Foto: Istina o zločinu u Dobrovoljačkoj mora da preživi
Sarajevo - Paljenjem svijeća i polaganjem bijelih ruža u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u petak je obilježena 21 godina od napada na kolonu JNA u kojem su pripadnici Armije RBiH, "Zelenih beretki" i Teritorijalne odbrane ubili 42 vojnika, 71 ranili, a 207 zarobili.
Kao i ranijih godina, porodice ubijenih i delegaciju iz Republike Srpske u Sarajevu su dočekale ratne zastave RBiH, a okupljeni u blizini mjesta zločina skandirali su dijelove ratne himne "Jedna si jedina". Kolonu, koja je stigla iz Miljevića i uz muk prošetala bivšom Dobrovoljačkom, praćena jakim policijskim obezbjeđenjem, s druge strane Miljacke kod mosta Drvenija dočekali su pripadnici "Zelenih beretki". Incidenata nije bilo.
Bivši poručnik JNA Željko Pantelić poslije 21 godinu prvi put je došao u Dobrovoljačku, zapalio svijeće i položio ruže u sjećanje na svoje pobijene kolege. Vidno potresen, drhtavim glasom, kazao je da sjećanja sama naviru.
- Teško mi je kada se sjetim koliko je vojnika i mojih drugova 2. i 3. maja pobijeno i ranjeno na ovom mjestu. Da je ovakvo obezbjeđenje bilo prije 21 godinu kao što je danas, zločin se sigurno ne bi dogodio - rekao je Pantelić, koji je u napadu 2. maja ranjen.
Poslije zbrinjavanja u bolnici "Koševo" odvezen je na barikade, gdje je maltretiran i pretučen.
- Vozili su me u neku stanicu, tamo su me vezali za stub i maltretirali, izvodili su me na strijeljanje. Stavili su me uza zid i pucali. Obje bubne opne su mi pukle. Poslije toga su me vratili u fiskulturnu dvoranu sa ostalima, gdje su ponovo došli drugi i maltretirali me - ispričao je Pantelić i dodao da je dva puta davao iskaz i da je ponižavajuće što je istraga o zločinu obustavljena i pored tolikih dokaza.
Njegov kolega Krstan Rakić kaže da su mnoge njegove kolege ubijene u napadu Armije RBiH, ali da se sada pokušava predstaviti da su vojnici JNA bili napadači.
Mihailo Babović, koji je bio vozač u vojnoj bolnici, jedini je preživjeli od svojih 18 kolega.
- Tog 2. maja pošao sam iz vojne bolnice u Dom armije sanitetskim vozilom da izvučem ranjenike. Dočekali su kolonu na Skenderiji i sve su pobili. Legao sam ispod vozila, a zatim puzao prema tramvaju koji je gorio i došao do Miljacke. Tako sam izvukao živu glavu - rekao je on.
Bogdana Tomović se pita zašto ni 21 godinu poslije ubistva njenog sina Zdravka ne može proći cijelom Dobrovoljačkom. Gordana Gvozdenović, koja je u Dobrovoljačkoj izgubila brata Obrada, ističe da ni danas ne mogu doći na mjesto gdje je on ubijen.
Šef Kluba srpskih delegata u Domu naroda BiH Staša Košarac kaže da su predstavnici RS pisali Tužilaštvu i pitali šta je sa "slučajem Dobrovoljačka", ali da nikada nisu dobili odgovor.
- Ko danas vjeruje tom Tužilaštvu koje radi pod muzikom Valentina Incka i pleše svoj ples. Zašto ćuti gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić, koji je bio član Predsjedništva RBiH? On bi mogao mnogo toga da kaže o tome šta se dešavalo - kaže Košarac.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić rekao je da su 2. i 3. maj 1992. godine bili spirala koja je ubrzala rat u BiH.
- Za dva dana ubijena su 42 čovjeka, od kojih 32 Srbina, šest Hrvata i po dva Albanca i muslimana. Nema dileme da je počinjen zločin. Zarobljeno je 215 vojnika i oficira, a 71 je ranjen. Zašto su zadržavani? Zašto nisu pušteni? Postojao je dogovor da se kolona JNA na miran način izvuče iz Sarajeva. Sarajevo nije bilo napadnuto - kazao je Đokić dodavši da se nastoji stvoriti stereotip o početku rata.
- U Sarajevu se pokušava obilježiti dan odbrane Sarajeva. Od koga se to branilo? - upitao je Đokić.
Naglasio je da u RS ne postoji povjerenje u pravosudne institucije BiH, koje se prema zločinu u Dobrovoljačkoj odnose kao da su vojnici JNA ubijali sami sebe.
- Mora se istrajati da se skine paučina sa očiju pravosudnih organa i da se oni koji su činili zločine suoče sa istinom. Ako Sud i Tužilaštvo BiH neće da procesuiraju zločine koji su nesporni, onda će to raditi RS. Nečuveno je da se obustavi istraga protiv 14 ljudi, koji su bili organizatori i izvršioci zločina i da oni danas slobodno šetaju - rekao je Đokić.
Kolona iz Dobrovoljačke uputila se ka Miljevićima, gdje su na Spomen-krstu na Vojničkom groblju položeni vijenci i zapaljene svijeće.
Iako postoje audio-snimci na kojima se čuju komande za napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, koje izdaju ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić i komandant Teritorijalne odbrane Zaim Backović, tužilac Tužilaštva BiH Džud Romano je 17. januara 2012. godine poslije tri godine obustavio istragu protiv 14 osumnjičenih. MUP RS je uložio prigovor na tu odluku, ali iz Tužilaštva još nema odgovora.
Ratni komandant bataljona Vojne policije Dževad Topić rekao je da predstavnici iz RS "šire mržnju, netrpeljivost i gnusne laži".
- Ko je granatirao Sarajevo? Jesmo mi sami sebe granatirali? Đokić mora znati da je 2. maja počela opsada Sarajeva. Da tada nismo pružili otpor, desila bi nam se Bijeljina i oni bi se ušetali u grad. Zločini u Bijeljini su se desili mjesec prije napada na Sarajevo. Zašto se Đokić ne pita ko je tamo napadao ljude? - kazao je Topić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.