Izbori u Njemačkoj: Tri u jedan za novu budućnost

BERLIN - Njemačka je dobila novog kancelara, Evropa lidera, a predsjednici SAD i Rusije Donald Tramp i Vladimir Putin novog protivnika u rušenju globalističke ere!

Tako rezultate vanrednih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, koji su održani prošlog vikenda, posmatra diplomirani politikolog za međunarodne odnose Vlastimir Vidić, za koje navodi da su bili nikad izazovniji i dramatičniji.

- Rezultati nedjeljnih izbora u Njemačkoj nisu donijeli nikakva spektakularna iznenađenja iako su to mnogi i očekivali. Ankete sprovedene u posljednjih nekoliko mjeseci pokazale su se poprilično tačne. Redoslijed  rezultata je ostao onakav kakav se i predviđao. Uslovnu pobjedu ostvarila je unija CDU/CSU i sa nepotpunih 29 odsto ne može se prikazati kao apsolutna pobjeda. AfD je duplirajući broj glasova od prošle godine sa osvojenih 20,8 odsto dobio legitimitet druge po snazi političke stranke u Njemačkoj i oreol najjače opozicione stranke - kazao je za "Glas" Vidić.

SPD je, naglašava on, dobacio maksimalno.

- Treće mjesto je najbolji rezultat koji je mogao i da ostvari, ako se uzme u obzir katastrofalan pad rejtinga semafor koalicije. Ovako lošim rezultatom torpedovan je prije svega Olaf Šolc, koji sasvim izvjesno, neće učestvovati u pregovorima kada je riječ o novim velikim koalicijama. Veoma sporno je i njegovo neko ministarsko mjesto, a sasvim realno mjesto među poslanicima njemačkog Bundestaga - poručuje Vidić.

Najpoželjniji političar iz SPD za koalicionog partnera, naglašava, svakako je Boris Pistorijus, (SPD-ov dosadašnji ministar odbrane).

- Zeleni su iznenađujuće pozelenjeli i plasirali se na četvrto mjesto, koje im ne garantuje da će i ovaj put biti dio izvršne vlasti. Neuspjeh pokreta BSW da pređe cenzus, Zelene je najvjerovatnije stavio na rezervnu klupu i obezbijedio "samo" utješna mjesta poslanika u  njemačkom parlamentu - dodaje Vidić.

Najveće iznenađenje je, naglašava on, uspjeh stranke Linke, dakle Ljevice kojoj do prije dva mjeseca niko nije davao izgleda da će pored pokreta Sare Vagenkneht preći cenzus.

- Ipak Linke su ne samo prešli cenzus već sa 8,8 odsto ostvarili iznenađujući uspjeh na izborima koji im ipak obezbjeđuje učešće samo u zakonodavnoj opozicionoj strukturi. Dakle, Sara Vagenkneht u foto-finišu ipak nije uspjela, osvojivši samo 4,97 odsto glasova. Nedostajalo je nepunih 14.000 glasova i da se ostvari cenzus za parlament. Pad je uslijedio bukvalno u posljednja dva mjeseca. Ogorčena, nekadašnja radikalna ljevičarka, gospođa Sara Vagenkneht je najavila da će možda tražiti i pokretanje sudskog spora zbog potencijalne krađe glasova - ističe Vidić.

Najveće negativno iznenađenje, naglašava, je katastrofalan rezultat liberala.

- Osvojili su nešto više od četiri odsto glasova. Biće da ih je stigla nečija kletva iz dojučerašnjih koalicionih partnera SPD-a kada je njihov vođa Kristijan Linder zabio nož u leđa Šolcu i srušio semafor vladajuću koaliciju. Pored samih članova FDP, svakako da su žalili i pojedini u CDU, pošto su za koalicionog partnera rado vidjeli njemačke liberale - naglasio je Vidić.

Takođe, navodi i da već iduće sedmice, tačnije od 6. marta, počinju i zvanični pregovori CD/CSU sa SPD-om u vezi sa formiranjem buduće izvršne vlasti.

- Vlada će biti formirana prema riječima Gridriha Merca do Uskrsa, a onda poslije toga ulaze u ring u nimalo povoljnim unutrašnjim okolnostima, a to su posrnula ekonomija, urgentno migranstko pitanje, završetak rata u Ukrajini - ističe Vidić.

Pitanje je, kako navodi, kako vratiti posrnulu njemačku ekonomiju u uslovima gubitka jeftinih energenata i povoljnih sirovina iz Rusije i bivše Ukrajine, kao i gubitka ruskog tržišta za plasman svojih skupih proizvoda, a prije svega gubitak konkurentske trke sa grandioznom kineskom privredom.

- Uz sve te okolnosti, nad budućom Njemačkom vladom i kancelarom Fridrihom Mercom nadvio se i taman oblak iz pravca SAD i potpuna promjena strateške politike, kako uvođenjem carinskih barijera za proizvode iz inostranstva pa tako i EU, a onda i veleokretom u pogledu pitanja okončanja rata u Ukrajini, potencirajući ulogu i značaj zvanične Moskve i Vladimira Putina - poručio je Vidić.

Biće zanimljivo, navodi, posmatrati kako će se odvijati borba u međunarodnom ringu između predvodnika suverenističke političke i ekonomske filozofije Donalda Trampa i novog evropskog lidera, posljednjeg Mohikanca u odbrani  globalističkog i neoliberalnog pogleda na svijet.

- Da li će Tramp prepustiti Balkan Mercu (Nijemcima), pitanje je čije ćemo odgovore saznati veoma brzo. Ukoliko takozvani visoki predstavnik uskoro spakuje kofere i vrati se biće jasno o čemu se radi - zaključio je Vidić.

Izlaznost

Vlastimir Vidić navodi i da je ono što ostaje karakteristika ovih saveznih izbora rekordna izlaznost birača.

- Čak 84 odsto njih je što putem direktnog izlaska na birališta, što slanjem pošte ili glasanjem u odsustvu željelo da pošalje poruku da, kao rijetko kad do sada, žele da odlučuju o svojoj sudbini aktivnim učešćem na izborima - poručio je Vidić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.