Intervju: Stanislav Čađo, ministar unutrašnjih poslova

Ministarstvo unutrašnjih poslova i policija Srpske su u više navrata samostalno, ili u saradnji sa drugim bezbjednosnim strukturama, razbili nekoliko organizovanih kriminalnih grupa. Dakle, nema govora o jačanju organizovanog kriminala, izričit Stanislav Čađo

Republičko Ministarstvo unutrašnjih poslova, u čijem sastavu je policija Srpske, poput ostalih bezbjednosnih organa u savremenom svijetu, doživljava određene promjene po sadržaju i ulozi koju imaju u društvu. Ako je naše opredjeljenje da idemo prema Evropi, jasno je da moramo biti spremni da odgovorimo na izazove i usaglasimo se sa evropskim standardima. Ovim riječima, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Stanislav Čađo je u intervjuu za "Glas Srpske" objasnio namjere ovog republičkog organa da zauzme svoje mjesto u evropskim i strukturama BiH. ? Da li će aktuelna reforma policije u BiH marginalizovati ulogu Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske? - Marginalizovati je sigurno neće. Mostarskom deklaracijom je definisan obim promjena za koje je usaglašen politički okvir. Na tome su, ovih dana, upravo počele aktivnosti i nije primjereno da o tome sada govorim. Ono što znam, i što mogu reći, jeste da su republičko Ministarstvo unutrašnjih poslova i policija Srpske kategorije koje se ne mogu dovoditi u pitanje. Naše opredjeljenje je da se usaglasimo sa evropskim standardima, i to je u redu. Međutim, to ne znači da se moramo odreći Ministarstva i policije. Hoćemo samo logična i sigurna rješenja, a ne ona koja bi prouzrokovala probleme i dovela do još veće nesigurnosti. Dakle, samo ono što je urađeno kao u drugim zemljama, sličnim našoj, jer je dalo rezultate. Previše je eksperimenata u ovoj zemlji. Da bi to zaživjelo mora biti prihvaćeno, prije svega od javnosti i građana. Javnost je do sada na brojne načine iznijela svoj stav. Tu nema nikakvih dilema. ? Kako ocjenjujete bezbjednosnu situaciju u Srpskoj posmatrajući je u svjetlu nedavnih podmetanja eksplozivnih naprava ispod automobila u Banjoj Luci i Brčkom? - Ukupna bezbjednosna situacija zavisi od niza faktora. Posmatrajući opšte pokazatelje, oni govore da je bezbjednost zadovoljavajuća i da brojni elementi, koji jesu činjenice, ukazuju na to da se situacija poboljšava. Poredimo li je sa nekim drugim sredinama, ona je dosta dobra. Po mnogo čemu, iznad prosjeka. Bezbjednosnu situaciju, dobru ili lošu, čini i subjektivni osjećaj građana. Tim je i obaveza više i poseban ispit policije Srpske da ubistvo Banjolučanina Milana Vukelića razriješe što je prije moguće. Nas zanimaju nalogodavci i izvršioci. Riječ je o ubicama, i tu nema nikakvih izuzetaka. Loše je što pojedini krugovi ovaj nemili događaj žele da iskoriste i ostvare neki svoj interes. Najbolji odgovor svima je rješenje pitanja ko su ubice. Policija Republike Srpske daće odgovor na to pitanje, uprkos svim problemima koji prate ovaj slučaj. ? Jesu li kriminalni krugovi u Republici Srpskoj toliko ojačali kada ubijaju ljude na krajnje bezobziran i drzak način, podmetanjem eksplozivnih naprava ispod automobila? - Nisu ojačali, već sasvim suprotno. To govori o njihovoj panici. Sistem u Republici Srpskoj se u svakom pogledu poboljšava, kriminalcima se sužavaju načini da svoje interese ostvaruju. Možda je i to jedan od razloga zašto pribjegavaju ovako ekstremnom aktu. Posljednjih godina, republičko Ministarstvo unutrašnjih poslova i policija Srpske su u više navrata samostalno, ili u saradnji sa drugim bezbjednosnim strukturama, razbili nekoliko organizovanih kriminalnih grupa. Dakle, nema govora o jačanju organizovanog kriminala. Osnivanje posebne jedinice u okviru našeg Ministarstva i rezultati njenog rada najbolja su poruka kriminalcima, ali i javnosti da sa zločinom i zločincima nema kompromisa. Niko nema iluzije da će se ta borba završiti za nekoliko