih 60 odsto starosti od 20 do 50 godina, dok je djece do šest godina oko deset odsto. U regionu Foče do petka prijavljeno je sedmoro oboljelih od gripa, u regionu Istočno Sarajevo 32, a u dobojskom regionu 24. Nijedan slučaj nije prijavljen sa zvorničkog regiona kao ni iz Doma zdravlja Gradiška, Istočni Drvar, Kostajnica. Prema izvještaju Higijensko-epidemiološke službe banjolučkog Doma zdravlja, u ovom mjesecu do sada prijavljen je samo jedan slučaj gripa, a u decembru tri. U Novom Gradu je do 11. januara bilo šestoro pacijenata sa gripom. - Ovo svakako navodi na činjenicu da to nije realno stanje, jer gripa zaista ima. Međutim, tu imamo dvostruki problem. U većem broju slučajeva, naročito kod lakših oblika gripa, stanovništvo se liječi kod kuće, a i ukoliko se jave ljekaru prijavljivanje gripa epidemiološkim službama od strane doktora iz primarnog nivoa porodičnih službi je očigledno nepotpuno i nedovoljno - navela je dr Bojanić. S obzirom na to da Institut obavlja procjene prema zvaničnim prijavama, za sada, istakla je, nema indikacija za prijavu epidemije na području cijele Srpske. Povećanje broja oboljelih od gripa u Srpskoj se očekuje sa početkom drugog polugodišta. Iskustvo pokazuje da najveći broj oboljelih bude u zadnjoj nedjelji januara i početkom februara i obično se tada epidemija očekuje u pravom obliku. Grip je akutna virusna respiratorna bolest koju izaziva jedan od tri tipa virusa gripa - "A", "B" ili "C". Ti virusi imaju sposobnost promjena, te postoji daleko više podtipova koji grip uzrokuju. Bilten Evropske mreže za nadzor nad gripom prijavljuje kretanje gripa u Evropi tokom 52. nedjelje 2007. godine. Nivo aktivnosti gripa u većini evropskih zemalja je bio nizak, osim u Španiji gdje je povećan broj oboljelih među djecom. Do sada, prema podacima Evropske mreže za nadzor i antigenskoj/genetskoj tipizaciji, potvrđenih virusa najveći broj, dakle oko 80 odsto, je tip "A" podtip "Solomonska ostrva", zatim po deset odsto je tip "B" podtip "Florida" i tip "B" podtip "Malezija". U prvoj nedjelji ove godine nivo aktivnosti gripa je porastao u Austriji, Švajcarskoj. U Beogradu je 8. januara izolovan virus gripa tip "A" podtip "H1". - Tip "A" dominira. Srećna okolnost je što su u sastavu vakcine protiv gripa upravo bili ovi sojevi koji cirkulišu. To onima koji su se vakcinisali garantuje bolju zaštitu u odnosu na one koji nisu primili vakcinu. Vakcinacija je najbolja i najefikasnija preventivna mjera - istakla je dr Bojanić. Ona je podsjetila da se vakcinisanje ne počinje kada se jave prvi slučajevi oboljelih od gripa, odnosno kada ona poprimi početni epidemijski talas, jer je tada kasno. Prema njenim riječima, virus gripa tip "A", u odnosu na viruse influence "B" i "C", nosi težu kliničku sliku i uglavnom se javlja u epidemijskom obliku. Svake godine virus tipa "A" je uzročnik epidemijskih oblika gripa, samo su različiti podtipovi, navela je dr Bojanić. Bojanićeva je istakla da nema posebnog razloga za paniku napominjući da svi mi imamo antitijela. Oni koji se vakcinišu na neki način antitijela dobijaju pasivnim putem, dok ih oni koji prebole grip dobijaju prirodnim putem. Uvijek je to na virus gripa tipa "A", ali s obzirom na varijacije virusa kod nekog imunitet može da bude veći, a kod nekog manji. R. ŠKONDRIĆ PREVENTIVNE MJERE Kao mjere prevencije ljekari preporučuju izbjegavanje kontakta sa oboljelim, masovnija okupljanja, naročito u zatvorenim prostorijama. Pored toga, savjetuju se šetnje na svježem vazduhu, provjetravanje prostorija, a ishrana treba da je bogata vitaminima. SIMPTOMI Visoka temperatura, opšta slabost, bolovi u mišićima glavobolje, suvi nadražajni kašalj, grebanje u grlu, curenje iz nosa, suzenje očiju, gubitak apetita simptomi su gripa. Oboljelima se preporučuje mirovanje, jer tako se izbjegavaju eventualne posljedice, a oporavak je brži i kvalitetniji. Treba takođe uzimati mnogo tečnosti, vitamina C, obroci moraju biti češći, ali manji, bogati voćem i povrćem. Prostorije ne treba pregrijavati i moraju biti provjetrene. U tom periodu uzimaju se lijekovi za snižavanje temperature, analgetik protiv bolova i nešto za smirenje kašlja. U slučaju pogoršanja opšteg stanja, trajanja visoke temperature, treba se obratiti ljekaru. Lakši oblici gripa traju pet do sedam dana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.