Joakim Šmit: Stranci ne mogu da iznude dogovor u BiH

Do ustavne reforme u BiH mora se doći isključivo dogovorom unutar zemlje. Međunarodna zajednica ne može, niti želi da iznudi dogovor koji leži u rukama političkih vođa u BiH, izjavio je u intervjuu za "Glas Srpske" ambasador Njemačke u BiH Joakim Šmit.

- Reformisan ustav mora da bude pravedan za sve građane BiH i to uključuje konstitutivne narode kao i manjine. EU se bazira na ideji individualnih temeljnih prava i kolektivna prava su rezultat toga - rekao Šmit.

* GLAS: Na posljednjoj sjednici Upravni odbor Savjeta za primjenu mira u BiH (PIC) nije razmatrao dalji status Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR)? Da li je prisustvo te kancelarije prepreka evropskom putu BiH i kada bi mogla biti donesena odluka o njenom zatvaranju?

ŠMIT: PIC je uradio realnu analizu postojeće situacije u BiH. Pri tome je Savjet ustanovio uspjehe u nekim segmentima - po pitanju liberalizacije viznog režima i u pogledu dogovora o radu kompanije "Elektroprenos BiH". S druge strane, PIC je takođe morao ustanoviti nedostatak u napredovanju po pitanju ispunjavanja pet ciljeva i dva uslova, trajnu blokadu Mostara, kao i nedostatke u segmentu vladavine prava - u ovom slučaju nedostatak raspoloživih finansijskih sredstava za zamjenu međunarodnih sudija i tužilaca kroz domaće pravnike. Nije se mogao donijeti zaključak o transformaciji OHR-a u EUSR jer su ostali nepotpuno ispunjeni pet ciljeva i dva uslova.

* GLAS: Kako gledate na to da su ustavne promjene u BiH nametnute kao uslov za napredak zemlje na putu ka Evropskoj uniji iako to ranije nije bio stav Upravnog odbora PIC-a?
EUSR PIC je ponovio, ovdje citiram završni kominike UO PIC-a "da ustavna reforma nije sastavni dio ciljeva i uslova za zatvaranje OHR-a, ali da su neke ustavne promjene fundamentalne da bi se obezbijedila usaglašenost sa Evropskom konvencijom za ljudska prava, poboljšala funkcionalnost države i podržala njena usmjerenost ka EU." Ustav, koji osporava prava svojih građana - ovdje ću napomenuti prava Srba u FBiH ili prava Bošnjaka i Hrvata u RS - nespojiv je sa evropskim standardima. Komesar za proširenje EU Oli Ren ustanovio je u tom kontekstu da je ustavna reforma sastavni dio integracionih procesa BiH ka EU.

* GLAS: Šta se realno može uraditi u vezi sa ustavnom reformom u BiH, a da budu zadovoljne sve strane s obzirom na to da su trenutno stavovi političkih predstavnika Srba, Hrvata i Bošnjaka o ovom pitanju potpuno suprotni?

ŠMIT: Do ustavne reforme se mora doći dogovorom unutar BiH između domaćih, politički odgovornih osoba. Međunarodna zajednica može da pomogne i savjetuje u tom procesu. Mislim da ustavna reforma, u interesu građana ove zemlje, mora da vodi do isplativih institucija, zemlja mora da bude u stanju da finansira svoju administraciju i da obezbijedi dovoljno prostora za investicije u infrastrukturu i projekte budućnosti. Reformisan ustav mora da bude pravedan za sve građane BiH i to uključuje konstitutivne narode kao i manjine. EU se bazira na ideji individualnih temeljnih prava i kolektivna prava su rezultat toga.

* GLAS: Ovih dana aktuelna je rasprava o angažmanu međunarodnih sudija i tužilaca u pravosuđu BiH. Ima li potrebe da oni i dalje ostanu u BiH?

ŠMIT: U interesu svih građana BiH je da u zemlji imamo vladavinu prava gdje kriminalne radnje imaju za posljedicu istragu i kazne. Kada se međunarodna zajednica odlučila da pošalje strane sudije i tužioce, imala je nadu da bi BiH, poslije isteka njihovog mandata, sama mogla da preuzme tu ulogu. Ta očekivanja nisu ispunjena, domaće institucije još nisu odredile sredstva i osoblje da bi opet preuzeli posao u svoje ruke od međunarodnih sudija i tužilaca. Međutim, diskusija se najviše nastavlja na političkom nivou, a ne između eksperata, gdje bi bila najstručnije vođena. Eksperti, kao što su predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milorad Novković, glavni tužilac BiH Milorad Barašin i predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso, ali i predstavnici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, iznijeli su svoj stav da su međunarodni pravnici doprinijeli poboljšanju vladavine prava u zemlji i da bi trebalo, za sada, da nastave svoj posao.

* GLAS: Kakav je Vaš stav o započetim razgovorima u okviru "butmirskog procesa"?

ŠMIT: "Butmirski proces" je donio nekoliko pozitivnih rezultata, ali to ne znači da time možemo biti zadovoljni. Učesnici pregovora iz BiH su jednoglasno izrazili želju zemlje za približivanje EU i NATO-u i izrazili namjeru da zajednički rade na poboljšanju Ustava BiH. To je u interesu svih ljudi u BiH. Međunarodna zajednica ne može, niti želi da iznudi dogovor - dogovor leži u rukama političkih vođa u BiH.

Entitetsko glasanje

* GLAS: Kako komentarišete zahtjeve sarajevskih političara za ukidanjem entitetskog glasanja u Parlamentu BiH? Riječ je o jedinom mehanizmu zaštite vitalnih interesa RS koji Srbe i Hrvate štiti od bošnjačke predominacije?

ŠMIT: Kao što sam već rekao, cilj ustavne reforme treba da bude funkcionalna država sa isto tako dobro efikasnim institucijama. Na koji će se način dostići taj cilj moraće odlučiti vaši izabrani predstavnici. Ja nemam pravo da donosim takvu odluku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.