Intervju Milorada Dodika novinskoj agenciji SRNA

Neki su strani ljudi u nekoj dalekoj prošlosti ovdje naučili da budu gospodari, ali sada mogu da računaju da budu partneri. Ako hoće partnerstvo, to mogu i da imaju, a ako neće, nemaju ništa, upozorio premijer Dodik

PREDSJEDNIK Vlade Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u intervjuu za novinsku agenciju Srna da svaki građanin Srpske treba da osjeti pozitivan efekat privatizacije preduzeća. Prema njegovim riječima, ne smije se dozvoliti da novac od privatizacije ode samo u potrošnju. ? Očekuje se veliki priliv sredstava od privatizacije preduzeća, prije svega "Telekoma Srpske" i naftne industrije. Hoće li ta sredstva biti usmjerena na razvojne projekte i da li postoji program za usmjeravanje tih sredstava? - Svakako da postoji i on podrazumijeva da se u svakoj opštini interveniše sredstvima za projekte koji će poboljšati uslove života u toj lokalnoj sredini. Prije svega, to ćemo raditi u skladu sa interesima koje opštine iskažu, a ono što još želimo da uradimo jeste da izdvojimo znatan dio sredstava za modernizaciju obrazovanja u Republici Srpskoj. Naš plan je da u naredne dvije godine sve osnovne i srednje škole, bez obzira na veličinu i broj učenika, povežemo na Internet i uvežemo u jedinstvenu mrežu. Na nama je da omogućimo da se svaki učenik obrazuje u ovom segmentu. Pored obrazovanja, znatan dio sredstava će ići u zdravstvo i jedan dio za penzionere. Cilj nam je da se na kvalitetan način reformiše penzioni sistem, tako de se uspostave tri stuba penzionog osiguranja koji će biti finansijski podržani kao investiciona, a ne potrošačka dimenzija. Pored toga, jedan dio sredstava će ići u izgradnju infrastrukture, ali i za realizaciju nekih većih projekata koje smo ranije najavili, kao što je izgradnja aerodroma u Trebinju, izgradnja puteva, mostova. Naravno, jedan dio sredstava će biti upotrijebljen za poboljšanje uslova rada i modernizaciju državne uprave. Ovo namjeravamo da uradimo, a ono što ne smijemo učini jeste da novac dobijen od privatizacije ode u potrošnju. Istina, jedan dio može otići u potrošnju, ali u njen investicioni vid. Naš cilj je da stvorimo uslove za zapošljavanje što većeg broja ljudi. Sredstva dobijena privatizacijom privući će i znatan dio sredstava iz drugih izvora. Sve u svemu, pola mjeseca smo utrošili na to da čujemo iskustva drugih, da okupimo ljude koji mogu da daju doprinos tome i iskoristili smo vlastite kapacitete da kreiramo projekat koji je najbliže ravni naših potreba. Nismo htjeli da angažujemo neke druge institute. Hoćemo da svi ti projekti budu u funkciji prilaska svakom čovjeku u Republici Srpskoj, da se vidi da se nešto uradilo i da ta sredstva nisu naprosto izgubljena. Ta sredstva neće se ulagati bespovratno. Jedan dio hoće, ali znatan dio tih sredstava imaće kreditni karakter i ona će se ulagati po određenim kamatnim stopama, čime želimo da izvršimo pritisak na smanjenje kamatnih stopa u Srpskoj koliko to bude bilo moguće. Taj će se novac vraćati i ponovo plasirati u neke nove projekte. Prema tome, kao predsjednik Vlade apsolutno vodim računa o tome i moja najznačajnija briga je kako postići maksimalne društvene efekte sa sredstvima koje imamo. Mogu se utvrditi ciljevi, mogu se utvrditi i potrebe, ali ukoliko nema adekvatnog sprovođenja, ukoliko se tome ne pristupi kao šansi za sve, a ne samo za pojedince, onda nema ni pravih efekata. ? Nedavno je osnovan i Fond za razvoj istočnog dijela Republike Srpske. U kojoj mjeri će taj Fond promijeniti život građana budući da oni imaju velika očekivanja? - Fond je rezultat ranijeg dogovora i svi relevantni politički faktori i institucije u Srpskoj smatraju da je neophodno da se to uradi na taj način. To je jedan od zahtjeva predsjednika Republike, Vlade, parlamenta, političkih partija i većeg dijela naroda. Neke od političkih partija koje su