Jovo Janjić: U Sarajevu ostaje sve manje Srba

Problemi sarajevskih Srba ostali su isti od rata naovamo i ništa se kvalitetno ne mijenja. Ljudi nemaju posla, nemaju od čega da žive i sve više je onih koji prodaju svoju imovinu i napuštaju ove prostore.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" jedan od osnivača i predsjednik Demokratske inicijative sarajevskih Srba Jovo Janjić.

* GLAS: Koji su trenutno najčešći problemi sa kojima se sarajevski Srbi susreću? Koliko se promijenio položaj Srba u Sarajevu od završetka rata do danas?

JANjIĆ: Problemi su ostali isti od rata naovamo, ništa se kvalitetno ne mijenja. Možda se za nijansu poboljšala sloboda kretanja, bezbjednost je bolja, ali ekonomska situacija sve je lošija. Prije svega, ljudi nemaju posla, nemaju od čega da žive. Sve više je onih koji prodaju svoju imovinu i napuštaju ove prostore. Ostali su samo da žive stariji ljudi, penzioneri, koji su došli ovdje da umru. Srba je sve manje i manje u Sarajevu.

* GLAS: Koliko su bezbjedni Srbi u ovom gradu?

JANjIĆ: Prilično dobro funkcioniše policija, koja ima multietnički sastav, tako da im se Srbi mogu obraćati bez problema. Međutim, kasnije, kada to pređe njihova ovlašćenja, kada dođe do sudstva, prilikom većih ekscesa ili sukoba, onda ti slučajevi stoje u ladicama i ne rješavaju se.

* GLAS: Koliko Demokratska inicijativa sarajevskih Srba ima mogućnosti da pomaže Srbima u Sarajevu?

JANjIĆ: Mi smo, prije svega, pomagali ljudima prilikom povratka imovine. U početku je bilo velikih prepreka, kada je riječ o privatnoj imovini, stanarskim pravima... Privatna imovina je vraćena u velikoj mjeri, ali kod stanova koji su u većini slučajeva bili vojni, njihovi vlasnici su ostali bez svojih prava. Dešavalo se i da ljudi zakasne iz neznanja da se prijave ili da ostanu bez stanarskih prava usljed nastojanja i donošenja odluka na nivou FBiH da im se ta prava uskrate. Onaj ko je vratio stanove, imao je mogućnost da ih otkupi. Međutim, uglavnom sve se svelo na prodaju tih stanova. Većina stanova u Sarajevu vraćena je u tu svrhu, da bi ljudi negdje u RS ili van granica BiH počeli novi život.

* GLAS: Nedavno ste izjavili da Vas Sarajevo razočarava i da nacionalizam nigdje nije izražen kao u tom gradu. Prema Vašem mišljenju, zašto je to tako?

JANjIĆ: Sarajevo danas postaje sve manje i manje multietnički grad. Izgubio je onu svoju draž koju je imao prije rata. To čak zapažaju i domicilni Bošnjaci. Ovaj grad je u potpunosti promijenio etničku strukturu. I Bošnjaci su se izmijenili - sada su došli ovamo oni iz istočne BiH. Srba i Hrvata ima sve manje i manje. U Tuzli ili u Bihaću atmosfera je bolja, prisnija nego u Sarajevu. Otišli su odavde glumci, pjevači, sportisti - svi oni ljudi koji su predstavljali ovaj grad i po kojima je Sarajevo bilo prepoznatljivo.

* GLAS: Da li i na koji način Vlada FBiH i Kantona Sarajevo pomažu sarajevskim Srbima i Vašoj organizaciji?

JANjIĆ: Veoma malo. Ono što su obavezni da pomognu, to ide preko opština i opštinskih odbora, koji se sastavljaju na jedan netransparentan način. Kada je riječ o DISS, nemamo podršku. Nekada smo je imali od strane međunarodne zajednice, putem raznih projekata. Ali, kako je sve manje prisustvo međunarodne zajednice, tako je i sve manje tih projekata. Djelovanje naše organizacije se sada svodi na volonterski rad.

* GLAS: Smatrate li da će poslije formiranja nove vlasti u BiH i položaj Srba u Sarajevu biti bolji?

JANjIĆ: Skeptik sam po tom pitanju. Ipak, vrijeme će pokazati svoje. Ne vjerujem da će biti gore, možda će biti bolje, ali Srbe je uhvatila apatija. Mnogi su se već raselili, pogotovo oni radno sposobni. Ipak, očekujem bolji pristup i mislim da će nam u tom smislu biti malo bolje.

Spomen ploča

* GLAS: Organizacije iz RS pokrenule su inicijativu i najavile postavljanje spomen-ploče Srbima stradalim u Sarajevu u kojem je tokom proteklog rata postojalo 126 logora. Da li mislite da će ta inicijativa proći bez problema sa građanima i vlastima Sarajeva?

JANjIĆ: Bilo je nekoliko pokušaja postavljanja spomen-ploča i spomen-obilježja palim Srbima i uvijek je bilo i otpora. Međutim, s obzirom na to da je u RS mnoštvo obilježja kojima se odaje pošta palim Bošnjacima, po reciprocitetu ne bi trebalo da postoji otpor u vezi sa postavljanjem spomenika u Sarajevu. Makar kada je riječ o vlastima, ali vjerujem da će otpor pružati građani. Jer, kad god se ovdje spominje nešto srpsko, proradi percepcija Bošnjaka da su oni oštećeni, a Srbi agresori. Smatraju da oni imaju, a Srbi nemaju prava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.