mjeseci ili za godinu, dvije. Ali, jedno je sasvim jasno, bezbjednosne republičke strukture biće uporne u suzbijanju svih oblika kriminala. ? Da li su ovi nemili događaji narušili ugled Policije Srpske i dali povoda "jastrebovima" iz Federacije BiH da pojačaju pritisak za ukidanje republičkog Ministarstva unutrašnjih poslova? - Svaki ovakav ili sličan ekstremni kriminalni akt može nekome da posluži da napada ugled republičkog Ministarstva unutrašnjih poslova. Međutim, onaj ko hoće da bude objektivan, može potvrditi samo jedno - policija Srpske je kvalitetan i dobro organizovan bezbjednosni organ koji postiže dobre rezultate i nastoji biti još bolja. Pokrenuli smo veliki posao s ciljem eliminisanja korupcije i sličnih pojava u našim redovima. U tom smislu je urađen respektabilan program i on se trenutno sprovodi, odnosno već daje rezultate. Nećemo stati, već ćemo biti uporni i istrajni. ? Kakvi su rezultati programa sprečavanja korupcije u redovima policije Srpske? - Program je zamišljen tako da spriječi korupciju u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srpske i stvori antikorupcijsku kulturu kod svih pripadnika policije, uključujući i druge zaposlene u ovom Ministarstvu. Predvidjeli smo blizu 120 mehanizama sa sprečavanje korupcije kao što je upoznavanje pripadnika sa programom i štetnosti korupcije, uključivanje lokalnih medija, nevladinih organizacija i drugih subjekata u društvu, ohrabrivanje građana da prijavljuju korupciju posredstvom "vruće linije", unapređenjem unutrašnjeg postupka sprečavanja korupcije. Trenutno obilazimo sve Centre javne bezbjednosti s ciljem kontrole sprovođenja programa. Posebno nastojimo da istražimo uzročnike korupcije u policiji, kako bi stvorili mehanizme kojima bi je spriječili. Od početka sprovođenja ovog programa suspendovano je 66 radnika Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, a protiv blizu 200 njih su pokrenuti različiti postupci: od disciplinskih do podnošenja prekršajnih prijava. Program traje šest mjeseci i trajaće onoliko dugo dok se ne iskorijeni korupcija u našim redovima. ? Nagovještavaju li nedavne posjete delegacije češke policije i Ujedinjenih nacija za borbu protiv terorizma da BiH ima ozbiljnih problema sa radikalnim terorističkim grupama te drugim vidovima organizovanog kriminala? - Naravno da ti problemi postoje. Neko ih može negirati zbog trenutnih interesa, ali mora biti svjestan da svako propuštanje aktivnosti ili odlaganje koraka usmjerenih prema borbi protiv terorizma, probleme može učiniti još većim. Sve ostalo je politikanstvo, može se reći i saučesništvo. Sa ovim delegacijama razgovaralo se o mnogim pitanjima. Ali, sasvim je jasno da je potencijalna opasnost od terorizma dovoljno veliki problem i upozoravajući faktor da se tome mora ozbiljno pristupiti, a ne govoriti da ga nema. Činjenice govore da ovdje mnogo toga ukazuje na realnu opasnost od terorizma. Mi smo, na svu sreću, bili zaštićeni od bilo kakvih akata terorizma, mada podmetanje eksplozivnih naprava ispod automobila ili stambenih objekata smatram terorističkim činom. Nesporne su činjenice da su za vrijeme i poslije rata u BiH bili problemi sa ljudima koji su pripadali ekstremnim terorističkim grupama poput "Al-Kaide". Ako znamo da je u poslijeratnom periodu bilo određenih kontakata pojedinaca i grupa sa ekstremnim terorističkim grupama, jasno je da ovom problemu treba pridavati pažnju. ? Koliko je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srpske podnijelo prijava za ratne zločine počinjene nad Srbima za vrijeme proteklog rata u BiH? - Već duže vrijeme postoji Tim za istraživanje ratnih zločina Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske. Lani su njegovi operativci usmjerili veću pažnju u Centrima javne bezbjednosti, jer je tu veći prostor i mogućnost za njihov rad, što se pokazalo dobrom procjenom. Ministarstvo je do sada