Intervju: Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH

U nekoliko navrata do sada pokazalo se da se domaći političari mogu dogovoriti oko krupnih pitanja, ali da to postaje nešto teže kada arbitriraju međunarodni predstavnici, istakao Radmanović

BEZ obzira na često podijeljena i oprečna mišljenja članova Predsjedništva o mnogim političkim pitanjima, i dalje tvrdim da ono može uspješno da funkcioniše, pod uslovom da se drži svojih ustavnih nadležnosti i ovlašćenja, ocijenio je u razgovoru za "Glas Srpske" član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović. Na pitanje da li se mogu očekivati krupnije promjene u radu Predsjedništva, od kada je dužnost predsjedavajućeg preuzeo Željko Komšić, Radmanović je odgovorio da ne vjeruje da će biti ikakvih bitnijih promjena. - Ovo tim prije što predsjedavajući nema ništa veća ustavna ovlašćenja u odlučivanju od druga dva člana ovog kolektivnog organa. Istina, on je prvi na udaru, ima pravo da prvi govori prilikom kontakata sa međunarodnim i domaćim zvaničnicima, da prima delegacije... Ali ono što je bitno je to da predsjedavajući ne može suštinski da promijeni rad Predsjedništva. Pogotovo on to ne može da učini kada je u pitanju donošenje odluka, jer o njima odlučuju sva tri člana ravnopravno - istakao je naš sagovornik. ? Da li se u Predsjedništvu, dok ste Vi predsjedavali, izbjegavala rasprava o nekim osjetljivim pitanjima, a koja bi sad mogla da se nađu na dnevnom redu? - Nekoliko puta čuo sam mišljenje da sam, kao predsjedavajući Predsjedništva, neke stvari "gurao pod tepih" i da bi sad one mogle da isplivaju na površinu i da se nađu na dnevnom redu sjednica Predsjedništva. Moram naglasiti da to nije tačno. Tačno je samo to, da sam, dok sam bio predsjedavajući, pokušavao da izbjegnem raspravu o političkim pitanjima, oko kojih se sukobljavaju političari u BiH, pa i članove Predsjedništva. Ali to nisu bila pitanja koja se tiču ustavne nadležnosti Predsjedništva BiH. Za osam mjeseci, koliko sam predsjedavao Predsjedništvom BiH, raspravili smo oko 300 tačaka dnevnog reda, a samo u dva slučaja zabilježeno je preglasavanje. Ubijeđen sam da se tako može raditi i ubuduće, pogotovo što se članovi Predsjedništva manje-više slažu oko krupnih pitanja, koja su od interesa za BiH. Međutim, kada započne rasprava o dnevnopolitičkim pitanjima, razlike postanu očigledne i prirodno je da se ne slažemo. Ali, ta pitanja nisu u ustavnoj nadležnosti Predsjedništva i mislim da se ono njima ne treba ni baviti. ? Na početku 2007. godine tvrdili ste da će ona po mnogo čemu biti prelomna godina za BiH. Teško je povjerovati da će se vaša predviđanja obistiniti, s obzirom na to da se mnogi procesi u zemlji i regionu ne odvijaju željenom dinamikom... - Da, rekao sam to. Ali i političari imaju pravo da koriguju svoje mišljenje i priznaju da nisu bili u pravu. Iako 2007. godina još nije istekla, čini mi se da je ostalo malo vremena da bi se moja očekivanja obistinila. Kad sam to izjavio da će ova godina po mnogo čemu biti prelomna, mislio sam prvenstveno na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što bi bio krupan korak za BiH u pristupanju Evropskoj uniji. Do toga, nažalost, još nije došlo zbog zastoja u reformi policije ili - bolje rečeno - zbog tvrdoglavosti jednog broja političara iz Sarajeva, kao i zbog toga što su u Evropskoj uniji zauzeli isuviše krut stav, koji ne odgovara prilikama u BiH. Podsjetio bih da su ovaj Sporazum potpisale sve zemlje regiona, izuzev BiH i Srbije. Kada sam rekao da će ova godina biti prelomna