Jahorina ekonomski forum: Zatvaranje u granice koči razvoj, RS i Srbija iskorak na Balkanu

Jahorina - Zemlje regiona mogu mnogo brže da se razvijaju i lakše premoste neke od najkrupnijih ekonomskih problema ukoliko se okrenu saradnji i zajedničkim projektima, a primjer za to je saradnja RS i Srbije, generalni je zaključak prvog dana "Jahorina ekonomskog foruma".

Fokus trećeg izdanja ovog dvodnevnog skupa, kojem prisustvuju visoki politički zvaničnici, privrednici i predstavnici institucija, javnih preduzeća, akademske zajednice i drugi iz više zemalja, stavljen je upravo na regionalnu saradnju, kao polugu ekonomskog razvoja.

- Moramo jačati dijalog u regionu i on će donijeti rezultate. Ako se ne budemo svi u regionu kretali jednakim tempom i ako se ne budemo zajedeno razvijali, nijedna zemlja pojedinačno ne može ostvariti ozbiljniji ekonomski napredak - rekao je u uvodnom obraćanju predsjednik RS Milorad Dodik.

Zemlje regiona muče skoro identični problemi, a kao jedan od najvećih označen je odlazak radne snage u inostranstvo, zbog čega su poslodavci u svim zemljama zapadnog Balkana suočeni sa hroničnim nedostatkom radne snage.

- Glavni problem je radna snaga i moramo pronaći mjere da ne bismo bili mjesto gdje se mladi školuju i sa kojeg odlaze, a vraćaju se kao penzioneri, o kojima naše socijalne službe vode brigu. Bez produktivne radne snage naši planovi ne mogu biti ostvareni. Cijelo društvo treba pronaći mjere kao odgovor na ovaj problem, a samo jedena od njih je povećanje plata - rekao je Dodik i dodao da RS posljednjih godina bilježi ekonomski napredak, ali da mora poboljšavati poslovni ambijent da bi pozitivne statističke rezultate osjetili i građani na platama i penzijama.

Premijerka Srbije Ana Brnabić podvukla je da je region, kao rezultat odgovorne politike pojedinih lidera, dostigao značajan nivo stabilnosti, koja je uslov za ekonomski napredak.

- Obaveza svih nas je da ne dozvolimo da nam prošlost diktira budućnost. Sprovodeći korenite i često bolne reforme moramo transformisati naša društva da bismo ispravili deformacije iz prošlosti. Privredna saradnja sa BiH, a posebno sa RS, je na zavidnom nivou. Tržište Srbije je otvoreno za kompanije iz BiH i ne postoji nijedno tržište u regionu koje je toliko važno za Srbiju kao što je BiH. Srbija izvozi više u BiH nego u Kinu, Rusiju i SAD zajedno - istakla je Brnabićeva.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović je istakao da su integracije, inovacije i investicije tri osnovne poluge na kojima region može napredovati. Problem je, dodao je on, što BiH nije doživjela integrisanje na unutrašnjem planu.

- Moramo najprije srediti stvari u svom dvorištu. Naš primarni cilj potom mora da bude uvezivanje sa susjednim zemljama. Inovacije su nam potrebne u svim segmentima društva. Da smo to učinili, desetine hiljada mladih ljudi ne bi napustile BiH. Kroz investicije ne samo da možemo razviti saradnju u regionu, već i obezbijediti veće zapošljavanje i smanjiti iseljavanje stanovništva - rekao je Čović.

Kao mogućnost za poboljšanje regionalne saradnje oni su naveli i inicijativu za osnivanje svojevrsne carinske unije u regionu, koja je potekla od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

- Ponižavajuće djeluje dugo čekanje na granicama i zato je Vučićeva inicijativa dobrodošla. To bi moglo da povuče privredu naprijed. Infrastrukturno povezivanje nema punu vrijednost bez ekonomskog povezivanja i jedne vrste carinske unije - rekao je Dodik sa kojim se saglasila i Brnabićeva, ali i istakla da zbog izostanka podrške sa pojedinih političkih adresa još nije uslijedila realizacija te ideje od koje nisu odustali.

