Jovo Radukić, glavni revizor Glavne službe za reviziju javnog sektora RS: Nema pogodbe o objektivnosti revizora

Neopravdano je dovoditi u pitanje objektivnost i nezavisnost Glavne službe za reviziju RS zbog činjenice da sam bio zaposlen u Ministarstvu finansija.

Svakim ministarstvom rukovodi isključivo ministar i on predstavlja rukovodstvo ministarstva, a pomoćnici ministara su državni službenici, rekao je u intervjuu "Glasu Srpske" glavni revizor Glavne službe za reviziju javnog sektora RS Jovo Radukić.

* GLAS: Narodna skupština RS imenovala Vas je za glavnog revizora, a u službi ste već nekoliko mjeseci. Kakvo ste stanje zatekli i kakvi su Vam planovi?

RADUKIĆ: Od kada sam stupio na dužnost kao vršilac dužnosti glavnog revizora, odnosno od 8. novembra do kraja 2017. godine Glavna služba za reviziju RS je završila 15 finansijskih i jednu reviziju učinka. Time je u potpunosti ispunjen plan revizijskih aktivnosti za 2017. godinu kojim je bilo planirano 67 finansijskih i pet revizija učinka. U istom periodu, kao što je i propisano zakonom, donesen je plan revizijskih aktivnosti za 2018. godinu. Dakle, promjena rukovodstva Glavne službe za reviziju krajem 2017. godine nije uticala na blagovremenost i ažurnost u izvršavanju njenih zakonom propisanih obaveza.

* GLAS: Opozicija je negodovala zbog Vašeg imenovanja ističući da ste u sukobu interesa jer ste ranije bili u Ministarstvu finansija RS. Imaju li razloga za sumnju da revizija neće biti objektivna i da ćete biti Vladin čovjek?

RADUKIĆ: Neopravdano je dovoditi u pitanje objektivnost i nezavisnost Glavne službe za reviziju RS zbog činjenice da sam bio zaposlen u Ministarstvu finansija. I Zakon o reviziji javnog sektora RS prepoznaje mogućnost da glavni revizor može biti lice koje je prethodno bilo zaposleno u instituciji koja se revidira. Propisano je da glavni revizor ili njegov zamjenik ne mogu učestvovati u revizijama ili donositi odluke o revizijama institucija u kojima su bili članovi rukovodstva tokom prethodne dvije godine čime se i obezbjeđuje objektivnost i nezavisnost. Svakim ministarstvom rukovodi isključivo ministar i on predstavlja rukovodstvo ministarstva, a pomoćnici ministara su državni službenici. I prethodni glavni revizor je prije imenovanja na tu funkciju bio zaposlen u Ministarstvu finansija na sličnim dužnostima kao i ja. Generalno, kriterijumi za izbor glavnog revizora i njegovog zamjenika su veoma visoko postavljeni, pa je stoga teško očekivati da lica koja obavljaju tu funkciju nemaju nikakvog dodira sa obavljanjem poslova u domenu javnih finansija. Osim toga, poštovanje Etičkog kodeksa je i stručna i zakonska obaveza propisana Zakonom o reviziji javnog sektora.

* GLAS: Smatrate li da su te optužbe imale za cilj Vašu ličnu diskreditaciju?

RADUKIĆ: Ne smatram da su navodi izneseni u medijima i na sjednicama Narodne skupštine od strane opozicije, imale za cilj moju ličnu diskreditaciju, već spadaju u klasična sredstva opozicionog djelovanja.

* GLAS: Kako ocjenjujete finansijsku disciplinu i poštovanje propisa?

RADUKIĆ: Jedan od osnovnih ciljeva postojanja Glavne službe za reviziju jeste da izvještavamo Narodnu skupštinu, ali i druge nadležne institucije i javnost o tome u kom stepenu se poštuju propisi i finansijska disciplina. Dosadašnji rezultati rada Glavne službe za reviziju, prvenstveno u obliku revizijskih izvještaja, pokazuju koliko svaka od revidiranih institucija objektivno i istinito izvještava o svom imovinskom položaju i finansijskom rezultatu, namjenskom korišćenju javnih sredstava i finansijskoj disciplini i poštovanju propisa. Teško je dati opštu ocjenu i sliku za čitavu RS, ali moj je utisak da nemamo razloga da budemo nezadovoljni. I ovdje važi pravilo da uvijek ima prostora za unapređenje.

* GLAS: Služba je uspostavila registar preporuka, a postoji i tim revizora koji prati njihovu realizaciju. Kakvi su rezultati i ima li namjernog ignorisanja preporuka?

