Intervju: Zoran Mastilo, direktor Fonda PIO RS

Sud u Mostaru podlegao političkim pritiscima moćnika iz Federacije BiH. Fondu PIO Federacije prijetio bankrot, jer smo tražili povrat više od 150 miliona maraka, kao i da iz kase našeg fonda "isključimo" oko 38 hiljada penzionera

ZA SAMO osam mjeseci, od kada je preuzeo funkciju direktora Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja Srpske, doktor ekonomskih nauka Zoran Mastilo, uspio je da se, u velikoj mjeri, izbori sa teškim bremenom nasljeđa ove institucije, koje je detaljno opisano u negativnim izvještajima glavne revizije. Mastilo i njegov menadžment zaslužni su što je isplatni koeficijent, od momenta usklađivanja penzija u martu ove godine porastao sa 0,77 na 0,90, po kome će biti isplaćivana novembarska penzija. Od kada je republički Fonda PIO dobio novo rukovodstvo, prosječna penzija u Srpskoj porasla je za više od 20 odsto, a učešće prosječne penzije u prosječnoj plati povećano je sa 37,2 na 41,62 odsto. Prosječne penzije koje su ostvarene po osnovu punog radnog staža, koji iznosi 40 godina, za 24.614 korisnika, danas iznose 399,78 maraka. Treba napomenuti da su navedene cifre ostvarene uprkos neprekidnom povećanju broja penzionera, koji je u oktobru iznosio 201.176 korisnika, što je u odnosu na početak godine više za 7.319 uživalaca. ? Isplatom novembarske penzije po koeficijentu 0,90 biće nastavljen kontinuirani rast penzija u Srpskoj. Možete li da obradujete penzionere i reći kada će penzije dostići famozni koeficijent jedan? - Činjenica je da je prosječna penzija porasla sa 211 na 250 maraka, što je više od 20 odsto. To je najveći porast penzija u jednoj fiskalnoj godini, ali i najveći od kada je Fond osnovan, tačnije 1992. godine. Do kraja ove godine očekujemo još jedan rast penzija. Ne mogu procijeniti koliki će on biti, ali nećemo ostati na sadašnjem koeficijentu od 0,90. Nedostajuća sredstva za koeficijent jedan, na mjesečnom nivou su, u ovom trenutku, šest miliona maraka. Vidjećemo kakav će biti Prijedlog budžeta za 2008. godinu i kolika će sredstva biti planirana za Fond PIO. Za prošlu godinu u budžetu je izdvojeno 150 miliona, i po rebalansu dva miliona, što obezbjeđuje ovaj nivo penzija. Takođe, novom organizacijom sam predvidio sektor koji će se baviti kontrolom, naplatom i prikupljanjem prihoda i očekujem od naših ljudi iz Fonda da preventivnim djelovanjem i razgovorom sa osiguranicima i poslodavcima natjeraju ih da plaćaju ono što moraju. Nažalost, mi nemamo kontrolne mehanizme i institute prinudne naplate, koji su u rukama Poreske uprave i drugih kontrolnih organa. Međutim, od kada sam došao na čelo Fonda sa mojim menadžmentom radim na obezbjeđenju što većih sredstava za isplatu penzija. To je težak i ogroman posao. A medijskom kampanjom, sa republičkom Vladom i njenim kontrolnim organima, obezbijedili smo više novca po osnovu uplate doprinosa i za taj nivo povećali penzije. ? Isplatni koeficijent bio bi povećan i da je Fond PIO dobio tužbu u Mostaru. Mnogi u Srpskoj smatraju da je pravda u ovom slučaju zaobiđena i da je presuda u korist federalnog fonda zapravo politička. - Očekivali smo da će sud u Mostaru suditi po zakonu i da će uvažiti argumente koje smo naveli u tužbi i presuditi u korist Fonda PIO Srpske. Nažalost, taj sud je podlegao političkim pritiscima moćnika iz Federacije BiH. Ne osjećamo se odgovornim jer smo dali maksimum, ali nije moguće protiv politike. Fondu PIO/MIO prijetio je bankrot, jer smo tražili povrat više od 150 miliona maraka, kao i da iz kase fonda PIO isključimo oko 38 hiljada penzionera, koji bi bili isplaćivani iz fonda komšijskog entiteta, što na mjesečnom nivou iznosi više od šest miliona maraka. Zbog prijetnji bankrotom Fond PIO/MIO je djelovao pod okriljem politike, a olakšavajuća okolnost mu je bila što je sud u Mostaru lokalni sud, pa na njega politika lakše može da utiče. Na dan kada je trebalo da bude objavljena presuda u sudu je bio direktor federalnog fonda i pojedini politički moćnici, koji su zaustavili saopštavanje odluke suda i naveče sjeli i izdiktirali sudiji sadržaj presude, koja je objavljena sa danom zakašnjenja. ? Šta ćete preduzeti? - Fond PIO je imenovao komisiju koja će izanalizirati presudu i ne samo da ćemo uložiti žalbu nego sagledati i eventualne propuste u tužbi i pokušati