Politika
Foto: Agencije
Kraj 2025. godine obilježio je neočekivani geopolitički potres na Rogu Afrike.
Somalilend, oblast Somalije koja je još 1991. godine jednostrano proglasila nezavisnost, a do danas ostala bez međunarodnog priznanja, dobio je prvog formalnog pokrovitelja. Izrael je postao prva država koja je priznala ovu teritoriju, što je izazvalo oštre reakcije širom svijeta, uključujući Evropsku uniju, Afričku uniju i veliki broj država globalnog juga. Iako se na prvi pogled radi o regionalno ograničenom potezu, reakcije koje su uslijedile pokazale su da je riječ o odluci sa dalekosežnim posljedicama. Pitanje Somalilenda u vrlo kratkom roku preraslo je u globalnu temu, jer je dotaklo jedno od najosjetljivijih pitanja savremenih međunarodnih odnosa - da li su granice država neprikosnovene ili postaju pregovaračka kategorija u zavisnosti od političkih interesa.
Taj potez odmah je pokrenuo lavinu pitanja - od pravne utemeljenosti priznanja, preko stvarnih motiva Izraela, do širih posljedica po međunarodni poredak koji je već godinama pod pritiskom krize legitimiteta, urušavanja institucija i sve otvorenije primjene dvostrukih standarda. Posebno je ukazano na činjenicu da se priznanje dešava u trenutku kada je sistem Ujedinjenih nacija duboko podijeljen, a Savjet bezbjednosti praktično paralizovan sukobom interesa velikih sila.
GLOBALNI KONTEKST
Priznanje Somalilenda nije samo pitanje jedne afričke teritorije - ono je indikator šireg geopolitičkog trenda u kojem se međunarodno pravo sve češće relativizuje u korist političkih interesa moćnih država. Posmatrano kroz ovu prizmu, "separatističke" inicijative prestaju da budu lokalna pitanja i postaju test stabilnosti globalnog sistema.
Svjedoci smo postepenog, ali sistematskog napuštanja posthladnoratovskog poretka u kojem su važili jasni principi suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Umjesto njih, sve češće dominira logika moći, interesa i ad hok tumačenja međunarodnog prava. Upravo zbog toga reakcija Afričke unije bila je oštra, jer se strahuje od "domino efekta" koji bi mogao zahvatiti čitav kontinent.
KOSOVSKI ARGUMENT
Iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije upozorili su da je jednostrana secesija Kosova i Metohije stvorila opasan presedan koji i dalje proizvodi destabilizujuće posljedice po globalni poredak. U saopštenju je naglašeno da takvi potezi ne ostaju izolovani, već vremenom postaju obrazac ponašanja koji drugi akteri koriste kao argument za sopstvene ciljeve.
Vlasti Somalilenda na taj "kosovski presedan" pozivaju se više od decenije, nastojeći da sopstveni slučaj predstave kao logičan nastavak prakse koju je, kako tvrde, međunarodna zajednica već prihvatila. Argumentacija je gotovo identična: dugotrajna faktička odvojenost, funkcionalne institucije, relativna unutrašnja stabilnost i nesposobnost centralnih vlasti da efektivno kontrolišu teritoriju.
SPOLjNI FAKTOR
Nekadašnji ambasador Srbije pri UN Branko Branković ocjenjuje da, bez obzira na tvrdnje da je svaki separatistički pokušaj "slučaj za sebe", istorijska praksa pokazuje da je uspjeh moguć samo uz snažan spoljni faktor.
- NATO bombardovanje SRJ 1999. godine i sve što je usledilo nakon toga predstavlja školski primjer kako se, uz podršku velikih sila, menjaju činjenice na terenu, a potom i pravni okvir - ističe Branković.
On dodaje da je upravo taj događaj označio prelomni trenutak u savremenoj istoriji međunarodnog prava, jer je prvi put sila otvoreno stavljena iznad normi. Nakon toga brojni pokreti širom svijeta dobili su signal da je put ka nezavisnosti moguć ukoliko se obezbijedi dovoljno jak spoljni pokrovitelj, bez obzira na stav matične države.
PROSTOR ZA OFANZIVU
Bivši diplomata Zoran Milivojević smatra da oštre reakcije na izraelsko priznanje Somalilenda, paradoksalno, mogu ići u korist Srbiji.
- Sada se ponovo otvara rasprava o osnovnim principima međunarodnog poretka: suverenitetu, teritorijalnom integritetu i Povelji UN. To Srbiji daje prostor da svoju poziciju o Kosovu i Metohiji plasira u mnogo širem i povoljnijem kontekstu, van uskih balkanskih okvira - ocjenjuje Milivojević.
