Kako će se Konaković opravdati pred Amerikancima

SARAJEVO – Poziv predstavniku BiH na ministarsku konferenciju o borbi protiv političkog terorizma, koju 15. jula u Vašingtonu organizuje američki državni sekretar Marko Rubio, pokazuje da SAD i dalje Balkan posmatraju kroz prizmu bezbjednosnih izazova i prijetnji.

• Predstavnik BiH pozvan je na ministarsku konferenciju o borbi protiv političkog terorizma, koju 15. jula u Vašingtonu organizuje američki državni sekretar Marko Rubio.
• Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević smatra da poziv pokazuje da SAD i dalje Balkan posmatraju kroz prizmu bezbjednosnih izazova, s posebnim fokusom na ratno nasljeđe, radikalizaciju, strane borce i mogući iranski uticaj u BiH.
• Prema njegovim riječima, ministar inostranih poslova Elmedin Konaković u Vašingtonu će morati da iznese stavove BiH o pitanjima koja su važna za globalnu borbu protiv terorizma, uključujući odnos prema Iranu.
• Politički analitičar Aleksandar Pavić ocijenio je da će Konaković pokušati da predstavi povoljniju sliku bezbjednosne situacije u BiH, te da bi se mogao suočiti sa pitanjima o mudžahedinima, vehabijama, iranskom uticaju i drugim bezbjednosnim temama.
• Sagovornici ukazuju da Vašington terorizam sve više posmatra u širem kontekstu politički motivisanog nasilja, radikalizacije i geopolitičkih prijetnji, a ne samo kroz djelovanje klasičnih terorističkih organizacija.

Smatra ovo stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević, navodeći da pojam "politički terorizam", koji će biti u fokusu ove konferencije, nije nova vrsta terorizma, već pokušaj da se naglasi politička pozadina i motivi koji stoje iza ovakvih i sličnih akcija.

On ocjenjuje da je činjenica da konferenciju organizuje američki državni sekretar posebno značajna jer, kako navodi, Rubio ujedno ima i važnu ulogu u sistemu američke nacionalne bezbjednosti.

Održavanje ovakve konferencije, u ovom trenutku, prema riječima ovog stručnjaka za bezbjednost, dolazi u vrijeme kada Vašington sve više pažnje posvećuje različitim oblicima politički motivisanog nasilja, radikalizacije, ekstremizma i uticaja stranih aktera koji mogu ugroziti nacionalnu bezbjednost SAD i njenih saveznika.

Novi američki pristup terorizmu sve manje se ograničava samo na klasične terorističke organizacije, već obuhvata i šire mreže uticaja, ideološke pokrete, državne aktere i strukture koje mogu koristiti političko nasilje kao sredstvo za ostvarivanje svojih ciljeva. Upravo u tom širem bezbjednosnom okviru SAD ponovo posmatraju i prostor Balkana.

Prema ocjeni Galijaševića, BiH je za SAD posebno interesantna zbog pitanja koja se odnose na ratno nasljeđe, prisustvo stranih boraca tokom rata, ali i moguće veze pojedinaca sa međunarodnim terorističkim strukturama.

- Za SAD je važno pitanje kako su pojedinci koji su bili povezivani sa napadima na američke interese mogli da borave i djeluju na prostoru BiH. To je pitanje koje nije nestalo - kaže Galijašević.

On podsjeća na slučajeve pojedinaca koji su bili povezivani sa terorističkim aktivnostima u inostranstvu, navodeći da će, po njegovom mišljenju, upravo takva pitanja biti u fokusu američkih bezbjednosnih struktura. Posebno pominje Halida Šejha Muhameda, jednog od glavnih optuženih za organizaciju napada 11. septembra, za koga navodi da je tokom rata boravio u BiH.

OTKUD BiH

Prema njegovoj ocjeni, BiH na konferenciju nije pozvana zato što je primjer idealne borbe protiv terorizma, već zato što je, kako tvrdi, u određenim periodima bila prostor kroz koji su prolazile ideologije, pojedinci i strukture povezane sa globalnim ekstremizmom.