Ocijenivši Vučićevu inicijativu džentlmenskom ponudom za BiH, Čović je rekao da je to jedini način da privreda u regionu bude ravnopravna.

Premijerke RS i Srbije Željka Cvijanović i Ana Brnabić predstavile su na centralnom panelu makroekonomske rezultate i reforme i mjere koje su dovele do potpune stabilizacije stanja javnih finansija. Cvijanovićeva je istakla da RS nikad ranije nije imala rebalans budžeta koji je uslijedio kao rezultat više Vladinih mjera koje su počele da daju rezultate.

- Vlada je postala potpuno otvorena prema socijalnim partnerima i zajedno smo sprovodili te mjere. U 2017. godini smo imali rekordan broj zaposlenih od kada se on mjeri u RS zahvaljujući povećanju broja radnika u realnom sektoru i rastu bruto domaćeg proizvoda od 3,5 odsto, po čemu smo prednjačili u regionu. Nismo uvodili nove obaveze, niti povećavali namete, nego smo gledali kako da pomognemo privredi kroz rasterećenje. Na zahtjev privrede usvojili smo više zakona, a uvodimo refundiranje naknada za trudničko bolovanje u bruto iznosu - rekla je Cvijanovićeva. Dodala je da su zahvaljujući poboljšanju prihodovne strane budžeta povećali izdvajanje za niz kategorija.

- Povećali smo penzije i izdvajanja za boračke kategorije, agrarni budžet i prvi put uveli naknade za nezaposlene porodilje. Išli smo oprezno sa povećanjima da ne bismo ugrozili finansije i mjere koje daju rezultate. Naš cilj je da još ojačamo realni sektor i da generišemo dodatni privredni rast. Prioritet je da stvorimo uslove za povećanje plata u realnom sektoru i da smanjimo jaz između zarada u javnom i realnom sektoru. Tek tada možemo govoriti i o povećanju plata u javnom sektoru. Rast plata će uz reformu obrazovnog sistema uticati i na smanjenje odliva radne snage - istakla je Cvijanovićeva.

Brnabićeva je rekla da su sa sprovođenjem Reformske agende počeli 2014. godine.

- Tada smo počeli sa primenom mera koje su bile teške i nepopularne, ali smo morali da ih sprovedemo jer smo prema proceni Svetske banke bili tri meseca do bankrota. Merama fiskalne konsolidacije smo došli do zdravog budžeta i privrednog rasta zasnovanog na izvozu i domaćoj proizvodnji, budžetskog suficita, smanjenja javnog duga i nezaposlenosti i inflacije pod kontrolom. To je bila osnovica za zdrav rast i naš cilj je da zadržimo fiskalnu disciplinu i da krenemo u brži rast, jer imamo zdravu ekonomiju - navela je Brnabićeva. Premijerke RS i Srbije su istakle da je saradnja dvije republike na najvišem nivou od kada je potpisan Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama, koja je rezultovala realizacijom niza zajedničkih projekata. Posebna pažnja ubuduće će, kako su najavile, biti posvećena energetskim projektima koji će se naći pred dvije vlade na skorašnjoj zajedničkoj sjednici u Trebinju.

"Jahorina ekonomski forum" organizovali su Udruženje ekonomista RS - SWOT i kabinet predsjednika RS u partnerstvu sa Savezom ekonomista Srbije.

- Pred regionom su zajednički izazovi kao što su siva ekonomija, visoka nezaposlenost, carinske barijere i drugi. Ne mogu drugi raditi za nas i zato moramo raditi i više i bolje. Zato je veoma važan dijalog u regionu da bismo zajedno prevazišli probleme - rekao je izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT Saša Grabovac.

Savez ekonomista Srbije, kako je istakao njegov predsjednik Aleksandar Vlahović, postao je partner "Jahorina ekonomskog foruma" sa željom da mu pomogne da dobije snagu da bi kreirao prijedloge za rješavanje ključnih ekonomskih problema.

Promjene u Vladi RS

Milorad Dodik je objelodanio plan da krajem ove ili početkom iduće godine dođe do promjena u strukturi Vlade RS koja bi dobila ministarstvo zaduženo isključivo za razvoj novih tehnologija i inovacije.

