Jovan Divjak uz kauciju pušten iz pritvora

BEČ, SARAJEVO, BANjALUKA - Penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak, koji je u četvrtak uhapšen na bečkom aerodromu na osnovu potjernice srpskog pravosuđa, pušten je na slobodu, pošto je plaćena kaucija od 500.000 evra, saopštio je austrijski sud.

Portparol suda u Korneburgu, u blizini Beča, Krista Zemanek izjavila je da Divjaku nije dozvoljeno da napusti Austriju, prenosi agencija Fonet.

Prema njenim riječima, Divjak je morao da preda pasoš i biće potrebno najmanje 30 dana da pravosuđe Austrije odluči o zahtjevu za izručenje.

Divjak je uhapšen u četvrtak na osnovu optužnice kojom ga Srbija tereti za učešće u ratnom zločinu nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu maja 1992. godine.

Vlada Kantona Sarajevo juče je saopštila da je na prvoj vanrednoj sjednici obezbijedila novac za kauciju za puštanje Divjaka na slobodu. On će, kako javljaju sarajevski mediji, biti smješten u Ambasadi BiH u Beču.

Tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević danas će u Beogradu održati konferenciju za novinare o "slučaju Divjak". Juče je rekao da nije obaviješten da je Divjak pušten.

Danas zahtjev za izručenje

- Ministarstvo pravde BiH primilo je posljednji dokument Tužilaštva BiH neophodan za upućivanje molbe za izručenje Jovana Divjaka, a molba za njegovo izručenje Ministarstvu pravde Austrije biće proslijeđena danas putem Ministarstva inostranih poslova BiH - rekao je "Glasu Srpske" ministar pravde BiH Bariša Čolak.

Tužilaštvo BiH od Ministarstva pravde u petak je zatražilo da uputi zahtjev za izručenje Divjaka, ali to još nije učinjeno jer je Ministarstvo saopštilo da dokumentacija nije potpuna.

Kako saznaje "Glas Srpske", u dokumentaciji je jedino nedostajalo uvjerenje o državljanstvu Jovana Divjaka.

Čolak je potvrdio da je "između ostalog, nedostajalo i uvjerenje o državljanstvu".

- Ovaj, ali i ostala dokumenta sada su kompletirana. Dostavljen nam je i zapisnik o saslušanju Divjaka u Tužilaštvu BiH - rekao je Čolak.

Izvori bliski Ministarstvu pravde tvrde da se sa upućivanjem molbe za izručenje Divjaka BiH odugovlačilo, jer se uz dokumentaciju mora dostaviti i odluka tužioca o određivanju pritvora. To znači da bi Divjak u Sarajevo bio isporučen u pratnji policije, dakle kao uhapšeni.

Čolak kaže da među dokumentima ne postoji odluka tužioca o određivanju pritvora za Divjaka.

- U dokumentima je zapisnik sa saslušanja koji bi mogao da se odnosi na slučaj i problematiku koja se odnosi na događaje u Dobrovoljačkoj ulici. Odluka tužioca o mjeri pritvora se šalje, ako postoji. Ako ne postoji, istražni postupak se može voditi i bez pritvora - rekao je Čolak.

Čolak je rekao da Austrija nije zvanično obavijestila BiH o hapšenju Divjaka. Nejasno je kako su organi BiH, koji nisu ni obaviješteni, uopšte reagovali na ovaj događaj.

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Tomas Kantrimen rekao je da su SAD uvjerene da će austrijske vlasti i sudstvo procesuirati Jovana Divjaka u skladu sa činjenicama i međunarodnim pravom.

Sjednica ratnog Predsjedništva RBiH

Na sjednici ratnog Predsjedništva RBiH, koja je održana po povratku Alije Izetbegovića iz Lisabona i zločina u Dobrovoljačkoj, usvojena je informacija o događajima od 2. i 3. maja.

Prema zapisniku sa ove sjednice, održane 4. maja 1992. godine, broj 02-011343/92 ratno Predsjedništvo RBiH dalo je "saglasnost za oslobađanje vojnika JNA zarobljenih u Dobrovoljačkoj".