ukupno obradilo 681 predmet u vezi sa ratnim zločinima, a podnesene su prijave protiv 6.644 lica. Od navedenog broja, za posljednje tri godine, procesuirano je 120 predmeta, od čega u 2005. godini 37, u prošloj 56, a tokom ove godine 27 izvještaja. Svi predmeti koji su obrađeni u posljednje tri godine dostavljeni su Tužilaštvu BiH. Od navedenog broja, veoma mali broj je riješen, a isto je tako mali broj u kojima su podignute optužnice, tako da se može smatrati da je skoro 90 odsto predmeta u fazi istrage Tužilaštva. ? Srpskoj se stalno stavljalo na teret da ne ulaže dovoljno napora kako bi uhapsila osumnjičene za ratne zločine. Kakav je Vaš stav o tome? - Ministarstvo unutrašnjih poslova Srpske ima svoju ulogu i zakonom jasno definisane obaveze koje ispunjava kada su u pitanju haški osumnjičenici. U tom kontekstu sarađujemo sa Tužilaštvom u Hagu i sa bezbjednosnim strukturama u BiH i u susjednim zemljama. Svjedoci smo da tokom ove godine nije bilo nijedne primjedbe na račun Ministarstva, što znači da ispunjavamo svoju ulogu. Nemamo saznanja da se neko sa haške liste nalazi u zoni odgovornosti ovog ministarstva, jer da imamo, postupali bi na jedan jedini mogući način, koji je svakome jasan. Naravno, dio naših aktivnosti odnosi se na pritisak na mreže podrške tim licima, i nemamo namjeru da imamo bilo kakav drugi pristup. Republičko Ministarstvo unutrašnjih poslova će odgovoriti i tom, kao i ostalim zadacima, ma koliko oni teški bili. Perica PEĆANAC Snimila S. ILIĆ BANKE ? U posljednjih 20 dana dogodile su se tri pljačke poslovnica banaka u Banjoj Luci. Da li se preduzimaju potrebne mjere zaštite kako bi se stalo u kraj p ljačkašima? - Ne mogu procjenjivati da li je stepen zaštite koje preduzimaju banke dovoljan. Nije ni naša obaveza da obezbjeđujemo sve banke, ali je zajednička odgovornost policije Srpske i banaka u širem smislu. Tu je i pitanje sankcionisanja takvih djela i izricanja odgovarajućih sankcija. Nismo mi ni po tome određeni specifikum uzme li se u obzir naše okruženje. Naravno da ovo podrazumijeva da policija i banke, i svi koji mogu doprinijeti tome, sjednu i razgovaraju o tome šta je moguće preduzeti kako bi se takve pojave spriječile. Činjenica je i to da banke imaju svoje poslovnice u potpuno neadekvatnim objektima iz više razloga. To je, međutim, tržišna utakmica. Banke imaju ambicije i trebaju da budu svjesne rizika koji to nosi. Kada je riječ o policiji, veliki broj djela je otkriven, ali je simptomatično da se radi o oružanim pljačkama ili o onima u kojima se odnese mala svota novca. Potrebno je obratiti veću pažnju na ono što se dešava, zbog čega ćemo inicirati određene sastanke sa službama koje obezbjeđuju banke, ali i sa predstavnicima banaka, kako bi poboljšali situaciju. PLATE ? Šta će Zakon o platama, ako bude donesen, značiti pripadnicima republičkog Ministarstva unutrašnjih poslova? - Zakon o platama je veoma važan pokazatelj da Vlada Srpske ima namjeru da riješi socijalne probleme i da je opredijeljena da učini sve što je realno moguće kako bi se standard pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova i policije poboljšao. Tokom prošle i ove godine plate naših radnika su povećane dva puta, i u odnosu na 2005. godinu, veće su za oko 30 odsto. Sa primjenom ovog zakona, plate će u odnosu na 2005. godinu, biti povećane za 72 odsto. Primjera radi, plata policajca na kraju 2005. godine iznosila je 477, a sa primjenom ovog zakona iznosiće 800 maraka, uvećana za minuli rad, ili inspektora, čija je plata tada bila 812, a sada bi iznosila 1.400 maraka. Važno je naglasiti da je, prilikom definisanja Zakona o platama, ostvaren dijalog sa granskim sindikatom i da su uvažene njihove primjedbe, posebno one koje su se odnosile na raspodjelu u vezi sa raspoloživim novcem, što je dovelo do omjera koji imamo u zakonu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.