Intervju: Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Rank

Hoćemo da uvedemo rad u dvije smjene, da vrata bolnica i kliničkih centara budu otvorena bar 12 časova. Da ustanove ne zjape prazne, dok su se doktori rastrčali radeći na lošijim aparatima u privatnoj praksi, tako "guleći" običan narod, kaže Ranko Škrbić

Veća produktivnost i radna disciplina, bolji odnos među zaposlenima, kao i onaj prema pacijentu, glavni su ciljevi koji su ove godine zacrtani u zdravstvu Republike Srpske. - Hoćemo da liječenje stvarno počne osmijehom, a ne da nas kritikuju ljudi koji se žale na doktora, sestru, da ih nisu htjeli primiti, da su ih ucjenjivali. Takvi ovdje neće raditi. Neću da ih vidim u u zdravstvenom sistemu - poručio je ministar zdravlja i socijalne zaštite Ranko Škrbić u intervjuu za "Glas Srpske". On je istakao da su direktori svih zdravstvenih ustanova dobili jasne instrukcije šta treba da rade u narednom periodu kako bi odluke Ministarstva i nedavno potpisani ugovor sa predstavnicima sindikata u zdravstvu, kojim je definisana najniža cijena rada od 135 maraka, imali smisla. Direktori zdravstvenih ustanova dobiće i uputstva na koji način da obračunavaju platu, jer je jasno rečeno da sva ostala primanja na platu ne smiju preći 30 odsto. Međutim, moraće se, dodao je ministar Škrbić, revidirati i nekadašnje pitanje posebnih uslova za rad, dežurstava, na osnovu čega je već veliki broj zdravstvenih radnika, iako su dobijali nominalno niske plate, imao velika novčana primanja. Dakle, nova najniža cijena rada u zdravstvu znatno će uticati na plate i nju je na osnovu koeficijenta i cijene boda jednostavno izračunati za svakog posebno, računajući, naravno, i godine staža, regres, topli obrok i slično - naglasio je Škrbić, koji je poručio da Vlada Srpske želi da podigne standard doktora i medicinskih sestara, koji je posljednjih 15 godina bio mizeran. ? Nedavno ste izjavili da će menadžeri zdravstvenih ustanova morati da stegnu kaiš... - Menadžeri će morati u vrlo kratkom periodu da naprave novu unutrašnju organizaciju, novi akcioni plan za sprovođenje dogovorenih mjera. Moraće za svakog zaposlenog da pripreme i posebnu vrstu ugovora. Mnogi zaposleni u zdravstvenom sektoru uopšte ih nemaju. Ono što je posebno važno je da mi trebamo da ispratimo produktivnost. Recimo, za neku kliniku tačno kažemo koliko zaposlenih treba da ima, kakvog profila i zašto je osposobljena. Fond kupuje te usluge i pravi ugovor sa bolnicom za tu vrstu usluga, što podrazumijeva da ima propisan broj zaposlenih za koji će dobiti i novac. Ako je broj veći, zaposleni će se onda solidarisati i podijeliti iznos, odnosno primati manje plate, ili će sami ocijeniti da neko ne zaslužuje da bude u njihovom timu. Na menadžerima je da kažu ko zaslužuje da radi u takvoj ustanovi, a ko ne. ? Nerijetko se može čuti da je za zdravstvenu uslugu potrebno donijeti "plavu kovertu". Dešavalo se da pacijent prijavi da mu je ljekar uzeo novac, pokrene se postupak i na kraju utvrdi da se to nije desilo. Kako doći do istine? - Dešavalo se da su doktori ili zdravstveni radnici ucjenjivali pacijente, zatezali ili odugovlačili procedure. Molimo sve one kojima se to desi da se istog trenutka jave direktorima tih bolnica, a mogu se obratiti i Ministarstvu zdravlja i Fondu zdravstvenog osiguranja. Takve pojave moramo iskorijeniti. ? A "plave koverte"? - Oduvijek je u svijetu bilo da je neko častio doktora i to je nešto na šta se ne može uticati. Ali, ako doktor ucjenjuje pacijenta na razne načine, ne pružajući mu zdravstvene usluge ili ga direktno ucjenjuje u najgorem trenutku, kada se bori za život i potrebna mu je njega, to je onda za svaku osudu. Pozivam sve koji imaju takve neugodnosti da nam se jave. ? Zabranjen je dvojni rad. Plašite li se da će zabranom dvojnog rada doći odliva kadra iz javnih zdravstvenih ustanova? - Dvojni rad nije bio dozvoljen ni prije naše