Jahorina ekonomski forum 2017: Ekonomija RS snagu traži u jakom bloku sa regionom

Jahorina - Mala ekonomija kao što je Republika Srpska nema alternative osim povezivanja sa susjednim zemljama kako bi u tom bloku zajedno izašli na zahtjevno globalno tržište, glavni je zaključak prvog dana "Jahorina ekonomskog foruma 2017", koji je juče počeo na olimpijskoj planini.

Pravci kojima bi trebalo da krene ekonomija Srpske razmatrani su na plenarnoj sjednici "Razvojne šanse malih ekonomija" - centralnom dijelu prvog dana foruma. Trenutno stanje i šanse za razvoj sa prisutnima su razmotrili predsjednik RS Milorad Dodik, ministar privrede Srbije Goran Knežević i specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunar Vigemark.

- Nijedna mala ekonomija ne može sama izaći na globalno tržište na kojem glavnu ulogu igraju velike zemlje kojima male ne mogu biti konkurentne. Zato je neophodno regionalno povezivanje kako bi ujedinjenim snagama ušli u tu tržišnu utakmicu. Naš uspjeh zavisi od toga da li možemo da se povežemo sa regionom i kreiramo zajedničku ponudu za svjetsko tržište. Mi ne možemo biti samo konzumenti već moramo više proizvoditi i izvoziti. Svijet se posljednjih godina promijenio i mi to moramo pratiti i prilagođavati se, jer svi koji to ne budu činili su gubitnici - rekao je Dodik, koji je prije plenarne sjednice otvorio forum.

Bez obzira na skromnu veličinu u globalnim okvirima, ocijenio je Dodik, ekonomija RS je održiva i ima šansu za razvoj zasnovanu, prije svega, na velikim prirodnim resursima.

- RS ne koristi adekvatno svoje resurse i to moramo promijeniti. Razmišljamo o novim investicijama posebno u oblasti energetike koja je naša najveća šansa. Ključno pitanje je kako na osnovu tih resursa podstaći ljude da pokrenu biznis i omoguće zapošljavanje čime bi bio riješen i veliki problem nezaposlenosti. RS ima privredni rast od oko tri odsto, rast industrijske proizvodnje i izvoza, zaduženost nije velika, a finansije su stabilne. Taj rast nam, međutim, nije dovoljan za naše potrebe - istakao je Dodik.

Knežević je rekao da region dijeli slične probleme navodeći da je cilj Vlade Srbije politička stabilnost, mir i dobrosusjedski odnosi kao osnovni preduslovi za ekonomski rast.

- U sklopu te politike zainteresovani smo za formiranje carinske unije u regionu i zajednički izlazak na treća tržišta. Jedinstveno tržište regiona je uslov za ekonomski razvoj. Uspostavljanjem carinske unije u kratkom roku bi rezultiralo zapošljavanjem 80.000 osoba u regionu - istakao je Knežević i dodao da su drugi važan faktor za ostvarivanje ekonomskog rasta ekonomske reforme za kojima je Srbija posegla i koje su rezultirale budžetskim suficitom, smanjenjem javnog duga i nezaposlenosti i rastom investicija.

Vigemark je kao ključne poluge razvoja malih ekonomija istakao trgovinu i izvoz stavljajući poseban akcenat na saradnju unutar regiona i sa EU.

- BiH bilježi rast izvoza u EU koji mnogo brže raste nego uvoz. Bilo bi dobro kada bi BiH do kraja godine postala članica Svjetske trgovinske organizacije za šta ima punu podršku EU. Vlasti u BiH treba da nastave reforme umjesto pravljenja zastoja i politiziranja - kazao je Vigemark.

Dodik je istakao da je RS svjesna da njena orijentacija prema EU može podstaći ekonomski razvoj i da je zbog toga prihvatila reformsku agendu i radila na njenom sprovođenju.

- Naše otvaranje prema EU nosi, međutim, i niz teških posljedica, jer zbog uvoza trpi naša privreda. Zbog toga treba zaštiti dio naše ugrožene proizvodnje, a to se posebno odnosi na poljoprivredu - rekao je Dodik.

Na skupu su analizirane i prepreke koje sputavaju ekonomski razvoj, a Dodik je akcenat stavio na probleme u oblastima pravosuđa i obrazovanja.

- Treba nam jače i odgovornije pravosuđe, jer bez pravne sigurnosti nijedan investitor neće ovdje uložiti svoj novac. Mi to trenutno nemamo i zalažem se da što prije uspostavimo sistem javne odgovornosti čelnih ljudi u pravosuđu. Nekadašnji obrazovni sistem je urušen i bolonjski proces se nije pokazao uspješnim. Čast izuzecima, ali fakulteti ne proizvode ljude sa znanjem i imamo veliki problem - rekao je Dodik.

Predsjednik Organizacionog odbora "Jahorina ekonomskog foruma" Goran Račić rekao je da je cilj da na skupu pokušaju doći do odgovora kako na bolji način koristiti domaće resurse posebno u energetici, drvnoj industriji i građevinarstvu u kojima RS ima najveće potencijale.

- Moramo razvijati preduzetnički duh i sistemskim mjerama unapređivati poslovni ambijent. Moramo iskoristiti potencijale i komparativne prednosti koje imamo i preokrenuti situaciju u svoju korist u ovim turbulentnim vremenima. Ovo je mjesto na kojem možemo promijeniti sebe i državu - ocijenio je Račić.

Forum je okupio 400 učesnika, a tokom dva dana biće održano deset specijalizovanih panela, okrugli sto i plenarna sjednica.

Zemlja partner

Milorad Dodik je istakao da bi od sljedeće godine trebalo doći do promjene u organizaciji "Jahorina ekonomskog foruma".

- Planiramo da svake godine jedna zemlja bude suorganizator sa kabinetom predsjednika RS i Udruženjem ekonomista RS - SNjOT. Naša želja je da to prve budu zemlje regiona, a već sljedeće godine Srbija - rekao je Dodik.

Građevinarstvo

Učesnici panela "Građevinarstvo kao faktor razvoja domaće ekonomije" ocijenili su da se ovaj sektor suočava sa nizom izazova i problema, ali da je generalna ocjena da ide uzlaznom putanjom.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić istakla je da su bespravno sagrađeni objekti svojevrsna rak-rana, ali da su građani pokazali veliko interesovanje za legalizaciju objekata. Ostali učesnici panela, predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić, generalni direktor kompanije "Ksela BH" Emir Kadrić, direktor "Urbis centra" Snežana Mrđa-Badža i direktor "Autoputeva RS" Dušan Topić iznijeli su niz problema sa kojima se suočavaju poput nekompetentnih službi u javnoj upravi, pripreme planske dokumentacije, licenciranja, nesređenih zemljišnih knjiga, izdavanja građevinskih dozvola, neusaglašenog zakonodavstva, obezvređivanja inženjerske struke i javnih nabavki.

Ekonomske zone

Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Zlatan Klokić rekao je da Srpska ozbiljno radi na uspostavljanju slobodnih ekonomskih zona, koje treba da doprinesu privlačenju investitora i povećanju zaposlenosti.

Učestvujući u radu panela "Specijalne ekonomske zone - prilika za uspjeh" razmatraju tri modela za njihovo uspostavljanje.

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije Branislav Nedimović predstavio je iskustvo slobodne ekonomske zone u Sremskoj Mitrovici, koja je 2004. godine započeta od nule.

- Duži je put i više je posla ići od početka, ali su plodovi veći - rekao je Nedimović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.