u opoziciji pokušale su to problematizovati na jedan potpuno neprimjeran način. Dakle, Fond za razvoj istočnog dijela je formiran da bismo osigurali plasman na tom prostoru, da taj dio Republike Srpske u konkurenciji sa razvijenijim dijelovima ne izgubi šansu za investicije. Tih 200 miliona maraka nije sve što se tamo planira uložiti. U opštine istočne Hercegovine od tih 200 miliona maraka, 50 miliona će se usmjeriti direktno. Mislim da je 200 miliona veliki novac za mogući dobar preokret u pogledu standarda i mogućnosti zapošljavanja. To podrazumijeva odgovornost svih, da i oni koji traže sredstva imaju tu vrstu društvene odgovornosti. Odluke će donositi Investiciono-razvojna banka, prema definisanim kriterijumima, zavisno od interesa opština i preduzeća na tom prostoru, a vršiće i plasman sredstava. To ne znači da će opštine biti isključene iz ostalih sredstava koja će postojati u okviru fondova. To je samo garantovani dio sredstava, a sve ostalo zavisi od umijeća ljudi sa tog prostora i potencijala kojima raspolažemo. ?Šta se konkretno planira uraditi na području istočnog dijela Srpske ? -U tim opštinama već je izvjesna izgradnja aerodroma u Trebinju i termoelektrane u Gacku, u finalizaciji je i projekat Buk-Bijela, zatim hidroelektrane na Bistrici, izrada projektne dokumentacije je u završnoj fazi, radiće se hidroelektrane na Drini i još mnogo toga. Sigurno je da će se tu akumulisati ogroman novac koji treba da u narednim godinama promijeni način života i da dio Hercegovine bude atraktivniji za ulaganje. ? Strana ulaganja čine znatan dio ulaganja u neke od pomenutih projekata. Znači li to da je u Srpskoj povoljan ambijent za strane investicije? -Ovih dana imao sam sastanak sa predstavnicima "Alpina grupe", koja s nama pregovara o projektu izgradnje autoputeva. U javnosti se očekuje da, kada predsjednik Vlade kaže da je cilj napraviti 450 kilometara autoputa, to može da se desi odmah sutra. Naravno da to nije tako. Prvo se moraju zainteresovati oni koji mogu to da urade, jer mi sami ne možemo. Već pregovaramo više mjeseci sa "Alpinom" i drugima o tome kako taj posao da završimo. Kad se sve završi, onda počinje proces odlučivanja, pa kad se odluka donese i potpiše ugovor, to je samo pretpostavka da se ide dalje. To je dugotrajan proces. Na dionici puta od, recimo, 70 kilometara samo za izradu projektne dokumentacije potrebno je skoro godinu dana. Ja ne želim da idemo u te projekte, a da prethodno nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. To bi značilo da nismo na pravi način pripremili posao. Mi predviđamo da do 2014, odnosno 2015. godine budu završene sve dionice autoputeva i brzih puteva koje smo planirali i koje ulaze u investicioni ciklus. ?Iz kojih sredstava će se finansirati projekti putne mreže? -Upravo na ovim poslovima planiramo da angažujemo strane izvore sredstava. Naš pristup je sljedeći: rekli smo da ćemo finansirati dionicu puta od Banje Luke do Gradiške, koja je jako atraktivna, i onda je dati na upravljanje i naplatu putarine nekoj kompaniji koja hoće da napravi put do Šipova ili od Novog Grada do Bijeljine. Recimo, austrijski "Štrabag" je zainteresovan za dionicu Banja Luka - Doboj, ekonomski vrlo isplativu. Ali, šta je sa ovim putnim pravcima koji nisu rentabilni? Nama treba i put do Šipova i do Mrkonjić Grada i do Prijedora. Zato pregovaramo sa kompanijama koje će uložiti svoj novac. Jedino je naša obaveza da, kao što sam već rekao, isfinansiramo dionicu puta Banja Luka - Gradiška i da to bude naše učešće u izgradnji 450 kilometara brzih puteva i auto-puteva. U ovom trenutku se razgovara sa jednom kompanijom da gradi autoput od Višegrad do Trebinja kako bi se na najbrži način prešao put do mora. Naravno, to sve nije jednostavno, ali vjerujem da idemo dobrim putem. ? Neki smatraju da se autoput prema Gradišci sporo gradi. Ima li tu nekih problema? -Ne