Kako je OHR srušio i ono malo države

OHR je sastavni dio BiH gotovo od formiranja njenih temelja u Dejtonu tog 21. novembra 1995. godine. U tom veoma značajnom mirovnom sporazumu je definisana i uloga visokog predstavnika, ali kako je i sam Dejton mijenjan, najčešće silom stranaca, tako je mijenjana i BiH u kojoj danas gotovo da nema polja na koje nije stala međunarodna stopa kojoj se sila osladila.

Sudski proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je okončan osuđujućom presudom, otvoren je usljed nepoštovanja odluka njemačkog diplomate Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika. On je, ističu predstavnici republičkog vrha, najzaslužniji za aktuelnu političku krizu koja može svakog časa da eksplodira. Međutim, i njegovi prethodnici u fotelji visokog predstavnika su mahom gurali BiH, ali ka unitarizmu.

Tome svjedoči i više od 900 odluka koje su nametnuli tokom posljednjih 30 ljeta. U fotelji visokog predstavnika u BiH do danas je bilo sedam stranaca, koji su imenovani rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, a imajući u vidu to da aktuelni Šmit nema taj pečat, a da uveliko mrsi konce sudbine BiH, postavlja se logično pitanje: dokle sve ovo ovako može da ide? Da li će crno i dalje biti crno ili neće?

Koraci ka unitarizmu

Visoki predstavnici odlukama sistematski 30 godina ruše dejtonski Ustav sa jedinim ciljem da od Republike Srpske naprave administrativnu jedinicu i, kako je upozorio profesor i stručnjak za ustavno pravo Siniša Karan, unište njen ustavni kapacitet te stvore unitarnu, "građansku", a u suštini muslimansku BiH u kojoj bi druga dva naroda bila asimilirana.

Sve odluke visokih predstavnika su, prema Karanovim riječima, u osnovi prenošenje nadležnosti, a nadležnost je ključni element svih federalnih država. Kada nema nadležnosti federalnih jedinica, nema više ni federacije.

- Svi visoki predstavnici svoja ovlašćenja koristili su selektivno, vrlo često za nametanje zakonskih i drugih rješenja, te gotovo neprestano koristili pritiske i ucjene u radu sa domaćom političkom strukturom. Može se zapaziti da visoki predstavnici i nelegalni Šmit nisu samo donosili zakone kada su vlasti BiH i entiteta propuštale da to blagovremeno same učine već su mijenjali i ukidali važeće zakone i druge propise koji su bili blagovremeno doneseni od domaćih vlasti, ali čija sadržina prema njihovoj ocjeni nije bila odgovarajuća. Imajući u vidu institucije osnovane odlukama visokih predstavnika, ali i njihovu ulogu u reformama koje su sprovele domaće vlasti i način na koji su tu ulogu vršili, može se zaključiti da su akti visokih predstavnika i nelegalnog Šmita najviše doprinijeli situaciji u kojoj Ustavom BiH ustanovljen pravni sistem u stvarnosti predstavlja nešto sasvim drugo i da je država ustanovljena Ustavom imaginarna, posebno u segmentu njene suverenosti, dok je njena stvarnost u formi -upozorio je Karan.

Zapanjujući je podatak o intervencijama visokih predstavnika i Šmita u ustavnopravni poredak BiH kroz donesenih 913 odluka. Najaktivniji bio je Pedi Ešdaun donoseći 409 odluka, te Volfgang Petrič sa 237 nametnutih odluka, dok je Karlos Vestendorp nametnuo 73, Kristijan Švarc-Šiling 68, Miroslav Lajčak 31, Valentin Incko 70, a nelegitimno i nelegalno djelovanje nesrećnog Šmita pretočeno je u 25 odluka.

- Visoki predstavnici i nelegitimni Šmit nametnuli su 128 odluka o simbolima i pitanjima na nivou BiH, od kojih treba posebno istaći odluke kojima je intervenisano u ustave Srpske i BiH, kojima je direktno uticao na ustavotvornu, zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast u BiH. Potrebno je istaći i odluke o nametanju Zakona o graničnoj službi, Zakona o osnivanju Suda BiH, te odluke kojima se proglašava Zakon o imunitetu Republike Srpske, Federacije BiH i BiH. Najviše odluka, ukupno 59 za vrijeme njegovog mandata, u ovoj oblasti nametnuo je Pedi Ešdaun - naveo je Karan.