stvar podići na veći nivo, a za to imamo veliku pomoć nadležnog ministarstva i Vlade Srpske. Neće to biti lak ni kratkotrajan proces, ali nećemo odustati. Penzionerima koji su predmet spora, odnosno na transferu, isplaćivaćemo penziju sve dok njihovo pravo ne riješimo na drugačiji način. ? Fond PIO je početkom oktobra pokrenuo proces registracije kojem podliježu svi korisnici penzijskog i invalidskog osiguranja u Srpskoj i on će trajati do kraja decembra. Kakav je odziv penzionera i da li će biti produženja roka? - To je lično moj projekat koji sam predložio saradnicima i kome je Upravni odbor dao "zeleno svjetlo". Zadovoljan sam kako se proces odvija na terenu. Filijale su ovaj posao shvatile ozbiljno i već se registrovalo oko 70 odsto korisnika prava, što je zaista impozantan rezultat. Fond PIO želi putem registracije da dođe do tačne baze podataka o korisnicima prava na penziju. Svaki penzioner će dobiti svoj identifikacioni broj, čime će se poboljšati efikasnost Fonda i obezbijediti brži i lakši pristup penzionera informacijama iz Fonda. Osim toga, putem registracije ispoštovaćemo i preporuku koju je Glavna služba za reviziju dala u revizijskom izvještaju iz 2003. godine koji je bio u toj mjeri katastrofalan, da je Boško Čeko rekao da više nikad neće ući u Fond PIO, jer se tamo ništa ne radi po propisima. Preporuka se odnosi na to da se od svakog penzionera pribavi pismena saglasnost na izdvajanje članarine za Udruženje penzionera Srpske. Svima onima koji potpišu da su članovi naše službe će i dalje obustavljati sredstava za članarinu i prebacivati na račun republičkog Udruženja penzionera. ? Bilo je mnogo problema oko upravljanja akcijama Fonda PIO. Na koji način su oni prevaziđeni? - Do mog dolaska, sektor koji je u Fondu upravljao akcijama, postojao je samo formalno i nije imao nikakvu aktivnost. S druge strane, portfelj Fonda je bio zaista veliki, knjigovodstvena vrijednost mu je bila oko 500 miliona maraka, a tržišna negdje oko milijardu. Imali smo ambiciju da razvijemo ovaj sektor, međutim, kada je Vlada Srpske formirala radnu grupu i tim za reformu odlučila je da oni imaju zadatak da urede ovu oblast u smislu upravljanja akcijama Fonda. Smatramo da je to imovina Fonda PIO i da treba da ostane u Fondu, može da se formira i posebno društvo, ali da većinski paket u odlučivanju ima Fond. Mislim da smo približili stavove sa radnom grupom i Vlada je utvrdila Zakon o penziono rezervnom investicionom fondu koji će imati zadatak da okupi portfelj i formira društvo za upravljanje tim potrfeljom. Očekujem da će to biti najbolje zakonsko rješenje i da će izroditi dobre finansijske efekte, posebno za saniranje deficita u prvom stubu, odnosno za poboljšanje materijalnog položaja penzionera u Srpskoj. ? Srpskoj predstoji reforma penzionog sistema. Premijer Milorad Dodik najavio je da će za ovu svrhu biti izdvojeno 200 miliona maraka. Kakva su Vaša očekivanja? - Ne treba posebno naglašavati koliko je reforma penzijskog sistema važna za Srpsku. Vlada je već formirala radnu grupu koja radi na strategiji reforme. Sam Fond ne nosi taj teret, ali će kao servis Vlade dati podršku ovoj reformi. Kakva će ona biti ne mogu sada reći, ali mislim da je ova radna grupa na dobrom putu i da će reforma dati dobre konačne efekte u smislu sigurnijeg i boljeg položaja budućih penzionera u Republici Srpskoj. Maja RADETIĆ Efikasniji rad ? Fond PIO ste zatekli u lošem stanju, a koliko je ono bilo katastrofalno svjedoče i revizorski izvještaji. Šta sve preduzimate da bi se ova institucija "digla na noge"? - U Fondu PIO Srpske odvijaju se mnoge aktivnosti, užurbano se radi na više projektnih zadataka koji imaju za cilj da poboljšaju efikasnost rada. Razmišljamo o automatizaciji rješenja za penziju i skraćivanje roka za njegovo dobijanje, tako da se rješenje ne čeka mjesecima, nego jedan dan. Donijeli smo i novi Pravilnik o radu, jer je sistem koji smo naslijedili neproduktivan, a neki poslovi su postali kočnica funkcionisanja fonda. Uveli smo ocjenjivanje zaposlenih i sistem (de)stimulacije. Formirali smo i poseban sektor za imovinske poslove i sudske sporove, koji treba da popiše svu imovinu Fonda, da znamo čime raspolažemo i da tu imovinu, konačno, uknjižimo u naše poslovne knjige.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.