samo da neki misle nego i ja mislim da se to sporo gradi. Ali, kako je počelo, dobro je da smo i dovde stigli. Vi znate da smo prije nekoliko mjeseci donijeli novi zakon o eksproprijaciji, čime je omogućeno da brže rješavamo imovinsko-pravne odnose. Ali, to se ne odnosi na već započete trase jer se zakon ne može primijeniti retroaktivno. Na započetoj trasi ima devet neriješenih imovinsko-pravnih problema koji su na sudu. Ako sudovi budu dobro radili, računajte da ćemo se tu zadržati još godinu-dvije. Moramo da čekamo. Naprosto, nemamo nikakvih mogućnosti da sada uđemo u tu trasu, da ljude iselimo, da srušimo kuće ili druge objekte i da kažemo da to država plaća. Mi ne možemo ništa da uradimo dok to sud ne riješi. Tako u ovom trenutku za devet slučajeva na relaciji Klašnice - Laktaši čekamo ishode sudskih postupaka i onda tek možemo da uđemo da riješimo problem. Zašto je to tako, nemojte mene pitati jer ja sam taj problem samo naslijedio i pokušavam da njegovo rješavanje ubrzam. ?Kada je u pitanju strani kapital, ko je trenutno najzainteresovaniji za ulaganje i šta je izvjesno? -Republika Srpska je obezbijedila osnovni preduslov za investiranja, a to je politička stabilnost koja, nesumnjivo, postoji. Ovih dana sam razgovarao sa predstavnicima italijanskih kompanija koji žele investirati u Srpsku. Razgovaramo i sa Vladom Srbije oko hidroelektrane Buk-Bijela. Hrvatska zbog svojih unutrašnjih problema još ne želi da javno iskaže svoj interes, ali i oni su zainteresovani. Dakle, strani kapital iskazuje svoj interes ovdje i zato mi je veoma drago kada vidim strance, odnosno predstavnike stranih institucija da hvale ekonomske mjere koje sprovodimo. ?Kada je riječ o privatizaciji velikih preduzeća, bilo je skeptičnih ljudi koji su je unaprijed osudili na propast. -Mislim da je vrijeme demantovalo sve skeptike. Prisjetimo se samo priča od prije nekoliko mjeseci koje su unosile sumnje i u priču o "Telekomu". Visoki predstavnik je javno izjavio da su to "sumnjive pare". Ja ću ga uskoro obavijestiti da to nisu sumnjive pare i da je to novac Siti banke, jedne od najvećih bankarskih grupacija u Americi. Pored svih tih problema kojima se svakodnevno bavimo, na dnevnom redu su politička pitanja koja oduzimaju vrijeme, živce, snagu, volju... Ipak, zadovoljan sam dinamikom rješavanja ekonomskih pitanja. ? Prema vašem mišljenju, kako bi trebalo urediti BiH da bi bila održiva? -Mnogo je različitih mišljenja o toj temi. Primarni zadatak i mene, i moje partije i ljudi koji sa mnom rade jeste stabilizovati i dodatno ojačati Republiku Srpsku. Kako će u tome proći BiH - to je stvar realnog odnosa. Mi nemamo razloga za bilo kakvu promjenu i priča o ustavnim promjenama je nametnuta. Nama ni ovaj Ustav nije problematičan. Postojeći ustavni poredak je napadnut sa svih strana i od strane lokalnih partnera, pogotovo od raznih institucija i same međunarodne zajednice koja je kroz priču o raznim reformama pokušala da redefiniše ustavni poredak u BiH. Cilj koji je postavljen je jačanje organa BiH i to nije lokalni cilj - to je cilj koji je postavila međunarodna zajednica i oni uporno pokušavaju da ga ostvare. Nama nije u interesu jačanje centralnih organa vlasti. Mi to uporno i govorimo, ali nas, naravno, "loše čuju", jer ne žele da čuju da BiH ne može i ne mora da ima jaku centralnu vlast. I to je, naravno, problem. Kao političar, prije svega moram da budem realan i da svoje stavove zasnivam na činjenicama. Definitivno viđenje BiH je - ne jaki centralni organi vlasti. Razumijemo šta znači evropska priča - dajte nam jednu adresu, i to je forsirano s ciljem jačanja centralnih organa vlasti. O BiH možemo razgovarati samo na bazi činjenice da smo partneri. A to da smo mi eksperiment - to mogu da zaborave svi, bez obzira na njihovu snagu i na njihove međunarodne pozi

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.