uredbe, ali, jednostavno, poslodavci nisu insistirali na tome i stvarala se nelojalna konkurencija. Pored ove zabrane, obaveza poslodavaca je da uvedu rad u dvije smjene. Formiraćemo komisije za primarnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu, koje će pomoći rukovodiocima zdravstvenih ustanova da pravilno interpretiraju ove naše zahtjeve i odluke, kako bismo mogli na adekvatan način da pripremimo dinamiku i računicu za isplatu prvih uvećanih plata, koje očekujemo da se dese u nekom narednom periodu za januar. Ne bojim se odliva kadra. Onaj ko hoće, može slobodno da ide. Mnogi koji su korektni i pošteni prema sebi, poslu, usudili su se da rade privatno. Ministarstvo u potpunosti pozdravlja privatnu praksu i hoćemo da je uključimo u kliničke uslove. Međutim, nećemo da dopustimo da je neko plaćen da radi osam ili više časova u Kliničkom centru ili bolnici, a da, u stvari, radi dva-tri časa i da za to vrijeme ima svega 19 odsto ili manje produktivnosti, a da ostatak vremena provodi u privatnoj ambulanti. Ako hoće privatno da radi, onda neka izvoli to raditi u bolnici ili Kliničkom centru gdje radi, ili neka stvori takav radni odnos gdje će pola radnog vremena raditi kod privatnika, a pola u javnoj ustanovi. A ne da mu mi plaćamo doprinose i sve ostalo, a da kod privatnika dobija samo platu. Krajnje je vrijeme i da bolnice, koje su sada vrhunski opremljene, počnu da se reklamiraju. One u ovom trenutku mogu da ponude najbolje usluge, bolje od bilo kog privatnika. ? Možete li pojasniti na koji način, kako ste rekli, želite partnerstvo sa privatnim sektorom? - Hoćemo da podržimo tu vrstu konkurencije, takmičenja, i da imamo privatni sektor u zdravstvenom sistemu. Želimo da privatni sektor za sve one procedure koje zakonom nema pravo da radi ili nije registrovan za tu uslugu, kao što su operativni zahvati i slično, radi u Kliničkom centru. Neka iznajmi operacionu salu, intenzivnu njegu, neka plati taj zakup, kao što bi to učinio bilo gdje drugo. Banjolučki Klinički centar je već vodio pregovore i u toku je potpisivanje i prvih ugovora između privatnih zdravstvenih ustanova sa Kliničkim centrom. ? Ima li viška zaposlenih u zdravstvu, s obzirom na činjenicu da se to pitanje često poteže u javnosti? - Postoje određeni viškovi, koji ne mogu da odgovore savremenim trendovima i svaka ustanova je napravila njihov plan. Nama će u primarnoj zdravstvenoj zaštiti biti vrlo jednostavno da riješimo pitanje viška, jer na broj stanovnika imamo jasnu sliku da trebamo oko 650 timova porodične medicine. Mnogo veći izazov biće bolnički sektor, ali i tu postoje norme. Uradili smo nekoliko studija, presjek bolničkog sektora i primarne zdravstvene zaštite. Direktori su upoznati s vrstom i profilom kadra koji treba da imaju kako bi mogli da ispune norme i da bi ta vrsta posla, podizanjem produktivnosti, mogla da se isplati. U Domu zdravlja Gacko, na primjer, imaju dva puta veći broj zaposlenih nego što je to potrebno. Političke strukture su, svojevremeno, zahvaljujući tamošnjoj industriji, primale kadar i jasno je da ti ljudi ne mogu da ostanu. Šta da radimo sa 20 ili 30 medicinskih sestara i tehničara koji su višak. Već su spremni programi socijalnog zbrinjavanja, veliki broj ljudi će sigurno otići u penziju. Moramo napraviti održivo zdravstvo, koje treba da odgovori potrebama stanovništva. Kada se malo više pogleda struktura zaposlenih, vidi se da je u proteklom periodu u zdravstvenim ustanovama bez ikakvih kriterijuma priman kadar koji nema odgovarajuću kvalifikaciju. Ne mislim tu na doktore ni medicinske sestre, nego na tehničko osoblje kojim su opterećene brojne zdravstvene ustanove. Kada se ušlo u strukturu zaposlenih u nekim bolnicama, ispostavilo se da ekipe majstora za održavanje, tehničku podršku, zidari, vodoinstalateri u sezoni kada je vrijeme najvećih građevinskih radova vuku bolovanje po pet mjeseci, i za to vrijeme rade kod privatnika. To