Jirgen Elzeser: Veliki uticaj vehabijskog pokreta u BiH

Politički analitičar, publicista i novinar Jirgen Elzeser u intervjuu za "Glas Srpske" kaže da je danas velik uticaj vehabijskog pokreta u BiH.

- Iz rata je BiH izašla sa uništenom ekonomijom, a Zapad nije bio u stanju da oživi privredu u Federaciji BiH. Iako je tom dijelu BiH Zapad davao mnogo novca, on je završavao u džepovima stranih humanitarnih radnika. Na takvoj osnovi, uz slabu ekonomiju, novac, vehabije i vjerska indoktrinacija iz Saudijske Arabije mogli su da uhvate korijene u BiH - kaže Elzeser.

* GLAS: Kako su organizovani mudžahedini na Balkanu i u BiH?

ELZESER: Nakon stupanja na snagu Dejtonskog sporazuma, mnogi mudžahedini sklopili su ugovore sa američkom privatnom firmom MPRI. Između 100 i 250 mudžahedina dovedeni su na Kosovo, gdje su se borili za takozvanu Oslobodilačku vojsku Kosova. Kasnije su prebačeni u Makedoniju. U BiH je ostalo dosta mudžahedina koji nemaju nikakvih zaduženja i nisu pod ugovorom. Nije mi poznato na koji način su organizovani, ali Saudijska Arabija im šalje puno novca kao pomoć. Nedavno je u Njemačkoj izdana potjernica za dvojicom muslimana koji su tamo živjeli. Oni su osumnjičeni za planiranje napada po Njemačkoj. Pola godine su proveli u Avganistanu, gdje su prošli obuku, a njemačka policija smatra da su nakon boravka u Njemačkoj otišli za BiH, gdje su viđeni u Zenici. Njihova imena su: Erik Brajninger, Nijemac koji se preobratio u islam i Husein el-Mala.

* GLAS: Da li je Balkan centar islamskog fundamentalizma u Evropi?

ELZESER: Kada sam bio u Sarajevu 2004. godine, taj grad je, s moje tačke gledišta, bio manje islamizovan nego neki dijelovi Berlina ili Hamburga. Vidio sam puno manje žena sa maramom na glavi i nijednu kojoj je lice potpuno pokriveno, a puno više takvih može se vidjeti na ulicama Hamburga. Muslimani u BiH su oduvijek bili umjereni. U mojoj knjizi "Kako je džihad stigao u Evropu" naveo sam primjer izbora u BiH održanih 1990. godine, kada je Fikret Abdić, a ne Izetbegović, dobio većinu muslimanskih glasova. To je bio znak da su "umjerenjaci" bili većina. Muslimanski fundamentalizam u BiH je izdanak uticaja Zapada, a samo u manjoj mjeri proizvod domaćeg fundamentalizma.

* GLAS: Koliki je uticaj vehabijskog pokreta u BiH?

ELZESER: Iz rata je BiH izašla sa uništenom ekonomijom, Zapad nikako nije bio u stanju da oživi privredu u Federaciji BiH. Iako je tom dijelu BiH Zapad davao mnogo novca, on je završavao u džepovima stranih humanitarnih radnika. Na takvoj osnovi, uz slabu ekonomiju, novac, vehabije i vjerska indoktrinacija iz Saudijske Arabije mogli su da uhvate korijene u BiH.

* GLAS: Da li je i u kojoj mjeri Iran širio svoj uticaj u BiH?

ELZESER: Uticaj Irana nije bio tako jak. Iranci jesu prodavali oružje muslimanima uz podršku SAD 1993. i 1994. godine, a uspjeli su i da se infiltriraju u bošnjačku obavještajnu službu. Međutim, zbog suprotstavljanja SAD nisu mogli da ostvare neki veći uspjeh. Njihov nekadašnji agresivni stav je prošlost. Opasnost u BiH i na Kosovu predstavlja uticaj Saudijske Arabije.

* GLAS: Kako vidite Kosovo danas?

ELZESER: Kosovo vidim kao sumornu mafijašku državu sa jakim vojnim prisustvom SAD, tako da ono postaje američka kolonija i baza za djelovanje narko-mafije.

Knjiga

* GLAS: U knjizi "Ratne laži: Od kosovskog sukoba do procesa Miloševiću" iznosite i podatke o Srebrenici?

ELZESER: Najinteresantnija je činjenica da je Dražen Erdemović, pripadnik Desetog diverzantskog odreda VRS, odao imena onih koji su bili dio njegovog odreda za ubijanje. To su: Franc Kos, Marko Boškić, Zoran Goronja, Stanko Savanović, Brano Gojković, Aleksandar Cvetković, Vlastimir Golijan. Prebivališta tih ljudi su poznata. Nijednog od njih Hag nikada nije optužio ni za šta. Jedan od njih, Hrvat kao i Erdemović, uhapšen je u SAD 2005. godine. Progovorio je o tim zločinima, ali Tribunal je odbio da ga privede u Hag, navodno zbog nedostatka sredstava i fokusiranja na velike procese. Tako da se stiče utisak da Hag štiti cijelu tu jedinicu od sudskog procesa.

Biografija

Jirgen Elzeser je rođen 1947. godine u njemačkom gradu Pforchajmu. Po obrazovanju profesor, studirao je istoriju i jezik i bio dugogodišnji urednik hamburškog magazina za društvena pitanja "Korekt". Pisao je redovno za "Algemajne jidiše vohencajtung" i "Kursbuh", a sada radi za berlinske dnevne novine "Junge velt" i nedeljnik "Frajtag".

Elzeser je u poslednjih 15 godina napisao dvanaest knjiga, kako o geopolitici uopšte, tako i posebno o njemačkim interesima. Ukupno pet knjiga analizira prisustvo mudžahedina u BiH. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.