Izvoz u Hrvatsku manji za 42 miliona maraka

Banjaluka - Strahovanja da će ulazak Hrvatske u Evropsku uniju imati negativne efekte na ekonomiju BiH obistinila su se već prvog mjeseca primjene novog trgovinskog režima, s obzirom na to da je izvoz u tu zemlju u julu smanjen za 42 miliona maraka u odnosu na jun.

Razmjena

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prošlom mjesecu iz BiH u Hrvatsku je izvezeno 140.112 tona razne robe u vrijednosti od 85,8 miliona KM.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je vrijednost izvoza u junu, posljednjeg mjeseca uoči ulaska Hrvatske u EU, iznosila 127,8 miliona KM.

Pad izvoza poslije ulaska Hrvatske u EU zabilježen je i u odnosu na jul 2012. godine kada je, prema podacima UIO, na hrvatsko tržište iz BiH plasirano 239.957 tona robe čija je vrijednost 113,2 miliona KM, a pad je iznosio ukupno 27,4 miliona KM.

Načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević rekao je "Glasu Srpske" da se iz BiH u Hrvatsku poslije njenog ulaska u EU najviše izvozilo drvo i drvna građa, šljunak, ugalj, bitumen, cement, aluminijum, građevinski elementi, namještaj, voda, toaletni papir...

- Slični proizvodi izvozili su se i u istom periodu prošle godine s tim da je tada na hrvatsko tržište plasirano i mlijeko i mliječni proizvodi, ali i više voća i povrća. Naši privrednici koji su ranije izvozili proizvode biljnog i životinjskog porijekla u Hrvatsku iskoristili su period do 30. juna, dok je Hrvatska bila članica CEFTS sporazuma, da izvezu značajnije količine ovih proizvoda, koji od 1. jula ne mogu na tržište Hrvatske - rekao je Kovačević.

Promjene u obimu trgovinske razmjene primjetne su i kod uvoza iz Hrvatske.

On je, prema podacima UIO, u julu smanjen za 94,7 miliona maraka u odnosu na isti period lani.

- Razloge za manji uvoz treba tražiti u činjenici da određena roba porijeklom iz Hrvatske, poput cigareta i osnovnih poljoprivrednih proizvoda od ulaska Hrvatske u EU, ima dodatno carinsko opterećenje ako se uvozi u BiH. Zato su mnogi privrednici uvezli značajnije zalihe robe do kraja juna, odnosno dok se roba iz Hrvatske mogla uvesti bez plaćanja carina - rekao je Kovačević.

Govoreći o efektima ulaska Hrvatske u EU predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić rekao je da su se obistinila očekivanja da će biti problema sa izvozom proizvoda animalnog porijekla.

- Za sada su se našla alternativna tržišta za mlijeko, a to su Crna Gora, Albanija i Makedonija - rekao je Đurić.

On je istakao da RS i BiH imaju izuzetno nerealne zahtjeve iz Hrvatske, koja traži da zadrži širok obim prava koja je imala dok je bila u zoni slobodne trgovine.

Savjetnik generalnog sekretara Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran istakao je da je još rano za dublju analizu posljedica ulaska Hrvatske u EU i dodao da se i ne očekuju drastične promjene.

- Jasno je da u ovom mjesecu nemamo izvoza mlijeka i drugih proizvoda animalnog porijekla na hrvatsko tržište. Dakle, taj izvoz će biti nula, a u istom mjesecu prošle godine je iznosio neku značajnu cifru - rekao je Gavran i dodao da bi izvoz svježe ribe mogao da pretrpi gubitke, jer se ta roba ne može skladištiti šest mjeseci kao mlijeko.

Član Izvršnog odbora Udruženja koža, tekstil, obuća u Privrednoj komori RS Radovan Pazurević kaže da se u ovom sektoru nije desilo ništa negativno, te da je onima koji odranije izvoze u EU sada i lakše, jer su manje gužve na granicama.

Prelazi

Od 1. jula na snazi je i nova kategorizacija graničnih prelaza između BiH i Hrvatske, koja je definisana Sporazumom o graničnim prelazima između dvije zemlje, a na koji mnoge opštine imaju ozbiljne zamjerke.

- Do promjene kategorije i nezadovoljstva građana sa obje strane državne granice došlo je na graničnim prelazima Doljani i Gabela polje, jer su postali prilazi niže kategorije - kazali su u UIO.

Dodali su da je i granični prelaz Kostajnica - Hrvatska Kostajnica ranije bio prelaz za međunarodni saobraćaj putnika, a sada je prelaz za pogranični saobraćaj.

- Postoji nezadovoljstvo građana i zbog graničnog prelaza Novi Grad - Dvor, koji je ranije bio prelaz za međunarodni saobraćaj putnika i robe, a sada samo za putnike - istakli su.

U ovim krajevima trpe i trgovci, jer je ranije veliki broj građana u tim opštinama, kupovao robu u BiH i vraćao se u Hrvatsku. S druge strane u UIO ističu kako su granični prelazi Ivanjica - Gornji Brgat i Osoje - Vinjani Gornji Sporazumom prekategorizovani za međunarodni putnički saobraćaj u granične prelaze za međunarodni putnički i robni saobraćaj.

U Komisiji za integrisano upravljanje granicama kažu da će informisati nadležna tijela o brojnim problemima sa kojima su se susreli građani.

- Eventualna izmjena Sporazuma, ne može biti jednostrana, već bi Savjet ministara BiH sa najvišim organima u Hrvatskoj morao da formira zajedničku komisiju, koja bi na bazi dogovora prekategorizovala prelaze, a sve skupa sa predstavnicima Evropske unije - istakli su u Komisiji.

Zahtjevi

Evropska komisija saopštila je u petak da žali zbog kontinuiranog zastoja u pregovorima sa BiH o bilateralnom trgovinskom režimu poslije pristupanja Hrvatske EU.

EU je posljednjih dana u više navrata upozoravala da bi BiH trebalo da omogući uvoz proizvoda koji trenutno ne ispunjavaju evropske standarde, što su domaći privrednici ocijenili kao još jedan pritisak na BiH.

Iz pregovaračke delegacije BiH kazali su da su spremni da u proces tehničke adaptacije uključe carinske koncesije u obliku carinskih kvota za sve vrste proizvoda na principu obostranog interesa ukoliko Evropska komisija obezbijedi povećanje carinskih kvota za ribu, šećer i vino iz BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.