moramo raščistiti i vidjeti da li se bolnicama i kliničkim centrima uopšte isplati ta vrsta posla ili ćemo to dati privatnim firmama koje to rade. ? Da se vratimo na novac. Može li zdravstvenim ustanovama biti dovoljno za život ono što dobiju od Fonda zdravstvenog osiguranja? - Svaka zdravstvena ustanova, ukoliko misli o sebi, mora da pronađe dodatnih najmanje 20, idealno bi bilo 30 odsto sredstva, mimo ugovora sa Fondom. To znači da ustanova mora da ide na usluge, tržište. Pacijent danas često ne pita za cijenu već za vrijeme. Hoće kada dođe doktoru da bude odmah primljen. Postoje brojni mehanizmi i načini kako se veoma jednostavno mogu kapaciteti bolnice, Kliničkog centra što bolje iskoristiti. Zato hoćemo da uvedemo rad u dvije smjene, da vrata bolnice i kliničkih centara budu otvorena bar 12 časova. Da ljudi koji su ujutro zaposleni mogu po podne da dođu, a ne da ustanova zjapi prazna, a da su se doktori rastrčali i da rade na lošijim, jeftinijim, slabijim aparatima u privatnoj praksi i da gule običan narod. ? Prema analizama rađenim u Fondu zdravstvenog osiguranja, za finansiranje zdravstva nedostaje oko 120 miliona maraka ili oko četvrtine sredstava koja se obezbjeđuju iz doprinosa... - I danas je na snazi takav sistem obračunavanja doprinosa, koji nije najsrećnije rješenje za zdravstvo. Predlažemo set mjera i zakonskih rješenja, kojima trebamo da dođemo do značajne količine novca. Takođe, imamo veoma lošu strukturu prikupljanja doprinosa. U ovom trenutku iz određenih ranijih perioda zakonskim rješenjima su se svi zemljoradnici preveli na Zavod za zapošljavanje. Faktički, oni državi plaćaju nešto minorno, nekoliko maraka za one koji su na birou, a kada se neko od njih razboli, koriste punu zdravstvenu zaštitu. Tako imamo deficit kod poljoprivrednika, kao i veliki deficit kod privatnog sektora. To moramo mijenjati. Razgovarali smo sa sindikatom i trebamo njihovo razumijevanje, jer nema ništa od ovog ugovora o većim platama ukoliko ne budemo imali čitav paket mjera koji će nam obezbijediti više novca. ? Usvajanjem određenih izmjena zakona izašlo se u susret poslodavcima. Šta se time željelo postići? - Oslobodili smo, iako je to opozicija dočekala na nož, poslodavca plaćanja bolovanja više od 30 dana, a smanjena je i njihova obaveza prema porodiljama na 30 dana, tako što ćemo mi da plaćamo preko toga. To je urađeno s ciljem jačanja privrede, stvaranja boljeg poslovnog ambijenta. Ovim ćemo značajno osloboditi poslodavce i spriječiti pojavu da daju ženama otkaz ukoliko ostanu u drugom stanju. Opozicija nije htjela da glasa, a ovamo se, kao, bore za jačanje privrede. Vlada Srpske zaista ima mjere kojima namjerava da razvija bolji poslovni ambijent. ? Bilo je značajnih ulaganja u zdravstvene ustanove u Srpskoj. Gdje i šta je urađeno? - Nema bolnice u kojoj nešto nije urađeno. U Kasindol smo uložili preko 1,5 miliona maraka za infrastrukturne zahvate. Takođe su potpuno opremljene koronarne jedinice u svim bolnicama Srpske. Ostao je još Zvornik, i to ćemo sada da riješimo... Krenulo se sa interventnom kardiologijom u banjolučkom Kliničkom centru i za pola godine urađeno je više od 500 intervencija, kao što radi i Jedinica za koronarne bolesti u Beogradu. Savremena dijagnostička oprema dostavljena je u Prijedor, Doboj, Bijeljinu, a dobiće je i Trebinje. Planiramo potpunu rekonstrukciju i dogradnju bolnice Kasindol, rekonstrukciju bolnice Trebinje. Nakon toga, treba da krenu pripreme za gradnju bolnice u Bijeljini, gradiće se bolnica u Doboju, krenula je izgradnja hemodijaliznog centra u Šamcu, a dobiće ga Laktaši, Zvornik i Kasindol. U toku je rekonstrukcija 24 doma zdravlja, svih porodilišta u Srpskoj... ? Kolika su izdvajanja Republike Srpske za zdravstvenu zaštitu po glavi stanovnika? - Po glavi stanovnika, u ovom trenutku, Republika Srpska za zdravstvenu zašt

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.