Judžin Čausovski: SAD i EU nemaju volju da nameću rješenja BiH

Politika premijera RS Milorada Dodika simbolizovana je "brendom beskompromisnog nacionalizma". Ne smatramo Dodika nacionalistom u ideološkom smislu. Dodik je makijavelista i to - prilično uspješan. Sve su to razlozi zašto mu se ostali političari u BiH, posebno bošnjački i hrvatski, potajno dive i hvale ge, naravno - ne javno.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" analitičar za Evroaziju američkog "Stratfora" Judžin Čausovski.

* GLAS: Prema posljednjoj analizi "Stratfora", bošnjački i hrvatski izabrani zvaničnici spremni su da prihvate ideju o decentralizaciji BiH. Na čemu zasnivate tu tezu, ako su Bošnjaci do sada zagovarali potpunu centralizaciju zemlje?

ČAUSOVSKI: SDA ima mnogo iznijansiraniji stav od Harisa Silajdžića kada je riječ o centralizaciji BiH i dok su javno i dalje posvećeni jakoj centralizaciji države, oni su mnogo više otvoreni za dogovor sa Srbima i Hrvatima.

* GLAS: Posebno pogođeni svojim položajem u BiH su Hrvati. Kako riješiti hrvatsko pitanje?

ČAUSOVSKI: Sve zavisi od toga šta Hrvati žele. Kako god, nije tajna da Milorad Dodik ima veliki uspjeh slijedeći svoju politiku u Republici Srpskoj. Srpska je uspješan entitet u smislu koherentnosti i ima jasnu strukturu vlasti. Hrvati u ovom momentu žele isto. Možda bi se njihovi stavovi mogli promijeniti u budućnosti, ali ne vjerujemo u to. Činjenica je da je FBiH kreacija proteklog rata. Bez rata, Hrvati nemaju razlog da budu saveznici Bošnjacima protiv Srba. Tačnije, sada su Hrvati otvoreniji za savezništvo sa Srbima - u političkom smislu govoreći.

* GLAS: Šta je, prema Vašem mišljenju, recept za uspješno funkcionisanje zemlje u kojoj će svi biti zadovoljni?

ČAUSOVSKI: "Stratfor" se ne bavi preporukama. Analiziramo stanje u državama. Situacija u BiH je takva, čini se, da niko nije zadovoljan trenutnim uređenjem, osim možda u Republici Srpskoj sa Miloradom Dodikom, mada je i tu još otvoreno pitanje prisustva OHR-a. Ostaje pitanje da li će se iznaći rješenje kojim će svi biti zadovoljni s obzirom na to da decentralizacija, logično je, znači da je centar slab, dok je kod centralizacije slaba periferija.

* GLAS: Zbog čega međunarodna zajednica slijedi svoju pogrešno zacrtanu politiku prema BiH i ne želi da prizna grešku iako je demantuje stanje u samoj zemlji?

ČAUSOVSKI: Da li je politika međunarodne zajednice "pogrešna" stvar je mišljenja koje "Stratfor" ne dijeli u ovoj situaciji. Prema našim analizama, međunarodna zajednica je poslije rata stvorila snažnu, održivu i centralizovanu BiH, što je bio normativni cilj. Iz tog razloga, za priznavanje "greške" bila bi potrebna moralna evolucija, što je daleko teže od puke političke evolucije. To nije nimalo jednostavno. Dalje, mnoge diplomate i trenutni kreatori politike sa Zapada, iz Evropske unije i SAD napravili su svoje karijere devedesetih za vrijeme rata u BiH, što je bilo njihovo najveće iskustvo. Iz tog razloga, osjećaju posvećenost prema ovim temama i određenu emotivnu povezanost koje ne postoji u drugim pitanjima. Ipak, ovo pitanje je veoma komplikovano i teško je naći zadovoljavajuće rješenje. S obzirom na to da jača uticaj Rusije i Turske u BiH, pitanje se dodatno komplikuje i čini se da Zapad više nije jedini arbitar u ovom procesu. Sjetite se angažovanosti Ankare u "butmirskom procesu", iako nije bila dio pregovora.

* GLAS: Zbog čega je za EU i SAD problem decentralizovana BiH, a nije decentralizovana Belgija?

ČAUSOVSKI: Belgija je interesantan primjer. Drugi takav primjer je Švajcarska. Evropska unija dala je BiH mnogo razloga zašto se još ne nalazi na bijeloj šengen listi, a najveći od svih je njena decentralizacija. Postavlja se pitanje kako onda EU nije imala problem sa švajcarskim kantonima, od kojih mnogi nisu veći od Banjaluke i kako im je dopustila da sami vode ne samo sopstvene politike, nego i imigracione. Problem je dvostruk: normativan i birokratski. Birokratski utoliko koliko Brisel ne želi da se nosi sa entitetima tokom procesa pregovora o približavanju Evropskoj uniji. Iskustvo u radu sa Beogradom i Podgoricom tokom kratkog boravka u Srbiji i Crnoj Gori bilo je veoma negativno iskustvo za predstavnike EU.

* GLAS: Republika Srpska dala je na ovim izborima povjerenje Miloradu Dodiku i njegovoj stranci. Mogu li se protiv volje naroda nametati rješenja za unutrašnja pitanja jedne suverene države?

ČAUSOVSKI: Sve je moguće, a pitanje je: postoji li volja Zapada da "nametne rješenja" bilo koje vrste za BiH? Odgovor je ne! SAD su rastrojene problemima na Bliskom istoku i nemaju namjeru da nameću ništa u BiH. EU priprema sljedeću rundu reformi i suočava se sa ekonomskom krizom, što u svakom slučaju nisu pogodni uslovi za "nametnuta rješenja".

* GLAS: U svojoj analizi Dodika ste nazvali nacionalistom. Da li je to pozitivan ili negativan predznak? U rječniku srpskog jezika riječ nacionalista znači: onaj koji voli svoj narod i svoju zemlju, a ne želi ništa loše drugim narodima?

ČAUSOVSKI: U našoj analizi rekli smo da je Dodikova politika simbolizovana "brendom beskompromisnog nacionalizma". Tom analizom nismo dali normativnu procjenu te strategije, niti to sada želimo da radimo. Želimo da istaknemo činjenicu da smo ukazali na njegov stil vođenja RS kroz "beskompromisni nacionalizam". Ne smatramo Dodika nacionalistom u negativnom ideološkom smislu. Nije nam najjasnije da li Dodik vjeruje u bilo šta drugo osim poboljšanja pozicije Republike Srpske i njegove lične snage i dobrobiti u tom procesu. U tom smislu, Dodik je makijavelista i to - prilično uspješan. Sve su to razlozi više zašto mu se ostali političari u BiH, posebno bošnjački i hrvatski, potajno dive i hvale ga, naravno - ne javno.

OHR

* GLAS: Da li je, po Vašem mišljenju, došlo vrijeme da OHR napusti BiH?

ČAUSOVSKI: Prema našoj analizi, OHR je već umnogome beznačajan. Evropska unija bi mogla da odluči da nastavi integracije bez OHR-a, sa OHR-om ili sa još sedam OHR-ova. Onog momenta kada je OHR izgubio "rat" sa Dodikom, Kancelarija visokog predstavnika, ali i Zapad uopšte, pokazali su svoju nemoć.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.