Odlukama su nametnuti zakon o telekomunikacijama, osnivanje Instituta za akreditaciju BiH, zakoni o metrologiji, o finansiranju institucija BiH, osnovano Tužilaštvo BiH...

Visoki predstavnici su donijeli, podsjetio je Karan, ukupno 206 odluka o smjenama i suspenzijama.

- Kroz analizu i slijed donošenja odluka iz ove oblasti, kao i uvidom u spisak ličnosti koje su smijenjene, moguće je pratiti razvoj interesovanja i širenje ovlašćenja visokog predstavnika. Treba napomenuti da je ovo oblast u kojoj je visoki predstavnik donio najveći broj odluka - istakao je Karan koji obavlja dužnost ministra unutrašnjih poslova Srpske.

Kroz 19 odluka visokih predstavnika o medijima uspostavljane su nove institucije u oblasti komunikacija, odnosno telekomunikacija, a na listi su i imovinski zakoni.

- Nadležnosti nisu poklon, nego rezultat međunarodnog sporazuma. Dejtonski sporazum je međunarodni ugovor, a njegovo kršenje od visokih predstavnika i institucija BiH predstavlja opasnost ne samo za BiH, već i za međunarodno pravo u cjelini. Visoki predstavnici, od prvog do posljednjeg, pa sve do nesrećnog i nelegitimnog Šmita srušili su sve i napravili svoju privatnu državu, protektorat neviđenih razmjera - naveo je Karan u opsežnoj analizi.

Gdje je Dejton?

Pravni zastupnik Republike Srpske Lazar Stjepanović za "Glas" kaže da je prvobitna uloga visokog predstavnika bila dobro zamišljena jer je išla u pravcu da koordiniše odnose između strana i zalaže se za veću stabilnost i mir te da, praktično, Dejton bude primijenjen u punom kapacitetu.

- Ipak, očigledno je da je ta uloga poslužila kao zloupotreba stranih interesa i to nas je dovelo do ove današnje situacije koja je dosta nejasna u pravnom i političkom smislu. Niko ne može da procijeni u kojem pravcu će ići BiH, a naglašavao sam da je međunarodna zajednica doprinijela ovakvoj situaciji i ona treba da riješi ovaj problem, ma koliko god se insistiralo na tome da to treba da riješe domaći akteri - rekao je Stjepanović podsjećajući da je Šmitova odluka da uvede novo krivično djelo dovela do ove političke situacije.

Riječ suverenost je, podvlači, izgubila svaki smisao u BiH.

- BiH je sve samo nije suverena. Odluke visokih predstavnika su potvrdile to u dosta navrata i sada sve gubi smisao u BiH. Ako nastavimo ovako, dopustićemo da jedan čovjek odlučuje o svemu, donosi i mijenja zakone, usvaja budžet, postavlja državne službenike i slično. Ne bi me iznenadilo da Šmit i sada donese odluku o postavljanju predsjednika Republike Srpske jer očigledno smatraju da mogu da rade šta hoće i kako hoće, mimo Ustava i Dejtona. To se, naravno, neće desiti, ali od njih je sve za očekivati i treba da se zapitamo šta je sljedeće na udaru - rekao je Stjepanović.

Politikolog Filip Matić podvlači da suverenitet ne može biti malo narušen kao što ni čovjek ne može biti malo prljav ili umazan.

- Ako si prljav, prljav si i moraš da se obrišeš da bi bio čist. Tako je isto i sa suverenitetom koji je narodni. Čim se pojavi bilo ko sa strane ko imalo ima moći u okviru tog sistema, to se već ne može nazivati suverenitetom - istakao je za "Glas" Matić koji smatra da se sadašnje stanje neće moći još dugo održati i da će na nečemu morati da pukne.