- Neka ministarstva biće reorganizovana i osnovaćemo jedno novo koje će se baviti novim tehnologijama. Na taj način bismo uticali i na preduzeća da se okrenu razvoju tehnologija. Moramo svi zajedno biti inovativni i inovacije staviti u funkciju ekonomskog razvoja - rekao je Dodik.

Panel "Borba protiv sive ekonomije - značaj bezgotovinskog plaćanja"

Zora Vidović - direktor Poreske uprave RS

Podatak kompanije "Masterkard" od prije tri godine, prema kojem je učešće sive ekonomije u BiH 25 odsto, treba uzeti uslovno, s obzirom na to da nema svježijih istraživanja. Siva ekonomija prisutna je u BiH kao u bilo kojoj drugoj zemlji u svijetu.

Miro Džakula - direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH

UIO je prvi put u istoriji BiH naplatio 7,044 milijardi KM.  Plaćanje poreza je civilizacijsko dostignuće, ali na ovim prostorima priznaje se samo zakon, obaveza i kazna.

Sanja Miovčić - izvršni direktor Savjeta stranih investitora u BiH

Stav Savjeta je da bi u zemlji trebalo da bude nulta stopa tolerancije za sivu ekonomiju. Ključne mjere za suzbijanje sive ekonomije     su - suzbijanje ilegalne trgovine duvanom i naftom i njenim derivatima, suzbijanje rada na crno, te suzbijanje sive ekonomije u finansijskim transakcijama.

Jelena Ristić - direktor Mastercarda za Srbiju, Crnu Goru i BiH

Postoje dva tipa sive ekonomije - aktivni i pasivni.
Pasivni se, odnosi na gotovinska plaćanja, dok je aktivni tip onaj gdje i kupovna i prodajna strana ima interes da ne prikažu da je izvršena neka transakcija.

Panel "Fiskalna politika - da li je Mastriht prava mjera za zemlje jugoistočne Evrope"

Vjekoslav Bevanda - ministar finansija i trezora BiH

Javni dug je u porastu posljednjih godina, ali projekcije kažu da će padati. Smanjili smo zaduženost za 750 miliona. U BiH je rekordan rast štednje građana i depozita preduzeća, što nije dobro, jer pokazuje da nema dovoljno interesa za domaća investiranja

Dalibor Tomaš, savjetnik ministra finansija RS

Srpska od 2014. godine do danas uspjela da u potpunosti izvrši fiskalnu konsolidaciju javnih finansija. Izazovi za naredni period su reforma zdravstvenog sektora i javnih preduzeća, koji su možda potencijalni problemi

Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta RS

Javni dug i deficit ne moraju uvijek da budu loše stvari. Suficit koji se ne koristi ili koji je pogrešno iskorišten veći je problem od malog deficita koji je kontrolisan

Panel "Regionalni infrastrukturni projekti - katalizator ekonomskog razvoja"

Nedeljko Čubrilović - predsjednik Narodne skupštine RS

Infrastruktura je osnov za razvoj privrede. Nije preambiciozno što želimo 400 kilometara autoputeva, ali moramo ući brže u realizaciju ovih projekata. Za to je neophodan bolji politički ambijent i moramo struci prepustiti glavnu ulogu.

Srebrenka Golić, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS

Strateško opredjeljenje RS je razvoj infrastrukture koja će biti povezana sa regionalnim projektima u toj oblasti. To je način da pokrenemo privredu i njen razvoj. Ključno je povezivanje sa koridorom 10 i koridorom 5C.

Dušan Topić, direktor "Autoputeva RS"

Stvorili smo jezgro mreže autoputeva u RS i imamo nove projekte da ga proširimo. Blizu smo dogovora sa kineskom kompanijom za izgradnju dionice autoputa od Banjaluke do Prijedora. Nažalost, infrastrukturni projekti su često kolateralna šteta političkih nesuglasica.

Dubravka Negre, regionalni direktor Evropske investicione banke

Region prvo mora međusobno da se uveže, a zatim da krene u povezivanje sa EU. Država mora da bude pokretač ulaganja u infrastrukturne projekte, jer time podstiče i privatne investicije. Treba ubrzati javne nabavke i administrativne procedure.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.