godina, mislio sam da će i status Kosmeta definitivno biti riješen tokom pregovora Beograda i Prištine. Nažalost, pregovori su se raspali pod pritiskom jedne strane, koja je isključiva i koja traži svoju državu na teritoriji Srbije. To je, naravno, nemoguće prihvatiti, jer bi otcjepljenje Kosmeta od Srbije otvorilo mnoge procese i poremetilo ukupne odnose u regionu. ? Ponovo su aktuelne ustavne promjene. Od čega zavisi da li će BiH iz njih izaći jedinstvenija ili još više podijeljena i posvađana? - Želio bih najprije da prokomentarišem ocjenu da smo podijeljeni i zavađeni. Činjenica je da je BiH ustavnim uređenjem podijeljena na dva entiteta, a u okviru jednog od tih entiteta (Federacije BiH) postoji deset kantona. S druge strane, postoje i evidentne političke podjele, koje su vezane za različite poglede na budućnost BiH i njeno unutrašnje uređenje. BiH je zaista zavađena zemlja, jer jedan broj političara mnogo bolje funkcioniše kad se svađa. To se posebno odnosi na sarajevski politički krug. Da li će, ili neće biti ustavnih promjena, zavisi od domaćih političkih faktora. Nažalost, njihovi stavovi oko toga još su potpuno suprotstavljeni. BiH neće biti ni podijeljena, ni zavađena ako se prihvati realnost sadašnjeg Ustava BiH. A to je da je BiH decentralizovana zemlja. Na uvažavanju te realnosti, kao i činjenice da postoje duboke podjele u društvu, može se napraviti Ustav BiH, koji će zemlju učiniti efikasnijom, kada su u pitanju evroatlantske integracije. Ne bude li toga, neće biti ni ustavnih promjena i zemlja će biti još više podijeljena i još više posvađana. ? Nedavnom preraspodjelom zaduženja u SNSD-u zaduženi ste za razgovore o reformi policije. Ako ne bude kompromisa, očekujete li dalje pritiske i kakav će biti vaš odgovor? - Najprije da kažem da to ne bih nazvao "preraspodjelom zaduženja", nego normalnim funkcionisanjem tima, koji se nalazi na čelu SNSD-a, a koji je i do sada bio potpuno uključen u ustavne promjene i reformu policije, kao i u sve druge važne dogovore u BiH. Kako je u toku sezona godišnjih odmora, dogovorili smo se da u ovom periodu, ako dođe do razgovora o reformi policije, ja predstavljam SNSD. Kažem, "ako dođe" jer smo u BiH ponovo napravili staru grešku i prepustili da inicijativu oko te reforme vode međunarodni predstavnici. To smatram pogrešnim potezom. U nekoliko navrata se pokazalo da se domaći političari mogu dogovoriti oko krupnih pitanja, ali da to postaje nešto teže kada arbitriraju međunarodni predstavnici. Ako se razgovori o reformi policije nastave, stavovi SNSD-a su odlično poznati i domaćoj i međunarodnoj javnosti. Sve smo učinili da bi došlo do dogovora o tom pitanju. U prethodnim pregovorima popuštali smo mnogo više nego što je bilo potrebno, samo da bi došli do kompromisa. Ipak, više nećemo odstupati od stavova koje smo do sada imali. Za nas je prenos ovlašćenja u ovoj oblasti, u smislu donošenja zakona koji će regulisati organizaciju policijskih struktura na nivou BiH, moguć i prihvatljiv. Prenos ovlašćenja u smislu stvaranja konsolidovanog budžeta za policijske snage na nivou BiH je, takođe, moguć. To znači da će budžet biti planiran i evidentiran u organima BiH, ali da dio - koji se odnosi na lokalne policijske snage Republike Srpske - ide preko republičke Vlade. Radni odnosi i kadrovska politika ostali bi u nadležnosti Srpske. Zajedničko komandovanje svim policijskim snagama, u kojima bi učestvovali i predstavnici Republike Srpske, takođe je prihvatljivo za SNSD, a prihvatili bismo i neke zajedničke poslove oko