RADUKIĆ: Revizorski tim prilikom vršenja svake revizije ispituje i ocjenjuje realizaciju preporuka datih revidiranom subjektu za prethodni period. Realizacija preporuka je obavezan element i sastavni dio svakog revizorskog izvještaja. Kod djelimično sprovedenih ili nesprovedenih preporuka, ima slučajeva da su one uopšteno napisane ili nedovoljno jasne, pa postaju nesprovodive, te nam predstoji obaveza poboljšanja kvaliteta preporuka. Nismo zabilježili slučajeve namjernog ignorisanja preporuka. U protekloj godini izvršena je provjera svih preporuka zaključno sa 2014, a provjera preporuka datih na osnovu izvještaja za 2016. godinu je u toku kroz započete revizije. Što se tiče revizije učinka, imajući u vidu njihovu složenost i veliki broj subjekata koji su obično uključeni u sprovođenje preporuka, nakon određenog vremena angažujemo revizorske timove na naknadnim pregledima sprovođenja preporuka. Izvještaji o naknadnom pregledu su takođe javno dostupni kao i ostali izvještaji Glavne službe za reviziju.

* GLAS: Negativni izvještaji idu u tužilaštva, ali još nije bilo slučajeva procesuiranja odgovornih. Sarađujete li sa njima?

RADUKIĆ: Zakonom o reviziji javnog sektora je propisana obaveza Glavne službe za reviziju da revizorske izvještaje iz domena finansijske revizije u kojima je dato negativno mišljenje dostavlja glavnom republičkom tužiocu, što je i činjeno. Pored toga što revizorske izvještaje dostavljamo zainteresovanim institucijama, oni su javni i svima su dostupni na internet stranici Glavne službe za reviziju. Podvlačim, naši izvještaji nisu u funkciji pravosudnog gonjenja, niti Glavna služba za reviziju može biti mehanizam za vještačenje u krivičnim postupcima, već u funkciji prvenstveno verifikacije finansijskih izvještaja i ocjene poštovanja najznačajnijih zakonskih i drugih propisa i to je navedeno u svakom mišljenju koje smo dali na finansijske izvještaje. Naša uloga je da ukažemo na to da li finansijski izvještaji na istinit i objektivan način odražavaju imovinski i prinosni položaj revidiranog subjekta, odnosno da li su aktivnosti, transakcije i informacije iskazane u finansijskim izvještajima u svim materijalno značajnim aspektima u skladu sa propisima kojima su regulisane.

* GLAS: Da li su zbog povećanog broja revizija i prisustva revizora u jedinicama lokalne samouprave neophodna zaposlenja novih revizora i koliko ih je potrebno?

RADUKIĆ: Glavna služba za reviziju trenutno ima 50 zaposlenih na poslovima sprovođenja revizija. To je nedovoljan broj s obzirom na broj subjekata revizije. Za sada smo opredijeljeni na bolju i efikasniju unutrašnju organizaciju i iskorištavanje postojećih ljudskih resursa i maksimiranje njihovog učinka, odnosno unapređenje rada u kvalitativnom smislu. Prijem novih revizora nije nam u prvom planu. Revizija ima i svoju preventivnu ulogu i teško se može očekivati da će nekad biti moguće svake godine izvršiti reviziju svih subjekata revizije. Radićemo na tome da budu poboljšane materijalne i tehničke pretpostavke i prostorni uslovi za rad revizora. U tom smislu računamo na podršku i pomoć Odbora za reviziju Narodne skupštine RS kao našeg "poslodavca", a očekujemo i veću ulogu ovog odbora u kreiranju planskih aktivnosti Glavne službe za reviziju i snažnije korišćenje instrumenata i mjera u njegovoj nadležnosti.

Plan za 2018. godinu

* GLAS: Šta je predviđeno planom Glavne službe za reviziju za ovu godinu?

RADUKIĆ: Plan revizijskih aktivnosti za 2018. donesen je krajem decembra 2017. godine i odobrio ga je Odbor za reviziju Narodne skupštine RS. Njime su planirane 63 finansijske revizije (39 korisnika budžeta RS, četiri vanbudžetska fonda, 11 lokalnih zajednica, devet zdravstvenih ustanova) za finansijske izvještaje za 2017. godinu i četiri revizije učinka (upravljanje resursima osnovnih škola, dostupnost usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uspješnost zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja i zaštita od požara). Neki izvještaji su već završeni i čekamo eventualne primjedbe klijenata revizije, kao što je i propisano zakonom, a neposredno zatim slijedi i njihovo objavljivanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.