Govoreći o aktuelnim bezbjednosnim izazovima, ovaj stručnjak za bezbjednost posebnu pažnju usmjerava na ono što naziva rastućim iranskim uticajem u BiH. Prema njegovim riječima, tokom rata u BiH postojale su strukture povezane sa iranskim bezbjednosnim aparatom, a određeni oblici uticaja, kako tvrdi, nastavili su da postoje i nakon rata kroz različite organizacije i institucije.

- Pitanje iranskog uticaja nije samo pitanje političkih odnosa, već i pitanje bezbjednosti. Vašington danas posebno prati sve aktivnosti koje mogu biti povezane sa širenjem uticaja država koje su u sukobu sa američkim interesima - kaže on.

Galijašević smatra da će ministar inostranih poslova Elmedin Konaković, koji će  po "difoltu" učestvovati na ovoj konferenciji u ime BiH, morati da objasni stavove BiH o pitanjima koja Vašington smatra važnim za globalnu borbu protiv terorizma. Jedno od tih pitanja je, kako navodi, i odnos BiH prema Iranu, kao i način na koji Sarajevo kreira svoju spoljnu politiku.

Prema njegovim riječima, nastup predstavnika BiH u Vašingtonu biće pod posebnom pažnjom, jer će biti važno da li će Konaković ovom prilikom nastupiti sa usaglašenim stavovima ili će biti predstavljeni samo stavovi jednog političkog centra.

- Kada je riječ o terorizmu i međunarodnoj bezbjednosti, to nisu teme koje mogu biti pitanje jedne političke stranke ili jednog centra moći. To su pitanja koja zahtijevaju jasan državni odgovor - kaže on.

On podsjeća da američki izvještaji o globalnom terorizmu godinama pominju BiH u kontekstu izazova kao što su radikalizacija, povratak stranih boraca i mogući uticaji ekstremističkih struktura.

- Ako se godinama ukazuje na određene probleme, onda je logično pitanje šta je urađeno da se oni otklone i koliko su institucije sposobne da odgovore na te izazove - ukazuje Galijašević.

PRAVA SLIKA

Politički analitičar Aleksandar Pavić smatra da će Konaković ovom prilikom nastojati da predstavi drugačiju sliku stanja u BiH, ali i da, kako kaže, ublaži dosadašnje napore Republike Srpske da u SAD ukaže na probleme povezane sa prisustvom političkog terorizma u BiH.

- Verujem da će Konaković ovom prilikom govoriti ono što domaćini konferencije žele da čuju, pri tome prikrivajući činjenicu da je Sarajevo leglo političkog ekstremizma. Bilo bi interesantno kada bi Konakoviću bilo postavljeno pitanje o iranskom uticaju, vehabijama, mudžahedinima, ljudima koji su ratovali za Islamsku državu, ali i samoj "Islamskoj deklaraciji". Gotovo svi teroristički napadi koji su se desili u svetu, a pogotovo u Evropi, imali su veze sa nekim iz BiH - kaže Pavić.

On dodaje da je dio nove američke administracije svjestan svih tih prijetnji koje, kako navodi, dolaze iz BiH, ali i da unutar pojedinih institucija i dalje postoje ostaci "duboke države" koji se, prema njegovoj ocjeni, žestoko odupiru spoljnoj politici predsjednika Donalda Trampa.

Pavić smatra da bi se Konaković ovom prilikom mogao naći na svojevrsnom političkom ledu, a pogotovo ako mu budu postavljena nezgodna pitanja o temama koje godinama opterećuju bezbjednosnu sliku BiH, od ratnog nasljeđa i mudžahedina do iranskog uticaja i odnosa prema globalnoj borbi protiv terorizma.

Drugačiji pristup

U američkom bezbjednosnom diskursu pojam političkog terorizma sve više se koristi za opis prijetnji koje, osim klasičnih terorističkih napada, uključuju i politički motivisano nasilje, pokušaje destabilizacije, radikalne ideološke pokrete i zloupotrebu državnih ili nedržavnih mreža za ostvarivanje političkih ciljeva. Upravo taj širi pristup objašnjava zašto Vašington danas terorizam ne posmatra samo kao pitanje bezbjednosnih službi, već i kao geopolitički izazov.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.