školovanja, obuke, i tako dalje. Ali, kada su u pitanju lokalne policijske strukture, nema govora o ukidanju policije Republike Srpske! Smatramo da imamo osposobljenu policiju, koja je do sada pokazala najbolje rezultate. Iskustva govore da se vlast ne može ostvarivati bez lokalnih policijskih snaga, a to je - uostalom - i evropski trend. Što se tiče vašeg pitanja o pritiscima, njih je uvijek bilo i oni su, po mom mišljenju, do sada bili kontraproduktivni. ? Stiče se utisak da predstavnici međunarodne zajednice popuštaju pred pritiscima sarajevske političke čaršije i da su mnoge odluke donesene na štetu Republike Srpske? Dijelite li to mišljenje? - Da su mnoge odluke do sada donesene na štetu Republike Srpske, to je tačno i takvo tvrđenje nije teško dokazati. Za njega postoje egzaktni pokazatelji. Da su mnogi visoki predstavnici do sada samovoljno i često nesvrsishodno radili, takođe nije teško dokazati. Međunarodna zajednica mora da izbjegne ulogu da bude arbitar između strana u BiH. Krajnje je vrijeme da shvati da, ukoliko želi stabilno stanje u zemlji i regionu, mora da prepusti da se domaći političari dogovore, a ne da ona arbitrira, opredjeljujući se za jednu ili drugu stranu. To je, pogotovo, ako predstavnici međunarodne zajednice donesu odluku na štetu jedne od strana, odnosno jednog od konstitutivnih naroda. Nažalost, do sada je to često bilo na štetu srpskog naroda i Republike Srpske. Razgovarao Gojko DAKIĆ (Snimio H. D. BORKOVIĆ) BONSKA PALICA ? Novi visoki predstavnik je, bez oklijevanja, posegao za "bonskom palicom". Kako to komentarišete i kakva su vaša očekivanja od misije Miroslava Lajčaka? - Iz više razloga sam iznenađen što je visoki predstavnik, na samom početku svog mandata, posegao za bonskim ovlašćenjima. Prvo, dosadašnji visoki predstavnici to do sada nisu radili na početku svog mandata. Drugo, bonska ovlašćenja se koriste tek onda kada nema drugog izlaza. U konkretnom slučaju, ne vidim da nije bilo izlaza, pogotovo kada su u pitanju nametnuti zakoni, koji su mogli da budu usvojeni u redovnoj parlamentarnoj proceduri. Treći razlog je to što smatram da visoki predstavnik treba da ode iz BiH, a sa njim i bonska ovlašćenja. BiH je jedina zemlja u Evropi koja je pod međunarodnom upravom. Ako hoćemo da budemo članica Evropske unije, onda ne mogu postojati ljudi koji su iznad demokratski i legalno izabranih narodnih predstavnika. To nije u skladu ni sa evropskom demokratskom praksom. Mislio sam da će gospodin Lajčak, koji izuzetno dobro poznaje balkanske i prilike u BiH, nastaviti politiku Kristijana Švarc-Šilinga i da će naučiti domaće političke predstavnike da se dogovaraju, a ne da on - u ime njih - donosi odluke i nameće zakone. FEDERALIZACIJA BiH ? Kakvo je vaše mišljenje o hrvatskoj deklaraciji o ustavnim promjenama? - Čini mi se da se određeni broj političkih predstavnika Hrvata konačno probudio i stavio u funkciju zaštite hrvatskih nacionalnih interesa u BiH. Smatram da je dobro. Poznata je moja ranija ocjena da postoje elementi sadašnjeg Ustava BiH, u kojima su Hrvati, kao konstitutivan narod, zapostavljeni u odnosu na druga dva naroda. Takođe, smatram da je njihova deklaracija jedan od doprinosa budućim raspravama o ustavnim promjenama. Ako se u toj deklaraciji - što u ovom momentu sa sigurnošću ne znamo - zagovara stvaranje federalnih jedinica u BiH, onda je to, u osnovi, SNSD-ov koncept budućeg ustavnog uređenja BiH. Detalje tog njihovog dokumenta ne znam i zato ga ne mogu detaljno komentarisati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.