Politika
Foto: Agencije
BANjALUKA, SARAJEVO - Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je gotovo godinu dana u neprekidnoj blokadi, a poduži niz prekinutih redovnih i hitnih sjednica najbolje oslikava međustranačke odnose na tom nivou vlasti gdje svako u svakome vidi krivca za aktuelni zastoj.
Vlast na nivou BiH je poslije opštih izbora 2022. formirala ekspresno. Kao nikada ranije stranke okupljene oko SNSD-a, HDZ-a i bošnjačke „trojke“, iako je SDA u tom korpusu odnijela izbornu pobjedu, stale su iza principa na kojima su krenule da funkcionišu institucije.
Sa svih strana su tvrdili da niko nikome neće blokirati projekte, da će o svemu otvoreno razgovarati te kroz rad konkretnih međupartijskih radnih grupa nastojati da, na bazi pregovara i konsenzusa, dođu do rješenja koja će da oslikavaju strukturu BiH dogovorene u Dejtonu.
Određeni pomaci, pa čak i na evropskom putu, su napravljeni. Međutim, kako je vrijeme odmicalo partnerstvo je počelo da slabi, a sve otvoreni sukobi su isplivali na površinu početkom 2025. godine.
Ko blokira evropski put
Direktan povod za raskol vladajuće strukture bio je, kako su to tvrdili iz „trojke“ (SDP, NiP i NS), koja je i pokrenula raskol kada je inicirala smjenu kadrova SNSD-a, to što je partija Milorada Dodika blokirala evropski put BiH, što su demantovali, prilažući i dokaze u vidu zakona.
Nakon smjene Nebojše Radmanovića (SNSD) u Kolegijumu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i, nakon izvjesnog vremena, imenovanja Darka Babalja (SDS) na tu poziciju glasovima „trojke“ i drugih stranaka sa mahom bošnjačkih predznakom, počeo je proces uvođenja kadrova stranaka koje su opozicija u Srpskoj u vlast.
Fakti
- Svaki narod ima po pet delegata u Domu naroda
- Dom naroda mora da potvrdi sve akte koje usvoji Predstavnički dom
- Problemi u funkcionisanju počeli nakon smjene delegata iz SNSD-a
- Niz pokušaja za smjenu Nikole Špirića
Uz SDS, bošnjačka strana je vidjela i danas vidi partnere i u PDP-u te u Listi za pravdu i red Nebojše Vukanovića. Međutim, imajući u vidu snagu, koja se odlikava u broju delegata koju u Domu naroda imaju SNSD, kao i HDZ-a BiH, a to su tri od čega zavisi i sam kvorum, nijedna od smjena, među kojima su bile i one ministara iz SNSD-a izglasale u Predstavničkom domu, nisu prošle u Domu naroda.
I upravo je, u tom periodu, počela druga runda blokade rada Doma naroda jer je SNSD rušenjem kvoruma, odnosno napuštanje sjednica u određeno vrijeme, dao do znanja da će, prema tvrdnjama njihovih delegata, snagu koristiti kako bi štitili većinsku volju birača u Srpskoj i njene interese.
Delegati iz SDS-a i PDP-a su pokušavali mjesecima bezuspješno da ta i druga, po njima važna pitanja, proguraju na vrh dnevnog reda, a poremećeni politički odnosi unutar samog Kluba vidljivi su tokom čitavom mandata, posebno od kada je SNSD izgubio jedan predstavnika u korist opozicije i to sudskim putem.
Svi ruše kvorum
Osim srpskih predstavnika kvorum su rušili i hrvatski delegati iz HDZ-a, ali i bošnjački u zavisnosti od tačaka dnevnog reda i žestokih rasprava ne samo o smjenama funkcionera nego o gorućim političkim pitanjima kao što su takozvani evropski zakoni, Izborni zakon BiH. S druge strane, oni iz stranaka koje imaju većinu u Predstavničkom domu tvrde da imaju većinu i u Domu naroda, ali da to žele da prihvate SNSD i HDZ, zbog čega prekidima čuvaju svoje fotelje.
Politikolog Dragana Delić upozorava da nefunkcionisanje Doma naroda već gotovo godinu pokazuje dubinu političke krize u kojoj se BiH nalazi. Umjesto da bude korektivni mehanizam i garant ravnopravnosti naroda, ta institucija je postala sredstvo političkih nadmudrivanja i blokada.
Mandat koji je ulivao određeni optimizam, zbog retorike kompromisa i najave snažnijeg evropskog puta, danas se, naglasila je, suočava sa ozbiljnom institucionalnom paralizom.
- Umjesto stabilnosti, vidimo produbljivanje političke netrpeljivosti i povratku starim obrascima djelovanja. Kvorum se sve češće koristi kao instrument pritiska, što je dovelo do situacije da institucija koja bi trebalo da osigura balans i stabilnost, u praksi proizvodi zastoj. Zakonodavni proces je usporen, a ključna pitanja ostaju na čekanju – naglasila je Delićeva za „Glas“.
Najveću cijenu toga plaćaju građani, koji, podvlači, očekuju rješenja za ekonomska i socijalna pitanja, a ne nastavak političkih obračuna.
- Izlaz iz ove situacije nije u taktici obaranja kvoruma, već u političkom dogovoru i prihvatanju činjenice da institucije moraju funkcionisati bez obzira na promjene većina. U suprotnom, povjerenje u sistem biće dodatno narušeno – zaključila je.
Kompromis ili izdaja
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski rekao je za "Glas Srpske" kaže da svaki klub ima mogućnost blokade cijelog doma.
- U načelu je to dobro jer je princip federalizma. Ali u okolnostima kada se od političkih rivala prave neprijatelji, posebno na nacionalnoj bazi, kada se na svaki kompromis i saradnju sa većinskim predstavnicima druga dva naroda gleda kao na izdaju sopstvenog naroda, onda dolazimo do toga, da se, zbog nekoliko procenata glasova, pribjegava tim mehanizmima blokade ili se pokušavaju svjesno na dnevni red staviti teme i prijedlozi za koje se zna da će ih druga strana blokirati. Teško da će se ovaj niz prekinuti. To mogu da urade birači tako što će uskratiti podršku onima koji se posebno ističu beskompromisnim stavom, a podrže partije koje teže kompromisu – rekao je Sitarski.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