Na istoj sjednici donijeli su odluku i da se javnost obavijesti da rat u BiH nije građanski, nego da je to "agresija SRJ i JNA na BiH" i odredili delegaciju za pregovore sa JNA za povlačenje sa teritorije BiH.

Ratni član Predsjedništva RBiH Stjepan Kljuić rekao je na ovoj sjednici da se Haris Silajdžić na sjednici KEBS-a mora obratiti javnosti "imenujući agresora".

- Prva tačka je da se Silajdžić obrati sa zvaničnim imenovanjem agresora, ali ne agresora da se kaže SDS. Za nas je agresor JNA, Republika Srbija, Republika Crna Gora. Jer pazite ništa ne dobijamo ako se armija ne identifikuje kao agresor. Drugo pitanje je ratna šteta, a treće stvaranje međunarodnog suda za ratne zločine. Imamo dvije grupe koje rade na tome. Jednu vodi Zoran Pajić, to je onaj stručnjak za međunarodno pravo - rekao je na toj sjednici Kljuić.

Prijave MUP-a RS

MUP RS 29. maja 1996. godine podnio je prvu krivičnu prijavu protiv devet lica zbog ratnog zločina u Dobrovoljačkoj ulici zbog počinjenog krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i krivičnog djela protivpravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja.

Izvještaj MUP-a RS kao dopuna ove krivične prijave podnesen je protiv 15 lica 27. aprila 2005. godine. Za ta lica postoje osnovi sumnje da su 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina.

Za zločin u Dobrovoljačkoj po osnovu ove dvije prijave ukupno je osumnjičeno 19 lica.

Pouzdano je utvrđeno da su oni, suprotno odluci Predsjedništva RBiH, te nepoštujući postignuti sporazum i preuzete obaveze o mirnoj evakuaciji Komande Druge vojne oblasti JNA planirali, pokrenuli, naredili, učinili, pripremili i podstrekavali izvršenje ratnog zločina.

Na taj način planirali su, podstakli ili učestvovali u ubijanju 42, ranjavanju 73 i zarobljavanju 215 pripadnika JNA, te psihičkom i fizičkom zlostavljanju, djelujući protivno odredbama zakona, Ženevskih konvencija i dopunskih protokola.

Tužilaštvu BiH MUP RS dostavilo je 117 dokumenata o tom zločinu sa oko 470 stranica, tri fono-zapisa, dva CD-a sa presretnutim razgovorima i dva video-zapisa.

Bivši potpukovnik u Službi bezbjednosti Druge vojne oblasti u Sarajevu Petar Simović rekao je Srni da su za zločin u Dobrovoljačkoj najodgovorniji tadašnji članovi Predsjedništva RBiH Ejup Ganić i Stjepan Kljuić, pripadnici Štaba TO BiH, te neka lica iz sarajevske opštine Stari Grad koja su bila neposredni izvršioci.

Skupština Saveza logoraša RS pozvala je institucije vlasti Srpske da ubuduće ne ćute kada čuju da je uhapšen neki Srbin, osumnjičen za ratne zločine, već da otvoreno stanu u njihovu zaštitu, kako to rade bošnjački političari u institucijama vlasti BiH u "slučaju Divjak".

Naredba o objavi rata

- Ja ću reći predsjedniku nešto što se desilo u odsustvu. Naime, izdata je jedna naredba koja je imala sadržaj objave rata. Samo zahvaljujući našim vezama sa novinarima i našim sposobnostima ovdje, mi smo dali da je to lažni tekst. Da se to agresor poslužio trikom. I pošto smo brzo reagovali i imali ljude na televiziji i u novinama koji su nam to povjerovali mi smo izbili jedan veliki adut iz ruku vojske - rekao je Stjepan Kljuić Aliji Izetbegoviću na sjednici Predsjedništva RBiH održanoj dan poslije zločina u Dobrovoljačkoj, 4. maja 1992. godine. Stenogram i zapisnik sa ove sjednice su u posjedu "Glasa Srpske".

Komšić i Alkalaj u Beču

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić i ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj razgovarali su u Beču sa predsjednikom Austrije Hajncom Fišerom o "slučaju Divjak".

Alkalaj je najavio da će ostati nekoliko dana u Beču i da "ima povjerenje u pravni sistem Austrije".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.