Foto: Izmišljeni poslovi plaćeni dva miliona
Banjaluka - Članovi komisija, radnih tijela i upravnih i nadzornih odbora pri institucijama BiH koštali su prošle godine poreske obveznike više od dva miliona maraka, iako se za većinu tih tijela ne zna šta i koliko rade, a njihovi članovi dolaze iz administracije gdje primaju basnoslovne plate.
Navedeno je to u dokumentu Pregled isplaćenih novčanih naknada članovima komisija, upravnih, nadzornih i drugih odbora i radnim tijelima iz nadležnosti institucija BiH za period od 1. januara do 30. novembra 2011. godine, koji je usvojio Savjet ministara BiH. U tom dokumentu se navodi da su pojedini članovi ovih radnih tijela mjesečno primali i do 3.600 maraka, dok su jednokratne isplate naknada prelazile 1.500 KM.
Među institucijama koje isplaćuju najveće naknade je Parlament BiH, koji je u prošloj godini za naknade članova osam radnih tijela potrošio više od 380.000 maraka.
Naknadu od po 1.504 marke mjesečno su primali predsjedavajući Nezavisnog odbora, Odbora za žalbe građana i Nezavisne komisije za nadzor nad izvršenjem krivičnih sankcija. Ta tri tijela imaju 18 članova, a njihove mjesečne naknade iznosile su po 1.128 KM.
Parlament BiH je imao još četiri radna tijela čijih je 18 članova primalo po 498 maraka mjesečno. Neki od njih radili su na izboru i imenovanjima članova Centralne izborne komisije BiH, sprovođenju procedure za izbor tri člana Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja, a čak šest članova primalo je masne naknade za rad na imenovanju jednog predstavnika akademske zajednice u Agenciju za borbu protiv korupcije.
U okviru Parlamenta radilo je i 12 članova Savjeta nacionalnih manjina koji su tokom prošle godine dobijali po 600 maraka.
U okviru Predsjedništva BiH radi devet komisija čijim članovima je tokom prošle godine isplaćeno više od 38.000 maraka. Najveću naknadu od po 498 maraka kvartalno primali su predsjednici tri komisije koje su se bavile prijemom i arhiviranjem dokumentacije oficira za vezu pred Sudom u Hagu. Devet članova te tri komisije primali su po 249 maraka kvartalno.
Iz budžeta Predsjedništva BiH naknade su primali još 28 članova iz šest komisija. Njihove naknade kretale su se između 50 i 300 maraka mjesečno ili jednokratno. Po 300 maraka mjesečno primali su predsjednik i sekretar Komisije za javne nabavke, dok su po 50 maraka jednokratno primili članovi komisija za izbor državnih službenika i primopredaju vozila.
U okviru ministarstava na nivou BiH u toku prošle godine radile su ukupno 33 komisije, savjeta, odbora i druga tijela za čiji su rad isplaćene naknade u iznosu većem od 287.000 maraka.
Rekorder među njima je Ministarstvo pravde BiH koje je za naknade za 81 člana svojih šest radnih tijela isplatilo 204.031 marku. Pored osnovnih komisija za polaganje stručnih i pravosudnih ispita u ovom ministarstvu je formiran i stručni savjet za praćenje, proučavanje i unapređenje sistema izvršenja krivičnih sankcija, koji je okupljao 11 članova. Oni su primali po 200 maraka, dok je predsjednik ovog savjeta dobijao 250 maraka mjesečno.
Ministarstvo civilnih poslova BiH isplatilo je za rad tri komisije sa 28 članova 54.800 maraka, a Ministarstvo bezbjednosti je dalo 15.310 KM naknade za 27 članova u dvije komisije.
Ministarstvo inostranih poslova imalo je prošle godine pet komisija sa ukupno 24 člana kojima je za naknade isplatilo 8.650 maraka. Zanimljivo je da je MIP formiralo nekoliko komisija za popis namještaja, automobila i zaliha materijala, popis informatičke opreme i ostale elektroopreme ili popis novčanih sredstava, potraživanja i obaveza, a svim članovima je isplaćeno od 300 do 550 maraka.
Najviša pojedinačna naknada u ministarstvima iznosila je 1.580 maraka jednokratno za rad u Komisiji za saradnju sa UNESCO-om. Naknade jedino nije isplaćivalo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.
Za naknade nije štedio ni Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH koji je za samo dva radna tijela u kojima je radilo 18 članova isplatio 82.180 maraka. Članovi ovih tijela, Žalbenog vijeća pri Savjetu ministara i Komisije za državnu imovinu, dobijali su po 30 do 50 maraka za samo jedan obrađen predmet.
Ubjedljivo najveće naknade tokom prošle godine primali su članovi Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Tri člana tog tijela primala su čak 3.627 maraka, dok su dva člana dobijala po 1.813 maraka, pa je UIO prošle godine na njih potrošila skoro 160.000 maraka.
U okviru Tužilaštva BiH radi Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije koja okuplja 18 članova. Za njihov rad isplaćeno je prošle godine 48.150 maraka, iako rezultati nisu poznati javnosti.
Poslije izbijanja dužničke krize u Grčkoj u javnost su isplivali bizarni razlozi zbog kojih su radnicima u javnom sektoru isplaćivane naknade. Tako su zaposleni u grčkim željeznicama dobijali naknadu samo za dolazak na posao. Mnogo nisu odmakle ni institucije BiH.
Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH isplaćivao je naknade od po 100 maraka po održanom sastanku ne navodeći da li je bitno da li članovi prisustvuju sastanku. Pored toga VSTS je isplaćivao 100 maraka po dolasku na sastanak za članove radne grupe koji putuju više od 60 kilometara. Ova institucija je prošle godine isplatila 18.250 maraka po osnovu naknada za rad u radnim grupama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.