Izborne komisije ukazuju na niz problema

BANjALUKA - Puna primjena novih uređaja za identifikaciju birača te optičkih skenera, usljed kojih je promijenjen izgled glasačkog listića, iz dana u dan proizvodi nove sumnje i spekulacije, a dugogodišnji rukovodioci izbornih komisija u Srpskoj upozoravaju da iskustva iz 2024. godine ne mogu da budu osnov za tvrdnje da 4. oktobra neće biti većih problema na biralištima.

• Na opštim izborima 4. oktobra u BiH prvi put će u punom kapacitetu biti korišćeni uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i optički skeneri, na više od 5.000 biračkih mjesta.
• Pilot-projekti iz 2024. godine pokazali su prednosti nove tehnologije, ali i brojne tehničke probleme, uključujući očitavanje otiska prsta, probleme sa signalom i transmisijom rezultata.
• Predsjednici pojedinih lokalnih izbornih komisija upozoravaju da obuka kasni, da oprema još nije dostupna na svim mjestima i da iskustva iz pilot-projekta nisu dovoljna za izbore većeg obima.

Deseti po redu opšti izbori u BiH biće sprovedeni po prvi put uz skenere i drugačiji način identifikacije birača na biralištima na način da će, uz lični dokument, biti uzet i otisak, u pravilu, desnog kažiprsta, a tog 4. oktobra na više od 5.000 biračkih mjesta u BiH će biti instalirani i uređaji za biometrijsku identifikaciju, 

Ta oprema je, naime, testirana na određenom uzorku tokom lokalnih izbora 2024, a Centralna izborna komisija (CIK) BiH se sve češće poziva upravo na iskustva sa identifikacijom i skenerima tokom tog izbornog ciklusa, ne negirajući da će izbori biti složeniji. 

- Konačna primjena zasniva se na rezultatima pilot-projekata, analizi uočenih izazova i mjerama kojima se trebaju preventirati i otkloniti – poručeno je, između ostalog, u utorak iz CIK-a. 

Ta Komisija je, naime, na izborima 2024, uz pomoć donacija, sprovela četiri pilot projekta - autentifikacija birača i transmisija rezultata, optički skeneri i prebrojavanje glasačkih listića, biometrijska identifikacija i autentifikacija birača i video-nadzor na biralištima. 

Pilot projekat je sproveden u 24 osnovne izborne jedinice na 456 biračkih mjesta. Iskustva, rezultati i problemi su popisani u Završnom izvještaju sprovedenih pilot projekata uvođenja novih tehnologija u izborni proces BiH i Studiji izvodljivosti za uvođenje specifičnih tehnologija iza kojih je stao CIK. Uz ocjene da su pokazali značajna poboljšanja u autentifikaciji birača, brzini brojanja glasova, smanjenju ručnih grešaka, brzini prenosa rezultata s biračkog mjesta do CIK-a BiH, kao i zaštiti integriteta procesa, ukazano je i na tehničke probleme koji su se pojavili na pojedinim biračkim mjestima. 

Na listi su kratko "rušenje" aplikacije za transmisiju, problem usljed pokrivenosti signalom biračkog mjesta, zagušenja sigurnog tunela, greške u programu pri unosu pojedinačnih glasova, neuspješno očitavanje otiska prsta kod lica starije životne dobi i drugi. 

Optički skeneri sa transmisijom rezultata uspješno su testirani na 143 biračka mjesta u sedam izbornih jedinica (Vogošća, Tuzla, Visoko, Stolac, Novi Grad, Prijedor i Mostar). 

- Od 145 optičkih skenera, 143 su funkcionisala, dok dva skenera nisu bila korištena na dan izbora - jedan zbog tehničkog problema, a drugi zbog pogrešno štsmbiljanih glasačkih listića. Proces glasanja korištenjem optičkih skenera trajao je između 40 i 44,9 sekundi – naveli su.

Predsjednica bijeljinske izborne komisije Dijana Savić Božić podvlači da nije još ni počela obuka članova biračkih odbora te da nemaju skenere, usljed čega ne mogu da ih praktično obučavaju. 

- Jednostavno, nije isto i nije uporedivo pilot projekat i ovo što je pred nema. Način glasanja je drugačiji, drugačiji je izgled glasačkog listića. Možda je razumljivo meni, jer imam više nego dosta iskustva u izborima i profesor sam ustavnog prava, ali običnim biračima i licima koja su članovi biračkih odbora, koja mogu imati samo osnovnu školu, je bila potrebna daleko veća priprema - upozorila je Savić Božić, naglašavajući da se kasni sa izborom članova biračkih odbora jer CIK nije ispoštovao sopstvene rokove koje je utvrdio pred izbore. 

Optički skeneri su, između ostalog, 2024. godine testirani na nekoliko birališta u Novom Gradu. Ljuban Knežević, predsjednik tamošnje Izborne komisije i pravnik, tvrdi da je nova tehnologija uvedena mimo zakona. 

- Ima ta tehnologija svoje prednosti, ali mi idemo u primjenu tog projekta u punom kapacitetu na opštim izborima kao najgoroj mogućoj stvari gdje se glasa za četiri nivoa vlasti. Nisam protiv, ali je prvo trebalo uskladiti propise, jer ove izbore sprovodimo sa novim tehnologijama, ali sve je zasnovano na podzakonskim aktima, odnosno po Pravilniku o sprovođenju izbora. Bojim se da ćemo imati problem sa primjenom novih uređaja jer će i sama obuka biti ubrzana, nedovoljno kvalitetna  - rekao je Knežević za “Glas”. 

Sve zakuvao: Kristijan Šmit

Uvođenje takozvanih modernih uređaja omogućeno je, naime, intervencijom u Izborni zakon BiH i to od strane njemačkog diplomate Kristijana Šmita u vrijeme dok je bio u fotelji visokog predstavnika u BiH. To je uslijedilo nakon što o njima, kao i o drugim izmjenama izbornih pravila, godinama nije postojao konsenzus na domaćoj političkoj sceni. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.