Josip Grubeša, ministar pravde BiH: Svjedoci najslabija karika u suđenjima

Svjedoci su uvijek najslabija karika kod utvrđivanja činjeničnog stanja i građenja slučaja, posebno u krivičnim predmetima, jer za razliku od drugih dokaznih sredstava, ljudi uvijek imaju mogućnost mijenjanja iskaza, davanja lažnih iskaza i slično, pa se slučajevi ne smiju zasnivati na takvim dokazima.

 Učesnici u postupku moraju biti svjesni toga i raditi na tome da slučajeve grade na jačim temeljima. Naravno, to nikako ne eskulpira odgovornosti one koji krivičnim djelima vrše pritisak na svjedoke ili svjedoke koji svojim iskazom počine krivično djelo krivokletstva, kaže ministar pravde BiH Josip Grubeša.

GLAS: Predložena je revidirana Strategija za procesuiranje predmeta ratnih zločina. Šta su njeni glavni ciljevi?

GRUBEŠA: Prema podacima Tužilaštva BiH ono u radu i dalje ima veliki broj predmeta ratnih zločina. Jedan od osnovnih zadataka revidirane Strategije je upravo bilo definisanje novog roka. Cilj je procesuirati najsloženije i najprioritetnije predmete ratnih zločina u Sudu i Tužilaštvu BiH, a ostale predmete pred pravosudnim organima entiteta i Brčko distrikta do kraja 2023. godine. Realizacija prvog strateškog cilja je zavisila od realizacije drugih strateških ciljeva. Ako posmatramo realizaciju cijele Strategije evidentno je da je kašnjenje u realizaciji većine drugih ciljeva i mjera uticalo i na neostvarivanje prvog i najvažnijeg.

GLAS: Da li će Sud i Tužilaštvo BiH konačno prenijeti manje osjetljive predmete nižim tužilaštvima i sudovima?

GRUBEŠA: Nefunkcionisanje mehanizma raspodjele predmeta između pravosuđa na nivou BiH i entiteta i Brčko distrikta kao što je predviđala Strategija jedan je od razloga nedovoljno efikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta od strane Tužilaštva BiH. Osim u 2012. godini kada je ustupljeno više od 200 predmeta ratnih zločina, dinamika prenosa predmeta nije bila adekvatna, naročito ako se uzme u obzir da je u isto vrijeme došlo do preuzimanja značajnog broja predmeta od entitetskog i pravosuđa Brčko distrikta. Jedno od osnovnih pitanja je bilo upravo uspostavljanje efikasnijeg mehanizma raspodjele predmeta i to na osnovu izmijenjenih kriterijuma za ocjenu složenosti predmeta, koji će omogućiti ustupanje većeg broja manje složenih predmeta pravosuđu entiteta i Brčko distrikta.

GLAS: Da li su predviđene sankcije za sudije i tužioce koji ne budu radili ažurno na rješavanju predmeta ratnih zločina kao što je do sada bilo mnogo slučajeva?

GRUBEŠA: Rad sudija i tužilaca je u nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH. Taj mehanizam odstoji i nije ga bilo potrebno posebno isticati Strategijom, niti bilo kojim drugim aktom. Neophodno je da se pobrinemo da se ovaj institut koristi u punom kapacitetu i da nam bude oruđe kako bi prepoznali eventualne zastoje u procesuiranju ovih i svih drugih predmeta i da se napravi razlika da li se radi o ljudskom faktoru ili odstoje objektivni razlozi za koje se uvijek može naći rješenje. Potrebno je pojačati i sistem kontrole rada i sprovođenja disciplinskih postupaka u slučajevima gdje je utvrđeno da je došlo do povrede.

GLAS: Da li je nadzorno tijelo koje je pratilo sprovođenje Strategije uradilo svoj posao kako treba i da li će tu doći do promjena?

GRUBEŠA: Nadzorno tijelo je od osnivanja usvojilo oko 300 zaključaka u vezi sa različitim aspektima realizacije Strategije i dostavilo ih institucijama. Međutim, kako nadležne institucije u velikom broju slučajeva nisu realizovale zaključke nadzornog tijela, javila se potreba za unapređenjem mehanizma nadzora i kontrole nad sprovođenjem Strategije. Jedan od načina osiguranja adekvatnog mehanizma kontrole je jačanje uloge i statusa nadzornog tijela kroz uspostavljanje sistema izvještavanja institucija o sprovođenju zaključaka, uputstava i preporuka nadzornog tijela. Unapređenjem mjera za praćenje i nadzor nad sprovođenjem strateških ciljeva i mjera od strane nadležnih institucija, osnažuje se i mehanizam njihove odgovornosti za nepoštivanje odluka nadzornog tijela.

GLAS: U sudnicama smo vidjeli da svjedoci mijenjaju iskaze, da im prijete, da ih potkupljuju i na druge načine vrše pritiske. Kako se te pojave mogu spriječiti?

GRUBEŠA: Svjedoci su uvijek najslabija karika kod utvrđivanja činjeničnog stanja i građenja slučaja, posebno u krivičnim predmetima, jer za razliku od drugih dokaznih sredstava, ljudi uvijek imaju mogućnost mijenjanja iskaza, davanja lažnih iskaza i slično pa se slučajevi ne smiju zasnivati na takvim dokazima. Učesnici u postupku moraju biti svjesni toga i raditi na tome da slučajeve grade na jačim temeljima. Naravno, to nikako ne eskulpira odgovornosti one koji krivičnim djelima vrše pritisak na svjedoke ili svjedoke koji svojim iskazom počine krivično djelo krivokletstva, ali to je na istražnim organima da utvrde i procesuiraju. Zakonski osnovi zaštite svjedoka odstoje kao što odstoje i mehanizmi kojima se osigurava da svjedok da istinit iskaz, ali državni organi u čijoj je ovo nadležnosti moraju se aktivnije pozabaviti ovim problemom.

Političke zloupotrebe

GLAS: Jedno od velikih poglavlja na putu BiH ka EU je i reforma pravosuđa. Šta treba učiniti na tom planu i šta su prioriteti?

GRUBEŠA: Vladavina prava ključna je za napredak BiH na putu prema EU i svi akteri u BiH moraju prepoznati značaj pravosuđa u demokratskoj zemlji kao što je BiH i da zajedno radimo na uspostavi efikasnog pravosuđa u koje će naši građani imati puno povjerenje. Kada prestanemo pravosuđe gledati kao oruđe za postizanje političkih ciljeva, kao što to, nažalost, neki rade, tada ćemo naći zajednički jezik u kom pravcu treba reformisati pravosuđe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.