On ističe da se pitanje Kosova sve češće ponovo posmatra kao dio globalnog problema, a ne kao "završena stvar". Slučajevi poput Somalilenda pokazuju da spor oko Kosova nije anahronizam, već dio aktuelne borbe za pravila međunarodnog sistema.
BEZ SAGLASNOSTI
- Zna li iko šta je zapravo Somalilend - upitao je američki predsjednik Donald Tramp u telefonskom intervjuu za "Njujork post" nakon susreta sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanijahuom.
Iako je izjava zvučala improvizovano, u diplomatskim krugovima ona je protumačena kao signal da Vašington ne želi da uđe u novi niz kontroverznih priznanja. Tramp je naglasio da priznanje Somalilenda "nije tema na dnevnom redu SAD", što ukazuje na mogući raskorak unutar zapadnog bloka i odsustvo jedinstvene strategije o ovom pitanju.
STRAH OD REAKCIJA
Odluka Izraela bila je povod za hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN, sazvan na zahtjev Somalije sa temom "Prijetnje međunarodnom miru i bezbjednosti".
Na sjednici je upozoreno da bi ovakvi potezi mogli ohrabriti druge separatističke pokrete širom svijeta - od Afrike, preko Bliskog istoka, do Evrope i Azije. Diplomate su istakle da bi države sa krhkim institucijama mogle postati najveće žrtve nove prakse, u kojoj međunarodno priznanje više ne zavisi od prava, već od geopolitičke korisnosti.
GRANICE KAO TABU
Afrička unija je u više navrata podsjetila da je princip očuvanja postojećih granica jedan od temelja stabilnosti kontinenta. Iako su te granice nastale kao rezultat kolonijalne podjele, upravo njihovo očuvanje spriječilo je brojne potencijalne ratove nakon sticanja nezavisnosti afričkih država.
Priznanje Somalilenda doživljava se kao opasan izuzetak koji bi mogao podstaći novi talas zahtjeva za otcjepljenje - od Roga Afrike do centralne Afrike, pa i dalje. Stručnjaci upozoravaju da bi takvi potezi mogli uticati na stabilnost Nigerije, Etiopije i Kameruna, gdje već postoje snažni separatistički pokreti.
LUKA BERBERA I GEOPOLITIKA
Jedan od rjeđe pominjanih, ali suštinski važnih razloga interesovanja velikih sila za Somalilend jeste luka Berbera. Njen geostrateški položaj na Adenskom zalivu čini je ključnom tačkom za kontrolu pomorskih puteva između Indijskog okeana i Crvenog mora.
Intenzivna ulaganja u Berberu ukazuju da je riječ o dugoročnom projektu, u kojem Somalilend postaje sredstvo, a ne cilj. Upravo ta činjenica dodatno osnažuje tezu da priznanje nije motivisano principima, već interesima. Izrael, ali i neki azijski i zalivski akteri vide u Berberi potencijalni operativni logistički centar za projekte u regionu.
PRESEDANI I POSLjEDICE
Slučaj Somalilenda još jednom potvrđuje da presedani u međunarodnom pravu ne nestaju, već se vremenom umnožavaju. Oni postaju osnov za nove zahtjeve, nove krize i nove konflikte, posebno u svijetu koji je sve manje spreman na kompromis, a sve više na jednostrane poteze.
Za Srbiju, ali i za veliki broj država koje se suočavaju sa sličnim izazovima, ovo pitanje daleko prevazilazi Rog Afrike. Ono se tiče budućnosti međunarodnog poretka i pitanja da li će pravo i dalje imati primat nad silom ili će se pretvoriti u puku retoričku alatku.
Ukoliko se ovaj trend nastavi, Somalilend neće biti kraj, već početak nove faze globalne nestabilnosti, u kojoj će granice biti manje stvar međunarodnog prava, a više rezultat odnosa moći, a koncept "sui generis" postaje univerzalni izgovor za nova otcjepljenja širom svijeta.
Više od politike
Somalilend ima i zanimljivu istoriju, kulturu i ekonomsku važnost. Od 1991. godine ovaj region održava relativnu stabilnost, za razliku od ostatka Somalije, a lokalna administracija, školski sistem i upravljanje funkcionišu u ograničenom, ali stabilnom kapacitetu.
Glavni grad Harar je kulturni i ekonomski centar, poznat po trgovini koja traje vijekovima. Region je bogat mineralnim resursima, uključujući kalcijum, gvožđe i zlato, što privlači pažnju investitora i čini Somalilend strateški važnim.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