Profesor ustavnog prava Mile Dmičić je podsjetio da je prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma uloga visokog predstavnika da nadgleda sprovođenje mirovnih rješenja, održava tijesne kontakte sa stranama ugovornicama, koordinira aktivnosti civilnih organizacija i agencija, te sugeriše i savjetuje određena rješenja, periodično izvještava o napretku i primjeni mirovnog sporazuma i prima izvještaje od komesara Međunarodnih policijskih snaga.

- Donošenjem bonskih ovlašćenja visokom predstavniku je dato ovlašćenje da donosi odluke, koje ne mogu biti preispitivane i ne podliježu bilo kojem vidu kontrole, a koje je dužan podnijeti Savjetu ministara BiH, odnosno Predsjedništvu BiH na potvrdu. Vjerodostojno je da se odluka tretira kao politički, a ne pravni akt, što posebno isključuje mogućnost njegovog miješanja u ustavotvornu i zakonodavnu vlast - naveo je Dmičić za "Glas".

Ustavni, pravni i politički sistemi u svijetu ne poznaju ni sličan institut kao što su tzv. bonska ovlašćenja.

- Sa njima su kao "kvazipravnom instrumentom" izvorna dejtonska rješenja radikalno izmijenjena tako da je institucija visokog predstavnika za BiH, umjesto tumača, koordinatora i pomagača u sprovođenju, prvenstveno samovlasnim proširenjem nadležnosti, pretvorena u svojevrsnog autokratu bez pravne, političke i svake druge odgovornosti. Bonska ovlašćenja nemaju nikakav ustavni, niti pravni osnov. Ona su visokom predstavniku dala nelegalnu i nelegitimnu nadležnost, što najdirektnije čini povredu međunarodnog prava - istakao je Dmičić.

Poništavanje bonskih ovlašćenja je složen proces zbog njihovog dubokog i dugogodišnjeg ukorjenjivanja u pravni i politički sistem BiH i njenih entiteta.

- To će, u prvom redu, zavisiti od volje i jedinstvenog stava međunarodne zajednice i saglasnosti i jedinstvenog djelovanja organa i institucija u BiH - kategoričan je Dmičić.

Odluke visokih predstavnika po oblastima

*  o državnim simbolima i pitanjima na državnom nivou

* o ekonomiji

* o pravnoj reformi

* za područje Federacije, Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona

* o smjenama i suspenzijama

* o medijima

* o imovinskim zakonima, povratku raseljenih osoba i izbjeglica

* o pojedincima koji su osumnjičeni za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Spisak visokih predstavnika za BiH

Karl Bilt (1995 - 1997) Švedska

Karlos Vestendorp (1997 - 1999) Španija

Volfgang Petrič (1999 - 2002) Austrija

Pedi Ešdaun  (2002 - 2006) Ujedinjeno Kraljevstvo

Kristijan Švarc-Šiling (2006 - 2007) Njemačka

Miroslav Lajčak (2007 - 2009) Slovačka

Valentin Incko (2009 - 2021) Austrija

* Njemački političar Kristijan Šmit se od 1. avgusta 2021. predstavlja kao visoki predstavnik iako nije imenovan rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN

Upozorenje

Da se prečesto strani akteri miješaju u politiku BiH, čime podrivaju razvoj zrele političke kulture, upozoreno je u jednom od izvještaja Vlade Srpske koji su poslati na adresu Savjeta bezbjednosti.

- BiH je jedno od najkomplikovanijih mjesta na svijetu. Pa ipak, u dugoj paradi dobronamjernih stranih "stručnjaka" koja prolazi kroz BiH - diplomata, međunarodnih birokrata, stranih pravnika i raznih savjetnika koji rade za desetine međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija - rijetko kada oni koji su na zadatku u BiH iole poznaju lokalni jezik, a većina stiže sa tek nešto više znanja o izuzetno složenoj istoriji regiona od onoga što bi se moglo naučiti na jednom popodnevnom brifingu obavještajne službe. Čini se da mnogima nedostaje čak i osnovno poznavanje Dejtonskog sporazuma i ustavnog poretka koji je njime uspostavljen - navedeno je u jednom od posljednjih izvještaja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.