Itan S. Berger: Haškom arhivu mjesto u UN

Mislim da bi najbolje mjesto za pohranjivanje originalne haške dokumentacije bile Ujedinjene nacije ili Hag. Kada bi arhiva bila smještena u zemlji u kojoj su počinjeni zločini te vrste, to bi moglo da bude iskorišćeno kao sredstvo politizacije.

Ovo je u intervjuu za “Glas Srpske” rekao profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Džordžtaun Itan S. Berger.

* GLAS: Kako komentarišete to da mnogi analitičari i političari upućuju zamjerke na rad Haškog tribunala?

BERGER: Analitičari i političari bi se više trebali pozabaviti značajem koji pojedinačni slučajevi sa sobom nose.   Sa žaljenjem se može konstatovati da se prečesto držimo okvira Konvencije o genocidu Ujedinjenih nacija. Međutim, počinjeni su užasni ratni zločini koji ne potpadaju pod definiciju genocida, a čiji počinioci bi trebalo da budu kažnjeni. Cilj Haškog tribunala je privođenje ratnih zločinaca pravdi, ali ono što je očito, jeste da su rezultati spori i nezadovoljavajući.

* GLAS: Brojne su kontroverze o transferu arhive Tribunala. Gdje bi ona trebalo da bude smještena i da li postoji mogućnost njene zloupotrebe?

BERGER: Najžalosnije je kada arhivska građa koja se tiče ratnih zločina postane predmet politizacije. Mislim da bi najbolje mjesto za pohranjivanje originalne dokumentacije bilo mjesto poput Ujedinjenih nacija ili Haga. Kada bi arhiv bio smješten u zemlji u kojoj su počinjeni zločini te vrste, to bi moglo da bude iskorišćeno kao sredstvo politizacije.

* GLAS: Prema Statutu Tribunala, svi procesi trebalo bi u 2008. godini da budu prebačeni na nacionalne sudove, a Tribunal bi trebalo da bude zatvoren do 2010. godine. Da li je riječ o povredama Statuta?

BERGER: Iako Tribunal nalazi opravdanje za transfer svih svojih slučajeva nacionalnim sudovima, smatram da je takva odluka pogrešna. Ukoliko se imaju u vidu blage kazne koje su njemački sudovi po završetku Drugog svjetskog rata određivali pripadnicima nacističkog režima, jasno je da nacionalni sudovi nisu spremni da procesuiraju ratne zločine.

* GLAS: Podržavate li rusku inicijativu za zatvaranje Tribunala?

BERGER: Veoma sam razočaran tom inicijativom jer Rusi, koji su veoma propatili zbog nacističkih i Staljinovih zločina, ratne zločine sada vide kao sredstvo za ostvarenje vlastitih političkih ciljeva. Mislim da većina ruskog naroda ne podržava tu inicijativu.

* GLAS: Kako komentarišete hapšenje Radovana Karadžića?

BERGER: Čudim se što je Karadžić toliko dugo vremena bio “u bjekstvu”. To ne bi bilo moguće bez umiješanosti kako predstavnika vlasti, tako i individualnih pomagača. Ne vjerujem da bi on bio uhvaćen da srpski narod nije izabrao Borisa Tadića za predsjednika. Uvjeren sam da je budućnost Srbije u Evropskoj uniji, a srpski narod je na posljednjim izborima tu želju iskazao.

* GLAS: Kako to da je Milivoj Ašner, koji je sprovodio rasne zakone NDH i koji je kriv za ubistva Srba, Jevreja i Roma, i dalje slobodan, i to u Austriji?

BERGER: Na nesreću, zbog hladnog rata, Austrija nikada nije morala da se suoči sa vlastitom prošlošću. Ona samu sebe smatra “Hitlerovom prvom žrtvom”, mada su upravo Austrijanci činili većinu među stražarima u koncentracionim logorima. Nadam se da će Ašner biti priveden licu pravde.

 Biografija

Itan S. Berger je gostujući profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Džordžtaun. Pravnom praksom se bavi već 18 godina, a uža specijalnost su mu pravna i politička pitanja u Rusiji i Bjelorusiji, međunarodni privredni kriminal, profesionalna odgovornost i povreda pravnog sistema.

Trenutno je angažovan kao direktor projekta u Centru za međunarodni kriminal i korupciju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.